Predstavnici nekoliko mjesnih zajednica zatražili su od nadležnih institucija da preduzmu odgovarajuće mjere radi otvaranja otkupnih centara na teritoriji beranske opštine. Oni su podsjetili da i pored brojnih najava minulih godina u mjesnim zajednicama nije došlo do ponovnog aktiviranja centara za otkup tržnih viškova. Naglasili su da se to nije desilo iako u strateškim dokumentima posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.
- Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa poslednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u opštini Berane živi na seoskom području i da na tom prostoru postoji značajan broj grla krupne i sitne stoke. U Višegodišnjem investicionom planu se navodi da su ljekovito bilje i šumski plodovi, gdje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali opštine Berane. No, i pored takvih resursa ni u jednoj mjesnom centru, pa ni u gradu, ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda. Zato otkup uglavnom vrše nakupci, zbog čega su proizvođači lišeni potrebne sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave određenim djelatnostima. To znači da bi država morala da uloži dodatni napor kako bi kroz otvaranje otkupnih centara u mjesnim centrima, bar donekle uvela red na tržištu – navode predstavnici mjesnih zajednica.
Predsjednik mjesne zajednice Kaludra Radovan Anđić ističe da je privatizacija u poslednjih dvadesetak godina nanijela neprocjenjivu štetu svim razvojnim granama, pa i poljoprivredi.
- Nekad su poljoprivredne zadruge bile nosioci razvoja. U sklopu tih zadruga funkcionisali su otkupni centri koji su kao je vrijeme odmicalo, brisani iz registra živih. Takva pojava uslovila je smanjivanje stočnog fonda i sve manji broj onih koji se odlučuju da se bave stočarstvom i sakupljanjem šumskih plodova i ljekovitog bilja. Da stvar bude još pogubnija ništa nije urađeno u cilju oživljavanja otkupnih centara. Najveću krivicu za tako nešto snosi Ministarstvo poljoprivrede koje ne preduzima ništa da se stanje u ovoj oblasti bitnije popravi. Tako je zadat smrtonosni udarac našim selima, suočenim sa sve prisutnijom migracijom stanovništva – naglašava Anđić.
Sličnog mišljenja je i predsjednik mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović navodeći da je gašenje otkupnih centara išlo na ruku jedino nakupcima.
- Tokom poslednjih decenija prošlog vijeka u skoro svim mjesnim centrima postojali su otkupni centri. U tim centrima lokalno stanovništvo je moglo da plasira svoje tržne viškove, kao i velike količine ljekobilja i šumskih plodova. Isplate su bivale redovne tako da su ljudi, baveći se tim poslovima, ostvarivali značajan dohodak. Međutim, tokom tranzicionih procesa sve ti centri su ugašenu dok je raspoloživa imovina prepuštana konstantnom propadanju. O postojanju tih centara danas jedino svjedoče sjećanja kao i ostaci ruiniranih objekata. U takvom ambijentu jedino nakupci profitiraju, oni skudaju kajmak, dok se proizvođači nalaze u potpuno nezavidnom položaju – navodi Davidović.D.J.
Opština nastoji da pruži pomoć
Iz lokalne uprave naglašavaju da su svjesni problema vezanih za neorganizovan otkup tržnih viškova i da treba intenzivno raditi da se trenutno stanje popravi.
- U poslednje vrijeme imamo intenzivne komunikacije sa građanima i predstavnicima mjesnih zajednica sa ciljem da se na prostoru cijele opštine stvore uslovi za organizovanje normalnog života. Na taj način nastojimo da stvorimo pogodnosti koje bi zadovoljile interese onih koji svoju šansu vide u otkupu tržnih viškova, šumskih plodova i ljekobilja – naglasili su iz lokalne uprave.
Vlast od seljaka pravila siromaha
Predstavnici mjesnih zajednica smatraju da su otkupni centri namjerno ugašeni kako bi se, po unaprijed pripremljenom konceptu, uništilo selo i poljoprivreda.
- Poslednjih decenija vlast je od seljaka namjerno pravila siromaha, kako bi ga kasnije lako kupovala uoči svih izbora. U tome je i uspjela, jer danas u našim selima uzorna gazdinstva postaju rijetkost. Ta ista vlast je za početak ugasila otkupne centre koji su davali mogućnost individualnim proizvođačima da na lak način plasiraju svoje tržne viškove. Onda su krenuli mladim ljudima da dijele socijale da bi ih radno ubogaljili. Za svo to vrijeme ogromna stredstva iz agrobudžeta su odlazila u pogrešnom smjeru. Tako je jednim neozbiljnim i nedomaćinskim odnosom aktuelnog režima u Crnoj Gori uništeno nešto što je moglo da predstavlja realnu razvojnu šansu – konstatovali su predstavnici mjesnih zajednica.