Sudeći po visini zarada u ugostiteljstvu, trgovini i uslužnim djelatnostima, Pljevljacima se bolje isplati da primaju materijalno obezbjeđenje nego da rade. Stalni odlazak stanovništva, sve slabiji priraštaj, pojava velikih trgovinskih lanaca, doveli su do toga da prometa kod manjih privatnih preduzeća nema ni pedeset odsto. Ako se za materijalno obezbjeđenje prijavi petočlana porodica, ona će mjesečno primati 122 eura socijale, a pritom će se na troje djece dobijati i dječiji dodatak u iznosu od oko 60 eura. Nosiocima materijalnog obezbjeđenja porodice, supružnicima, otvara se mogućnost da pored socijlnog primanja povremeno ili stalno radeći na crno ili baveći se poljoprivredom obezbjede dodatne prihode. Uz ovo primanje država im omogućava i subvencirane račune za struju u iznosu od četrdeset odsto što je dodatna pomoć za kućni budžet. Sa druge strane pljevaljski poslodavci, usled pada prometa i sve većih obaveza, nijesu u mogućnosti da za osmočasovno radno vrijeme daju plate veće od dvesta eura. Saznali smo da tamo gdje je plata oko 250 eura zaposleni su prezadovoljni, jer se zarade zaposlenima u ugostiteljstvu, manjim trgovačkim radnjama i slično kreću od stotinu do 150 eura, a postoje radnje gdje su plate i niže od stotinu eura.
-U poslednje dvije godine posao je strahovito opao. Ranijih godina sam u vrijeme sezone imao i dva sezonska radnika, kojima je plata bila trista i više eura, a stalnim radnicima iznos zarade bio je veći. Prošle sezone nijesam mogao imati sezonske radnike jer je promet strahovito opao, a stalnim radnicima plata je 250 eura - kaže vlasnik preduzeća „19. decembar“ Zdravko Joksović.
On dodaje da ako se nastavi sa sadašnjim padom prometa da neće biti u mogućnosti da isplaćuje zarade ni u iznosu od 200 eura. Joksović ističe da je problem što u Pljevljima nema investicionih radova kao i da je veoma teško naplatiti prodatu robu.
-Očigledno je da niko nema para, a kada robu prodata na odloženo plaćanje jako je teško ili gotovo ne moguće naplatiti - kaže Joksović, i dodaje da se sve češće u Pljevljima pominje blokada računa.
Da brojni Pljevljaci pokušavaju da rade i da sačuvaju socijalna primanja posvjedočio nam je i vlasnik restorana „Balkan“ Slaviša Svrkota koji kaže da je promet strahovito opao u poređenju sa prethodnim godinama, kao i da su zarade smanjene. U takvim okolnostima, česti su slučajevi da radnik koji se javi na oglas traži od poslodavca da ga ne prijavljuje već da radi na crno i da sačuva socijalu.
-Nažalost takvim zahtjevima ne možemo da izađemo u susret jer su kontrole česte i kazne izuzetno velike. Često dobri radnici odustaju od posla, jer se odlučuju da sačuvaju socijalu - tvrdi Svrkota.
Zaposleni u većini slučajeva zbog vlasnika radnji ne žele da o platama javno govore, pa čak i ne optužuju svoje poslodavce, jer su i oni sami svjesni da je promet robe strahovito opao, odnosno da su pazari iz dana u dan sve slabiji. Iz razgovora sa zaposlenima koji rade za stotinu ili 150 eura, pa čak i za niže iznose, saznali smo da na take poslove najčešće pristaju supruge, dok im muževi rade u nekoj ustanovi, lokalnom preduzeću, Rudniku uglja, Termoelektrani ili slično. Supruge, praktično rade da bi zaradile radni staž i da bi jednog dana imale penziju, a „mizerne” plate im služe da pokriju neke manje troškove. Oni koji ipak nemaju ni suprugu ni supruga u pomenutim ustanovama i preduzećima, moraju da se snalaze, radeći na crno i primajući socijalu. Šta će se desiti kada dođu starački dani i kada bude neophodno rješavati penziju, ostaje da se vidi. Vječiti optimisti se nadaju da će biti bolje, dok oni sa manje nade razgovor na ovu temu završavaju uzdahom.
B. Je.
Veliki problem pad broja stanovnika
- Naš grad karakterišu izrazito nepovoljni demografski podaci po kojima se broj stanovnika u Pljevljima iz godine u godinu smanjuje što je rezultat odseljavanja i smanjenja broja novorođenčadi. Prema podacima MONSTAT-a, 2015. godine u Pljevlja se doselilo 89, a odselio 231 stanovnik, rođene su samo 152 bebe, a umrlo je 370 stanovnika. Nepovoljna demografska kretanja karakteristična su za Pljevlja duži niz godina ali su ona tek u zadnje vrijeme postala vidljiva na gradskom području. Odseljavanje stanovnika sa gradskog područja je nadomještano prilivom stanovništa sa seoskog područja. Međutim, sada su seoska područja ostala praktično bez stanovnika, pa tako počinje smanjenje broja stanovnika i na gradskom području koje, uz starenje stanovnika, iz godinu u godinu postaje sve izraženije i očiglednije - kaže nekadašnji sekretar Sekretarijata za opštu upravu Miroslav Anđelić.On smatra da će proces demografskog starenja još više uticati na smanjenje broja stanovnika te dovesti u pitanje biološki opstanak grada.
-Država i lokalna uprava moraju, što hitnije, preduzeti i realizovati brojne mjere koje bi dovele do revitalizacije stanovništva - kaže Anđelić.