Predlogom Zakona o budžetu za narednu, izbornu godinu Vlada je isplanirala da izdatke za socijalnu pomoć građanima poveća za 5.907.000 eura više nego što je po ovom osnovu opredijeljeno u 2017. Naredne godine planirani su predsjednički, kao i lokalni izbori u više crnogorskih gradova, među kojima je i Podgorica.
Plan je da se za dječje dodatke potroši 4,5 miliona eura, dok je ove godine planirani izdatak 3,5 miliona. Za materijalno obezbjeđenje porodice predviđeno je 2,89 miliona više nego ove godine, odnosno 14.250.000, a za porodiljska odsustva izdatak je sa 15 povećan na 16,672 miliona.
Iznos za tuđu njegu i pomoć je uvećan za 345.000 eura, odnosno u 2018. će iznositi 21.745.000 eura. S druge strane, izdvajanja za boračko invalidsku zaštitu smanjena su za 250.000 u odnosu na 2017. i naredne godine će iznositi 6.750.000 eura, umjesto ranijih sedam miliona.
Vlada nije povećavala izdvajanje za ishranu djece u predškolskim ustanovama i za te namjene i naredne godine će se potrošiti 925.000 eura. Planirano je da se za izdržavanje štićenika u domovima plan potroši 3.970.000 eura, umjesto ranijih 4.030.625 eura.
Izdvajanja za „ostala prava iz oblasti socijalne zaštite” drastično su smanjena za narednu godinu, a radi se o stavci u budžetu koja se odnosila i na naknade po osnovu materinstva, koje su ukinute. Za ostala socijalna davanja planiran je izdatak od 11 miliona eura.
Alternativa pozdravlja povećanje izdataka za socijalna davanja i obrazovanje, ali upozoravaju da se građanima istinski može pomoći samo kroz zapošljavanje u privredi u kojoj se proizvodi.
– Povećanjem socijalnih davanja neće se riješiti problem, ali će makar biti umanjen. Problem Vlade u narednom periodu neće biti sve veći broj siromašnih, jer većina glasa za njih, već sve veći revolt mladih ljudi koji nemaju posao. Vlada ne spominje otvaranje novih radnih mjesta jer mnogi (bivši) ministri imaju tajne poslove kojima zatvaraju radna mjesta i prave nove siromašne građane. Sve je veći broj ljudi bez posla, a sledeće godine će najmanje 6.000 ljudi ostati bez radnih mjesta. To znači da će novih 6.000 porodica postati siromašno. Vlada to zna i zato je ovaj novi budžet kao andol. Niti pomaže, niti šteti – navode u Alternativi.
Crnoj Gori, kako kažu, treba budžet koji će otvoriti bar 10.000 radnih mjesta.
– Smatramo da ćemo narednu godinu pamtiti po štrajkovima, kašnjenjima zarada u javnom sektoru, smanjivanju plata i penzija i političkim sukobima. Alternativa ne griješi u procjenama. Dokazali smo to do sada u više navrata – poručuju iz Alternative.
Predsjednica Banke hrane Marina Medojević smatra da je Vlada pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda i mora da vodi računa kada je u pitanju raspodjela sredstava.
– Najsiromašniji slojevi stanovništa će platiti cijenu partijskog zapošljavanja u administraciji i dugova oko izgradnje autoputa. Više novca za socijalu znači i više socijalno ugroženih, a to je loše po državu. Socijalna pomoć je i dalje neprimjereno niska, dječji dodatak takođe. Ne štitimo djecu ni na koji način, nemamo besplatne užine u školi za materijalno ugrožene kao ni plaćen prevoz. Državne institucije nerijetko troše novac poreskih obveznika na način neprimjeren štednji. Kupuju se umjetničke slike, skupim itisonima se zastiru prostori u kojima borave finkcioneri, nabavljaju se skupi automobili, a osiromašenom narodu daju socijalu od koje se ne može ni preživjeti – ističe Medojevićeva.
Povećanje iznosa za stabilnu socijalnu politiku je, kako kaže, neminovnost.
– Ipak je pitanje kako se ta sredstva troše kod nas. Nije rijedak slučaj nenamjenskog trošenja sredstava namijenjenih najugroženijima. Uočavali smo svi zajedno anomalije u tom sektoru, prebacivanje sredstava za neke druge namjene, korišćenje za zadovoljenje potreba zaposlenih kao što je rješavanje stambenih pitanja, korišćenje sredstava namijenjenih socijali za putovanja, promocije knjiga, otvaranje izložbi – ističe Medojevićeva.M.S.
Dva miliona za DIK
Vlada je za rad Državne izborne komisije opredijelila u predlogu zakona o budžetu za narednu godinu skoro dva miliona eura. Po predlogu zakona, koji je dostavljen u skupštinsku proceduru, Državna izborna komisija (DIK) imaće na raspolaganju 1.922.652 eura. Za lična primanja, kako se navodi, predviđeno je 100.000 eura, dok je na poziciji „izdaci” spremljeno 1.476.000 eura.
Pod stavkom „materijal za posebne namjene” predviđeno je 200.000 eura, a za izradu i održavanje softvera 30.000 eura.
Interesantno je da je u narednoj godini 4.429.995 eura planirano za finansiranje redovnog godišnjeg rada parlamentarnih partija. Rashodi za usluge planirani su u iznosu od 250.000 eura. Kako se precizira, „ostale usluge” odnose na za usluge štampanja i umnožavanja izbornog materijala: glasačkih listića, obrazaca za izbore, brošura sa uputstvima za edukaciju članova biračkih odbora.
– Pored štampe, zakon obavezuje komisiju i na objavljivanje obavještenja i rješenja, liste kandidata, kao i konačnih rezultata izbora u dnevnim listovima koji izlaze u Crnoj Gori i na Javnom servisu – ističe se u obrazloženju.
Pod stavkom „ostali izdaci” planirane su isplate naknade za rad trenera, edukatora (lica angažovana za edukacije biračkih odbora), kao i naknade za rad licima koja će biti angažovana u toku izbornog procesa. Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru su planirani u iznosu od 80.000 eura.
– Planirani izdaci odnose se na opštinske izborne komisije po osnovu materijalnih troškova, naknada članovima OIK i naknada članovima biračkih odbora i sredstva za materijalne troškove – navedeno je u obrazloženju zakona.
M.V.
Banka hrane: Diskutabilne predizborne pomoći
Marina Medojević navodi i da je prisutna i diskutabilna praksa davanja jednokratnih pomoći prije izbora, a oni nam slijede naredne godine.
– Okončati siromaštvo svuda i u svim oblicima je prvi cilj održivog razvoja, istaknut u okviru nove globalne agende za održivi razvoj UN do 2030. godine. Ipak, i dvije godine nakon usvajanja tih ciljeva Vlada Crne Gore nije usvojila nacionalno specifične ciljeve održivog razvoja. Da bi postojeći programi socijalne zaštite u Crnoj Gori mogli adekvatnije da odgovore na potrebe porodica i djece ugroženih siromaštvom, potrebna je bolja identifikacija domaćinstava kojima je pomoć najpotrebnija i preusmjeravanje sredstava ka onim porodicama koje su najviše izložene riziku siromaštva – smatra ona.