Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je postupke, a zasad je prihvaćeno 155 tužbi građana. Kako je prenijela RTCG, ako je suditi prema broju zloupotrebe potpisa, biće još takvih tužbi.
Dosad se više stotina građana Crne Gore javilo tvrdeći da nijesu dali podršku nekom predsjedničkom kandidatu, kako stoji na aplikaciji Državne izborne komisije. Kada Državna izborna komisija (DIK) ovjeri kandidaturu, ostaje samo sudski spor, a mnogi građani vjeruju da im se to ne isplati i ne žele da ulaze u tu proceduru.
DIK je ranije saopštila da građanin čiji je potpis falsifikovan nema pravo da podrži drugu predsjedničku kandidaturu. Za podršku će tako ostati uskraćeni mnogi čija se imena nalaze na takozvanoj „crnoj listi”. Jedino što im je preostalo jeste da podnesu prijavu tužilaštvu, što se i desilo, pa su postupci pokrenuti.
Polovinom marta ove godine, objelodanjeno je saopštenje iz Privrednog suda u Podgorici, gdje se tvrdi da su zloupotrijebljeni lični podaci 84 zaposlena u toj instituciji za podršku predsjedničkim kandidatima za izbore u Crnoj Gori. Zloupotrijebljen je potpis predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, većeg broja sudija i službenika, a riječ je o navodnoj podršci za kandidaturu dva predsjednička kandidata.
– Svih 84 zaposlenih potvrdili su da nisu potpisali listu podrške niti su u tu svrhu dozvolili da se koriste njihovi matični brojevi – saopšteno je iz ovog suda.
Iz Privrednog suda pozvali su tada nadležne institucije da reaguju na zloupotrebe.
Kako je ukinuta obaveza prikupljanja potpisa podrške kandidatima pred izbornim komisijama, odlukom Ustavnog suda, odlučeno je da kandidati samostalno prikupljaju potpise, ali DIK nema načina da njihovu validnost grafološki provjeri.
Zato je Državna izborna komisija razvila softversko rješenje koje biračima omogućava da provjere kojem predsjedničkom kandidatu su dali potpis podrške i da li je zloupotrijebljen.
DIK provjerava da li je osoba koja je dala potpis podrške upisana u birački spisak i da li je podržala više od jednog kandidata. U bazi podataka nalaze se svi birači koje je DIK unijela nakon postupka provjere. Softversko rješenje postavljeno je na internet adresi potpisi.dik.co.me, a na službenom sajtu DIK nalazi se link za povezivanje s navedenom adresom.
Iz DIK su objasnili da birač u cilju efikasne provjere treba da unese svoj jedinstveni matični broj, čekira kvadratić za validaciju, odradi uslove validacije i, ako je sve u redu, startuje opciju „provjeri”. Birač, ako nije upisan u bazi podataka, dobiće odgovor da se ne nalazi u bazi provjerenih potpisa podrške kandidatima za predsjednika Crne Gore za izbore zakazane za 15. april. S druge strane, birač, ako je upisan u bazi podataka, dobiće odgovor da se nalazi u bazi provjerenih potpisa podrške i ime i prezime kandidata kojeg je podržao. Ako je birač podržao više od jednog kandidata u odgovoru će biti svi navedeni, što se kasnije moglo potvrditi u praksi.
Kasnije su se pojavile tvrdnje da aplikacija DIK nije urađena u skladu sa standardnom bezbjednosnom praksom, odnosno da aplikacija nema ni neophodni HTTPS sertifikat, koji garantuje minimum bezbjednosti, već da koristi HTTP protokol, koji je izuzetno lako presresti i pročitati.M.V.
Nadležan Ustavni sud
Kako je Državna izborna komisija proglasila i potvrdila kandidature nastala je situacija gdje su otkriveni potpisi podrške kandidatima koji nijesu vjerodostojni. Njih, međutim, ne može poništiti Državna izborna komisija, već to može samo nadležni sud, a to je jedino, prema nekim tumačenjima, Ustavni sud.