Sistem prikupljanja potpisa podrške predsjedničkom kandidatu u Crnoj Gori propisan je tako da ne obezbjeđuje sprečavanje zloupotreba, to jest falsifikovanje potpisa, jer nema grafološke provjere niti je moguće utvrditi da li je potpis autentičan. Državna izborna komisija (DIK) je na sjednici krajem januara ove godine donijela odluku o potrebnom broju potpisa birača za podršku kandidatu za predsjednika države na izborima koji će biti održani 15. aprila, i tada je utvrđeno da su potrebna 7.993 potpisa podrške kandidatu za predsjednika da bi kandidatura bila prihvaćena.
Navodi se da birač može potpisom podržati samo jednog kandidata, a Komisija je utvrdila i kalendar za sprovođenje izbornih radnji za izbor predsjednika Crne Gore.
Odluka Ustavnog suda Crne Gore iz 2016.godine da onemogući prikupljanje potpisa podrške pred izbornim komisijama znači da se prikupljanje potpisa podrške prepušta političkim subjektima. Nemoguće je izvršiti grafološku provjeru potpisa građana koji podržavaju liste ili kandidata, iz razloga što je rok za potvrđivanje izborne liste samo 48 sati.
Može se utvrditi da li osoba koja je podržavala izbornu listu ima pravo glasa u Crnoj Gori i može se provjeriti da li je jedna osoba potpisala podršku za više od jedne izborne liste ili jednog predsjedničkog kandidata.
Ako se dođe u situaciju da se jedan građanin pojavi kao birač koji je potpisom podržao više izbornih lista ili kandidata, na raspolaganju je pokretanje postupka protiv osobe koja je to uradila, pa bi se pred sudom dokazivalo ko je koga podržao i u slučaju falsifikovanja protiv odgovornih može da bude pokrenut postupak.
Posebno je indikativno što državni organi javno saopštavaju da nemaju evidenciju građana koji se nalaze u biračkom spisku a žive u inostranstvu, a uz to se i ne trude da naprave tu evidenciju. Ustav Crne Gore u članu 45 propisuje da pravo glasa imaju državljani Crne Gore koji su navršili 18 godina i imaju prebivalište u Crnoj Gori u trajanju od 24 mjeseca, što je definisano kao rezidencijalni uslov.
Međutim, prema ocjeni opozicije, veliki je broj građana koji ne žive u Crnoj Gori, mada se nijesu odjavili, i dolaze organizovano na dan izbora da podrže vladajuću stranku.
Advokat Veselin Radulović kazao je za „Dan” da je način prikupljanja potpisa podrške predsjedničkom kandidatu propisan tako da ne obezbjeđuje sprečavanje zloupotreba, odnosno falsifikovanje potpisa.
– Naime, zakon samo predviđa način na koji se potpisi podrške prikupljaju. Shodno mišljenju Venecijanske komisije, ekspertskog tijela Savjeta Evrope, kandidatura se može usloviti prikupljanjem minimalnog broja potpisa. Međutim, Venecijanska komisija takođe ukazuje da moraju postojati jasna pravila za provjeru potpisa. Takva pravila u Zakonu o izboru predsjednika Crne Gore, ili u bilo kom drugom propisu, ne postoje. Zato ostaje ogroman prostor za zloupotrebe i falsifikovanje potpisa – ukazao je Radulović.
Ustavni sud je u februaru 2016.godine proglasio neustavnim odredbe zakona kojima je utvrđeno da potpise podrške listama i kandidatima prikupljaju članovi izbornih komisija. Stav Ustavnog suda je da je prikupljanjem potpisa podrške izbornim listama pred članovima izbornih komisija prekršen Ustavom propisani princip tajnosti glasa. Dio političkih subjekata upozoravao je da ukidanje obaveze prikupljanja potpisa pred komisijama otvara prostor za moguće zloupotrebe ili falsifikate.
M.V.
Državni organi podstiču falsifikovanje
Radulović je istakao da izostanak reakcije državnih organa povodom navoda da su potpisi švercovani podstiče druge da podršku traže falsifikatima.
– Činjenica da nadležne institucije ni ranije nijesu reagovale na optužbe da se potpisi falsifikuju dodatno podstiče sva zainteresovana lica da potpise prikupe na lakši način, odnosno falsifikovanjem – smatra Radulović.