Početak pregovora o pristupanju Crne Gore NATO-u predstavlja udar na evroatlantski sistem bezbjednosti i dodatno komplikuje odnose Rusije i Alijanse, izjavila je direktor Departmana za informisanje ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova. Ona je rekla da prijem Crne Gore u NATO nije u interesu očuvanja mira i stabilnosti na Balkanu i u Evropi u cjelini.
– Moguće usvajanje političke odluke NATO-a da počne pregovore sa Crnom Gorom o pristupanju tom savezu biće još jedan ozbiljan udarac od tog bloka sistemu evroatlantske bezbjednosti. Takav potez nosi snažnu konfrontirajuću poruku – ne samo da to nije u interesu očuvanja mira i stabilnosti na Balkanu i u Evropi u cjelini, već to može dovesti do komplikacija u odnosima između Rusije i NATO-a – rekla je Zaharova, prenosi agencija „Ria Novosti”.
Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore juče nijesu odgovorili na pitanje „Dana” da prokomentarišu najnovije poruke ruske diplomatije.
Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima „Dana”, danas, 27. novembra, ističe rok za primjedbe država NATO-a na odluku o pozivnici Crnoj Gori. To je, prema saznanjima „Dana”, dogovoreno tokom jučerašnje posjete francuskog predsjednika Fransoa Olanda Moskvi.
Oland je u Moskvi razgovarao sa ruskim predsjednikom, i tom prilikom šef francuske države ponovio je da je neophodno formirati široku i moćnu koaliciju za borbu protiv terorizma.
Rekao je da je upravo zato doputovao u Rusiju, kako bi se dogovorili kako da koordinišu dalje korake za efikasnu borbu protiv zajedničkog neprijatelja. Putin je potvrdio da se ruski i francuski stavovi o formiranju koalicije poklapaju, a ruski predsjednik je dodao i to da je Moskva ubijeđena da ta koalicija treba da bude formirana i da to mora da bude prioritet.
Agencija „Ria Novosti” podsjeća da se rukovodstvo Crne Gore nada da će država dobiti poziv da se pridruži NATO-u početkom decembra. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tokom nedavne posjete Beogradu rekao je da će odluka biti donijeta od ministara inostranih poslova svih 28 država članica 1. i 2. decembra u Briselu.
Ranije je Ruska ambasada u Podgorici saopštila da su u Moskvi zabrinuti zbog namjere crnogorske vlasti da se država pridruži NATO-u i da to može ostaviti ozbiljne posledice po rusko-crnogorske odnose. Duma je prošle sedmice usvojila deklaraciju kojom se pozivaju Skupština Crne Gore, Parlamentarna skupština OEBS-a i skupština NATO-a da zaustave dalje širenje Zapadne vojne alijanse.
U situaciji nakon ukrajinske krize i pogoršanja odnosa sa Rusijom, Oland je smatrao da NATO ne treba da se dalje širi, o čemu se poslednjih mjeseci intenzivno razgovaralo u krugovima Zapadne vojne alijanse. Jedno od mogućih rješenja, ako pozivnice ne bude, jeste da predstavnici 28 članica NATO-a u decembru pohvale Crnu Goru za dosadašnji učinak, ali i da zatraže da uloži dodatne napore i ostvari konkretne rezultate u oblastima vladavine prava i reformi bezbjednosnog sektora, kako bi u nekom oročenom periodu, ili kada ispuni uslove, bila konkretno pozvana da se pridruži. Donošenje odluke o ispunjenosti tih uslova šefovi država i vlada članica Zapadne alijanse uvijek mogu ostaviti ministrima spoljnih poslova ili čak ambasadorima.
U skladu sa članom deset Vašingtonskog ugovora, vrata NATO-a ostaju otvorena za evropske države koje su spremne i sposobne da ispune zahtjeve za članstvo. Parlamentatna skupština NATO-a u nedavnoj deklaraciji poručila je da kandidati za članstvo moraju nastaviti sa neophodnim pripremama za ispunjavanje uslova, te da proširenje ne predstavlja prijetnju za bilo koju naciju, već povećava bezbjednost i stabilnost cijelog evroatlantskog regiona.
