PETNjICA – Delegacija opštine Petnjica, predvođena predsjednikom Opštine Samirom Agovićem, boravila je u Luksemburgu gdje je na međunarodnoj manifestaciji multikulture, sa Zavičajnim klubom Bihor iz Luksemburga i udruženjem Luksenburg–Montenegro, predstavila Bihorski ćilim, koji važi za nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Svoje posebnosti i kulturne vrijednosti ove godine u Luksemburgu izložilo je oko 160 nacija iz cijelog svijeta, gdje su posjetioci imali priliku da se upoznaju i sa znamenitostima bihorskog kraja.
– Ovo je bila prilika, a ujedno i obaveza da u društvu brojnih naroda promovišemo naše kulturno dobro. Posjetioci su imali priliku da vide šta je to što ima Petnjica i Crna Gora, sa posebnim osvrtom na Bihorski ćilim. Poseban motiv da budemo tamo je naša brojna dijaspora koja je uspješno promoviše našu kulturu i tradiciju. Naročito su žene bile zainteresovane kako nastaje ćilim i kako se stvaraju tako lijepe rukotvorine. Bihorski ćilim je predstavljen i pomoću brošura koje su štampane na francuskom jeziku, gdje je dočarano kako se izrađuje, šta je bila njegova svrha kroz istoriju i kakvo je njegovo vrednovanje u ovom trenutku. Tako smo stavili do znanja da naš ćilim ima simboliču i statusnu vrijednost – naglasio je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, dodajući da je tokom manifestacije u Luksemburgu organizovano i veče gdje su demostrirane tradicionalne igre koje su se nekad odvijale u bihorskim domaćinstvima.
On je kazao da je posebno interesovanje za rukotvorine iz Bihora pokazala delegacije Turske, kao i predstavnici Vlade Luksemburga.
– Vodeći zvaničnici Luksemburga su pokazali veliko interesovanje za rukotvorine izložene na našem štandu. Oni su iskazali i visok stepen poštovanja prema ljudima iz Bihora koji su u ovu zemlju počeli da dolaze prije četiri decenije. Tom prilikom je bilo govora o iznalaženju novih inicijativa koje se tiču otvaranja novih radnih mjesta u Petnjici – kazao je Agović
Više pojedinosti o Bihorskom ćilimu iznio je koordinator projekta Ismet Latić, navodeći da se radi o rukotvorini koja je zavrijedila svjetsku pažnju.
– Uradio sam aplikaciju i uputio formalnu inicijativu prema Ministarstvu kulture i Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, tražeći da se Bihorski ćilim proglasi za nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Ovaj proces je bio dosta zahtjevan i mukotrpan, ali je urodio uspjehom. Tako smo u decembru, 2016. godine dobili formalnu potvrdu da je Bihorski ćilim proglašen za nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Dosad je u Crnoj Gori identifikovano i notirano oko 250 primjeraka nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore, ali je na listi zaštite samo 15 među kojima je i Bihorski ćilim. Sve to govori da je Bihorski ćilim svojevrsni dragulj koji je pobudio interesovanje brojnih zemalja – kazao je Latić.
On je naglasio da će se u Petnjici intenzivno raditi na oživljavanju proizvodnje ćilima.
– Srednjoročni ciljevi su da se oživi zamrzla proizvodnja ćilima i da se uradi distribucija ove vještine sa starijih generacija na mlađe. Cilj je da se, brendiranjem ovog nematerijalnog kulturnog dobra, Bihor i Petnjica stave na mapu kulturno bogatih sredina. A krajnja aktivnost jeste da se u Petnjici otvori regionalni muzej ćilima u kojem bi se na pravi način obezbijedila zaštita naslijeđenom fundusu ćilima kojih u bihorskom kraju ima značajan broj – naglasio je Latić.D.J.
Istorijat
Prema mišljenju istaknutih etnografa i etnologa, ćilim je u naše krajeve došao sa turskim osvajanjem. Inače, smatra se da ćilimi potiču iz drugog ili trećeg vijeka prije nove ere sa prostora Kaspijskog jezera i armenijskih vrleti. Kao velika umjetnička vrijednost, sa kompleksnim kulturnim značenjem i likovnom posebnošću, uz tradiciju od nekoliko hiljada godina, danas se ćilim izučava na prestižnim univerzitetima. Tehnika izrade ćilima ostala je gotovo ista od njenog nastanka. Tako je u Bihoru izrada ćilima vremenom postala tradicija. Uglavnom je to bio ženski zanat i proizvod. Tkale su ga darovite žene pa je, najčešće, od jednostavnog tkačkog proizvoda postajao umjetničko djelo.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
