Savjet za ekonomska i finansijska pitanja (ECOFIN) EU usvojio je juče spisak država koje su pod sankcijama Unije zbog pranja novca i utaje poreza i spisak država čiji će napore da spriječe te pojave nadzirati do kraja 2019.godine. Kako se navodi u dokumentu koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici ECOFIN, Crna Gora spada u drugu grupu i biće nadzirano kako sprovodi mjere za sprečavanje pranja novca i utaje poreza do kraja 2019.godine.
Pod sankcijama Evropske unije našlo se 17 država, uključujući Panamu, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) i Barbados, dok je 47 država na listi na nadzor jer su obavezne da ispoštuju minimum standarda za sprečavanje utaje poreza i pranja novca (BEPS). Na toj listi su i Crna Gora, Maroko, Jermenija, Maldivi, Svazilend i Bosna i Hercegovina. Dokument je juče objelodanio Generalni sekretarijat Savjeta EU.
Posebna radna grupa EU koja je predložila ove zaključke označila je svaku od 47 jurisdikcija, gdje su identifikovani razlozi za zabrinutost, kao zemlje koje treba da se obavežu da će se u narednom periodu baviti tim pitanjima. Velika većina jurisdikcija, kako se navodi u dokumentu ECOFIN, najavila je, ili su to već uradili, da će uvesti relevantne promjene u svom poreskom zakonodavstvu kako bi se pridržavali kriterijuma koje je predstavila EU.
– Ishod ovog procesa pokazaće u kojoj mjeri su sve ove jurisdikcije spremne za konstruktivan dijalog sa EU i koliko su posvećeni usklađivanju sa evropskim i međunarodnim poreskim standardima. Posebna radna grupa EU će nadzirati kako se ove obaveze sprovode u praksi i stoga će nastaviti konstruktivni dijalog uspostavljen sa ovim jurisdikcijama. Očekuje se da će implementacija obaveza biti završena do kraja 2018. godine za većinu jurisdikcija; međutim, zemlje u razvoju do kraja 2019. godine moraju ispuniti svoje obaveze u pogledu kriterijuma transparentnosti i mjera protiv utaje poreza i pranja novca (BEPS) –piše u dokumentu koji je juče usvojio Savjet za ekonomska i finansijska pitanja EU.
U Crnoj Gori su neriješene brojne afere vezane za pranja novca i organizovani kriminal, a Crna Gora je jedno vrijeme bila ofšor destinacija. Specijalno državno tužilaštvo, koje je zaduženo za prevenciju pranja novca, podiglo je u prošloj godini optužnice protiv 56 počinilaca, ali ostala su neriješeni predmeti protiv čak 85 osoba, ili 80,85 odsto više nego u istom periodu pretprošle godine.
Evropska komisija (EK) je u poslednjem izvještaju o napretku Crne Gore navela da država tek treba da uspostavi bilans ostvarenih rezultata u oblasti istraga, krivičnih gonjenja, osuđujućih presuda, privremenog i trajnog oduzimanja imovine u predmetima organizovanog kriminala, sa jakim fokusom na ona krivična djela gdje rezultati i dalje izostaju, kao što su pranje novca i trgovina ljudima. EK je ocijenila da je mali napredak ostvaren u ispunjavanju ranijih preporuka, posebno jer bilans ostvarenih rezultata Crne Gore u oblasti organizovanog kriminala ostaje ograničen na polju borbe protiv pranja novca i trgovine ljudima.
Brisel zabrinjava što u 2016.godini u odnosu na 2015.godinu u Crnoj Gori nije bilo novih predmeta pranja novca ili trgovine ljudima. U obje te oblasti, kako se naglašava u izvještaju, cjelokupni kapacitet policije i pravosuđa ostaje izuzetno ograničen, dijelom zbog nedostatka konsolidovane sudske prakse. Veliki slučaj pranja novca, kako su konstatovali iz Brisela, nedavno je zaključen oslobađanjem svih okrivljenih.
M.V.
Uslov i efikasnija carina
Crna Gora treba da usvoji zakonodavstvo u oblastima koje zahtijevaju dalje usklađivanje, prije svega da uskladi svoje zakonodavstvo po pitanju carinskog statusa i tranzita, upravljanja carinskim rizicima i bezbjednosnim aspektima, navodi se u završnim mjerilima za poglavlje 29 (carinska unija) u pregovorima Crne Gore i EU.
Mjerila za zatvaranje poglavlja postavila je Evropska komisija. Kako se ističe, Crna Gora mora da implementira Program ovlašćenog privrednog subjekta (AEO), koji se tiče prava intelektualne svojine.
– Crna Gora treba da dosledno i efikasno primjenjuje svoje carinske propise u svim svojim carinskim ispostavama, naročito u oblastima obrade deklaracija, porijekla, pojednostavljenih procedura, prava intelektualne svojine, selektivnosti kontrola i analize rizika (uključujući automatsku analizu rizika prije dolaska/otpremanja robe u svim vidovima prevoza) – navodi se u tekstu završnih mjerila, koje je objelodanilo Ministarstvo evropskih poslova, čiji je šef Aleksandar Andrija Pejović.
Potrebno je, kako se navodi, da Crna Gora ostvari dovoljan napredak u razvoju svih neophodnih međusobno povezanih informatičkih sistema, posebno sistema za upravljanje integrisanom tarifom, sistema kontrole izvoza i sistema kontrole uvoza.
Za poglavlje 32, koje se tiče finansijske kontrole u EU, navodi se da je neophodno da Crna Gora sprovodi zakonodavstvo u oblasti unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru i osnovne politike. Neophodno je, kako se navodi, da Crna Gora osigurava adekvatne administrativne kapacitete na centralnom i lokalnom nivou, u fondovima socijalne sigurnosti i državnim preduzećima.
Reakcija nakon „Rajskih papira”
Samo dan poslije nedavnog objavljivanja seta dokumenata nazvanih „Rajski papiri”, ministri finansija članica Evropske unije sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o hitnom formiranju „crne liste fiskalnih rajeva”. Konačno se došlo do dokumenta koji razrađuje te zaključke. Što se tiče afere „Rajski papiri”, preko 13 miliona dokumenata sadrži detalje o tome kako je preko 120 hiljada ljudi i kompanija prenijelo veliko bogatstvo na egzotična ostrva.