Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Čarls Tenok prihvatio je 22 amandmana na nacrt svoje rezolucije o crnogorskim evropskim integracijama, saopšteno je juče u Briselu. Kako nam je rečeno, glavne tačke njegove rezolucije su pitanja medijskih sloboda, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa za stranačko-političke svrhe i prihvatanje načela spoljne politike Evropske unije. Rasprava o Crnoj Gori na spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (AFET) počela je juče, a biće finalizovana danas, kada će se poslanici izjasniti o amandmanima i predlogu rezolucije. Plenum Evropskog parlamenta raspravljaće o toj rezoluciji početkom marta, kada će se i izjasniti o njoj, a prije plenarne rasprave biće ostavljen prostor za dodatne amandmane evropskih parlamentaraca.
Slovački poslanik u EP Eduard Kukan pozdravio je Tenokov nacrt rezolucije, uz ocjenu da je dobro izbalansiran i da daje realnu sliku stanja u Crnoj Gori. Kukan je posebno upozorio na pitanje zloupotrebe javnih resursa i na potrebu uspostavljanja adekvatnog sistema finansiranja političkih stranaka, kao i rješavanja graničnih sporova.
Na rezolucuju je bilo podnijeto ukupno 188 amandmana.
Po mišljenju poslanika Evropskog parlamenta iz Grčke Nikosa Andrulakisa, imajući u vidu nedavno otvaranje nova četiri poglavlja, progres je evidentan, ali potrebni su stalni napori ka reformi javne uprave i jačanju slobode medija.
– U rezoluciji treba naglasiti i važnost saradnje Crne Gore sa Eurpolom, što je od velikog značaja –naglasio je Andrulakis.
Poslaničke grupe u Evropskom parlamentu usaglasile su amandman u kome izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog pokušaja da se aktivisti civilnog društva u Crnoj Gori demonizuju kroz klevetničke medijske kampanje. Taj amandman na rezoluciju podnio je poslanik Evropskog parlamenta (EP) iz Hrvatske Jozo Radoš.
Na sjednici predstavnika poslaničkih grupa u Briselu početkom prošle nedjelje usaglašeni su takozvani kompromisni amandmani, to jest amandmani koje će izvjestilac za Crnu Goru i autor rezolucije Čarls Tenok bez detaljnije rasprave uključiti u finalni tekst rezolucije. Na tom sastanku prihvaćeni su i amandmani hrvatskih parlamentaraca o potrebi da Crna Gora što prije riješi otvorena bilateralna pitanja sa susjedima, kako ona u vezi sa razgraničenjem, tako i sukcesiju imovine vojske nekadašnje zajedničke države. Takođe, prihvaćen je i amandman koji upozorava na opasnost za crnogorske javne finansije zbog enormnih odštetnih zahtjeva protiv Crne Gore pred međunarodnim sudovima u sklopu arbitražnih sporova.
Poslanik EP iz Hrvatske Jozo Radoš amandmanom je reagovao na član 15 nacrta Tenokove rezolucije, u kojem se tretira pitanje statusa civilnog društva i medijskih sloboda. Tenok je prihvatio njegov amandman.
–EP primjećuje nedavne napore za poboljšanje mehanizma konsultacija sa organizacijama civilnog društva u cilju postizanja veće transparentnosti u politici i zakonodavstvu u inkluzivnom procesu. Pozivamo nadležne državne organe na dalji razvoj održivog sistema javnog finansiranja organizacija civilnog društva, i odgovarajućeg institucionalnog okvira. Pozdravljamo osnivanje novog Savjeta za razvoj nevladinih organizacija koji je imenovan od Vlade. Pozivamo nadležne vlasti da zaštite aktiviste civilnog društva od napada i mržnje koja se navodno propagira u pojedinim medijima, kao i od pokušaja da ih demonizuju kroz klevetničke kampanje, i izgrade klimu u kojoj oni mogu da djeluju bez straha ili odmazde – navodi se u amandmanu koji je podnio Jozo Radoš.
Osnovni tekst Tenokove rezolucije, u članu 15, sadržao je poziv da se zaštite aktivisti civilnog sektora, što je jasna poruka povodom kampanje lista „Informera” protiv direktora MANS-a Vanje Ćalović. Na sastanku u Briselu prihvaćen je i amandman grupe hrvatskih poslanika, na čelu sa Andrejom Plenkovićem, kojim se podstiče Crna Gora da riješi otvorena bilateralna pitanja sa susjedima. M.V.
Treba vam nezavisan javni servis
Posebno poglavlje Tenkove rezolucije posvećeno je medijskim slobodama. Kako se navodi, EP poziva Crnu Goru i njene nadležne organe da hitno istraže i krivično gone vinovnike napada na novinare i medije i one koji im prijete. Takođe, Brisel smatra da je od suštinskog značaja za produbljivanje demokratskih standarda postojanje nezavisnih javnih medijskih servisa sa nezavisnom uređivačkom politikom.