Poznati aforističar Ninus Nestorović dobitnik je nagrade za najbolju knjigu aforizama objavljenu u 2014. godini koju dodjeljuje Beogradski aforističarski krug. Nagrada, koja mu je pripala za knjigu „Ćuti i plivaj”, biće mu uručena na svečanosti 17. februara u Beogradu, u Udruženju književnika Srbije u Francuskoj 7. Nestorović za „Dan” govori o svojim aforizmima, satiri, književnosti i inspiracijama. Odluku o nagradi donio je tročlani žiri u kojem su radili Aleksandar Baljak (predsjednik), Vitomir Teofilović i Bojan Ljubenović.
● Dobitnik ste brojnih nagrada. Šta za Vas znači ova koju ste upravo dobili i da li biste izdvojili neku posebno?
- Naravno da nagrade znače i prijaju svakome ko ih dobije. One su pohvala za rad i kažu vam da ste na pravom putu. Dobio sam zaista mnogo nagrada do sada, ali Nagrada za najbolju knjigu aforizama, koju dodjeljuje Beogradski aforističarski krug, svakako je moje najdraže i najznačajnije priznanje. U konkurenciji su bile 52 knjige iz Srbije, Bosne, Švajcarske i Kanade.
● U čemu pronalazite inspiraciju?
- Inspiraciju pronalazim svuda oko sebe. U državi u kojoj ima ovoliko problema nije teško pronaći temu za pisanje. Društvo je bolesno, a mi pokušavamo da ga liječimo satirom. Dajemo mu injekcije u obliku aforizama. Direktno u mozak!
● Pored aforizama, u nekim ranijim knjigama, bavili ste se i kratkom pričom. Šta je teže pisati?
- Ništa nije lako pisati kad nemate ideja i talenta. Ali, po meni, za stvaranje kvalitetnog književnog djela najvažniji su rad i posvećenost pisanju. Da bih napisao jedan dobar aforizam treba mi nekoliko sati razmišljanja, formulisanja, korigovanja i dotjerivanja… Ponekad to traje i po nekoliko dana… Za pisanje satiričnih aforizama neophodni su hrabrost, misaonost, oštroumnost, duhovitost i jedna mala doza književnog ludila!
● Šta volite da čitate?
- Volim da čitam, ali za čitanje imam sve manje vremena... Životne obaveze mi to ne dozvoljavaju. Omiljene knjige su mi ,,Majstor i Margarita” (Bulgakov) i ,,Pokojni Matija Paskal” (Luiđi Pirandelo). Omiljeni pisac Dostojevski. Poslednja knjiga koju sam pročitao je ,,Kapija Balkana” od Svetlane Velmar Janković. Imam veliku biblioteku knjiga aforizama, oko 350 zbirki. Njih svakodnevno čitam i usavršavam se… Moj savjet mladim piscima je da što više čitaju, jer samo tako mogu da napreduju!
● Šta bi aforizam bez politike?
- Političari su postali glavne zvijezde našeg javnog i kulturnog života, postali su dio estrade, pa je bilo normalno da dobiju svoje mjesto i u aforizmima. Zaslužili su to! I bez politike aforizam bi bio aforizam, ali bi tretirao druge teme: kulturološke, socijalne, sportske, dječije, ljubavne…
● Omiljeni aforizam ili neki koji Vas je oduševio u posljednje vrijeme?
- ,,Stari režim je mrtav, ali je novom zavještao organe” (Milan Beštić); ,,Zdrav Čovjek ima hiljadu želja, a bolestan samo jednu. Da pobijedi na izborima” (Bojan Rajević); ,,Mislio sam da živimo kao stoka, a onda sam gledao film o stočarstvu u Danskoj” (Momčilo Mihajlović); ,,Imam sliku o Vladi. Hulje na platnu” (Veljko Rajković); ,,Sanjao sam te noćas. Sram te bilo!” (Aleksandar Baljak); ,,Nemoguće je slomiti duh srpskog borca pošto ga on ne nosi u boci, nego u čuturici!” (Bojan Bogdanović).
A.ĆUKOVIĆ
Biografija
Ninus Nestorović, rođen je 1965. godine u Smederevskoj Palanci. Živi u Novom Sadu, a radi u Paraćinu kao carinski inspektor. Član je Društva književnika Vojvodine, gdje je i predsjednik sekcije humorista i satiričara. Njegovi aforizmi su prevođeni na italijnski, poljski, engleski, slovenački, bugarski, makedonski, ruski, češki, rumunski, nemački i baskijski jezik. Zastupljen je u antologijama srpskog aforizma, koje su prevedene i objavljene u Italiji, Poljskoj, Sloveniji, Rumuniji, Rusiji i Španiji. Objavio je četiri knjige aforizama: ,,Izgužvane misli”, ,,Sizife, Srbine!”, ,,Neraskidiva veza”, ,,Vojna tajna”. Dobitnik je više značajnih nagrada.
I satira pati od hiperprodukcije
● Kako ocjenjujete trenutnu aforističarsku scenu na ovim prostorima, odnosno na našem govornom području? Koje aforističare biste izdvojili?
- Već skoro pola vijeka aforizam igra značajnu ulogu u književnosti, pogotovo srpskoj, ali bilježimo i mnoga poznata imena na crnogorskoj, makedonskoj, hrvatskoj, slovenačkoj i bošnjačkoj satiričnoj i književnoj sceni. Aforizam se razvija, napreduje… Nažalost, niko od književnih kritičara se ne bavi analizom aforizma, njegovim mjestom u savremenoj književnosti, sadržajem, formom… U poslednjih nekoliko godina došlo je do hiperprodukcije na svim poljim književnog rada, pa tako i u satiri. Na hiljade autora piše aforizme, ali malo je onih koji iza sebe ostavljaju značajniji trag. Imena Vlade Bulatovića VIB-a, Brane Crnčevića, Duška Radovića, Milovana Vitezovića, Žarka Petana i Milovana Ilića Minimaksa su svima nama veoma dobro poznata. Od autora koji stvaraju u poslednjih tridesetak godina izdvojio bih u Crnoj Gori: Sava Martinovića, Veljka Rajkovića, Dejana Tofčevića, Radomira Rackovića i Vlada Vlahovića... Što se Srbije tiče, konkurencija je zaista velika! Pomenuću samo neka imena: Aleksandar Baljak, Milan Beštić, Aleksandar Čotrić, Milan Todorov, Rade Jovanović, Slobodan Simić, Vesna Denčić, Raša Papeš… Za budućnost satire na ovim prostorima zaduženi su: Bojan Rajević, Vlada Dramićanin, Miodrag Stošić, Srđan Dinčić, Stanislav Tomić…