B
IJELO POLjE – Ljepote Lima, koje ovu rijeku čine magnetom za rafting i druge sportove na vodi, narušava ljudski nemar, odnosno gomile smeća koje plivaju ovom ljepoticom. Na nedavno održanoj ‘’Limskoj regati’’ u to su se uvjerili rafteri iz raznih krajeva. Kapetan regate bila je Dragana Rakidžija iz Srbije koja je ogorčena zagađenošću rijeke.
– Korito Lima i njegove obale zatrpani su smećem i raznim otpadom. Vodom plutaju lešine uginulih životinja, što uz smrad i opasnost od zaraze dodatno upozorava da se nešto hitno mora preduzeti ne bi li se ova rijeka ekološki zaštitila. Gosti, učesnici regate iz zemalja iz okruženja, nijesu mogli da vjeruju u ono što su vidjeli. Ružna je to slika o nama i našim naravima – istakla je Rakidžija.
Jedan od utemeljivača ‘’Limske regate’’ i predsjednik PSK ,,Kolovrat” Dragoljub Simo Simović iz Prijepolja kaže da je Lim veoma lijepa i zahtjevna rijeka, a da smeće koje pliva rijekom užasava svakog normalnog čovjeka.
–Milioni kesa, flaša i druge plastične ambalaže, ostaci odjeće i obuće, zaista su šokantan prizor, naročito za strance. Mi smo u Prijepolju prije nekoliko godine imali veliku kampanju i očistili kompletnu obalu od Kumanice do Prijepolja. Međutim, prva sledeća poplava je izbacila novo smeće i sve je bilo po starom – kaže Simović i naglašava da to znači da Lim treba od smeća očistiti od izvorišta u Plavu do Prijepolja i dalje.
Predsjednik Ekološkog društva ‘’Bijelo Polje’’ Rifat Kajabegović kazao je da veoma ružnu sliku obala rijeka na sjeveru, pogotovo kada je nizak vodostaj, pružaju najlonske kese raznih boja koje vise s drveća uz samu obalu.
–Grane drveća koje raste na obalama rijeke šarene se na sve strane, od izvora Lima iz Plavskog jezera, do klisure u Kumanici i dalje prema Srbiji. Za prestupe kao što je bacanje kesa u prirodu niko ne odgovara, a to bi trebalo zaista rigorozno kažnjavati – istakao je Kajabegović.
Predstavnik bjelopoljske Turističke organizacije Duško Dangubić kaže da se moraju preduzimati aktivnosti da se situacija promijeni nabolje.
– Iniciraćemo da sve opštine kroz koje protiče Lim preduzmu poslove da se rijeka zaštiti na pravi način. Djelovaćemo sinhronizovano kako bismo narednu ‘’Limsku regatu’’ dočekali spremniji, da se ne zastidimo pred učesnicima – naglašava Dangubić.
Predsjednik NVO „Breznica” Milorad Mitrović ističe da Ministarstvo turizma i održivog razvoja ništa nije uradilo povodom edukacije građana, iako je još 2008. godine najavilo mjere za rješavanje upotrebe plastičnih kesa.
–Osim vizuelnog problema, koji je mnogo manji, veća opasnost po eko sistem i zdravlje ljudi prijeti od toga što jedna kesa može da se razlaže i do hiljadu godina. PVC kese su masovno počele na ovim prostorima da se koriste još prije dvije decenije, čim su postale besplatne, a u zemljama Evropske unije se po glavi stanovnika godišnje koristi oko 500 plastičnih kesa. Najveći isporučioci plastičnih kesa, veliki trgovinski lanci, trebalo je tada da budu najveći pregovarači, i izgledalo je da su ozbiljno pristupili tom problemu. Postojao je problem finansijskog gubitka zbog prelaska na papirne kese, ali je on bio neznatan u odnosu na ono što smo dobijali zdravom životnom sredinom – objasnio je Mitrović i dodao da su plastične kese postale simbol potrošačkog društva.
M.N.
Nije potreban poseban zakon
Ranije su u Ministarstvu održivog razvoja i turizma saopštili da za rješavanje problema upotrebe plastičnih kesa nije potrebno donositi poseban zakon, već da je dovoljan Zakon o upravljanju otpadom, kao krovni zakon, kojim su propisane obaveze donošenja posebnih podzakonskih akata kojima se detaljnije uređuju odnosi upravljanja pojedinim vrstama otpada.
–Iskustva Evropske unije pokazuju da zabrana upotrebe plastičnih kesa nije nešto što je u skladu sa praksom koja postoji u zemljama članicama EU. Zbog toga u Crnoj Gori nije donijet zakon o zabrani upotrebe plastičnih kesa, već podzakonski akti kojima se pokušalo naći adekvatno rješenje za ovo pitanje. Godine 2012. donesen je propis koji se odnosi na upravljanje otpadnom ambalažom, tj. Uredba o načinu i postupku osnivanja sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpadne ambalaže i rada tog sistema – pojasnili su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.