Parlamentarna skupština je preporučila vladama i parlamentima država članica tog saveza da podržavaju posvećenost politici otvorenih vrata sa samita u Velsu, kao i da nastave sa podrškom državama koje teže da se pridruže.M.V.
Đukanović kao Sakašvili
Šef Odbora za međunarodne poslove ruske Dume Aleksej Puškov na svom tviter nalogu uporedio je crnogorskog predsjednika Vlade Mila Đukanovića i nekadašnjeg gruzijskog lidera Mihaela Sakašvilija.
- Đukanović i Sakašvili su kao blizanci. Jedan tvrdi da su protesti protiv njega organizovani po nalogu Moskve, a drugi da mu uzimaju državljanstvo po istom „nalogu” – kaže Puškov.
Posebna sjednica 3. decembra
Posebna sjednica Skupštine Crne Gore posvećena odluci Ministarskog savjeta NATO-a o pristupanju Crne Gore Alijansi biće održana 3. decembra u Vladinom domu na Cetinju. Sjednicu je sazvao predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić, a kako je najavljeno, počeće u 12 sati. Sastanak ministara vanjskih poslova NATO zemalja biće održan 1. i 2. decembra u Briselu.
Filip se nada pozivnici
Izvjesno je da Sjedinjene Američke Države, kao najmoćniji član NATO-a, iskazuju stav koji će pomoći da 1. decembra dobijemo poziv za članstvo u Alijansi, kazao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. On je u Zagrebu, nakon završenog samita lidera procesa Brdo–Brioni, rekao da je sada izvjesnije da će 1. decembra Crna Gora imati „potvrdu onoga što je njen višegodišnji napor i strateška potreba, a to je članstvo u NATO-u”.
Vujanović je dodao da je potpredsjednik SAD Džozef Bajden iskazao najsnažniju podršku Crnoj Gori za članstvo u NATO-u.
– Potpredsjednik Bajden je saopštio vrlo jasne razloge zbog kojih daje podršku Crnoj Gori za članstvo u NATO-u, afirmisao je vrijednost Crne Gore u ostvarenju standarda NATO-a za ovo vrijeme koje je Crna Gora posvetila NATO-u – naglasio je Vujanović.
Katastrofalni potezi vlasti
Iz Nove srpske demokratije saopšteno je da kada neka vlast u kontinuitetu pravi epohalno katastrofalne poteze i procjene, pa to još tokom decenija postane pravilo vladanja, to znači da je takva vlast u poslednjem stadijumu političke kancerogenosti. Uopšte posmatrano, kako su naveli, u poznatoj istoriji veoma je teško pronaći primjer kolosalnijih razmjera izdaje, namjerne pljačke i planiranog pustošenja sopstvene zemlje, ali i laži i obmanjivanja naroda, kao što je to slučaj u Crnoj Gori tokom poslednjih 25 godina.
– Kada laž, obmanu, izdaju, pljačku, falsifikovanje istorije, pokušaj promjene identiteta naroda, odricanje od sebe i od uzvišenih moralnih, duhovnih i svih drugih tradicionalnih vrijednosti, Vlada uzme za svoju zvaničnu „ideologiju“ koju kontinuirano nameće, a sve to uz mentorstvo sa strane i zarad ličnih interesa nekolicine ljudi, takva Vlada mora da nosi „epitet“ izdajničke i marionetske. U istoriji se pamte marionetske vlade, ali se ne pamti da je neka od njih u tolikoj mjeri izdala svoju zemlju, svoju duhovnost, svoju istoriju i tradiciju, svoj narod, svoje pretke i svoj genetski kod, kao što je to uradila aktuelna Vlada u Crnoj Gori. Za nju je samo važan plijen i neograničena vlast – navedeno je u saopšetenju.
Naglasili su da se dimenzija epohalnosti katastrofalnih procjena i poteza Vlade Crne Gore ne ogleda samo u solidarisanju sa kukavičkom i zvjerskom agresijom 1999. godine, ili u razbijanju zajedničke države.
Kako su rekli, referendum, ali pošten i nedvosmislen, kao vrhunski iskaz demokratske i istinske volje naroda o jednom tako sudbonosnom pitanju, izbjegava se po svaku cijenu. Na pitanje zašto, smatraju oni, odgovor je izgleda da je u pitanju samo goli strah.