Svi pokazatelji govore da je finansijska situacija u Pljevljima sve teža, da je privreda potpuno zamrla, a stanovništvo osiromašilo. Da je situacija loša vidi se i po podatku da fizička i pravna lica za usluge odvoženja komunalnog otpada lokalnom preduzeću „Čistoća“ duguju čak milion i 596.000 eura. U Čistoći naglašavaju da se računi uredno dostavljaju, ali naplata nije ništa bolja jer oni ne mogu da obustave pružanje usluga zbog neplaćanja obaveza, odnosno odvoz smeća ne može da se ograniči na redovne platiše, već se ta usluga pruža svim građanima.
-Ukupna dugovanja pravnih i fizičkih lica po osnovu usluga koje pruža ovo preduzeće na dan 13. jun 2017. godine iznose milion 596. 812 eura, od čega pravna lica duguju milion 132. 147 eura, preduzetnici 156.000, a fizička lica 308. 224 eura. Najniži dug pravnog lica je 1,4 eura, a najveći 45.092 eura - kazao je za „Dan” izvršni direktor „Čistoće“ Saša Ječmenica, koji se pritom požalio da nije u mogućnosti da kao Elektroprivreda, koja prilikom neplaćanja računa izvrši i isključenje neurednog platiše, već da se odvoz smeća mora redovno vršiti. Ječmenica ističe da je moguće vršiti taj vid pritiska, dugovanja bi bila manja i naplata urednija.
-„Čistoća“ nema mogućnost obustavljanja snabdjevanja pojedinih korisnika svojim uslugama, već je jedina mogućnost naplata prinudnim putem - kaže Ječmenica.
Za nezavisnog odbornika u lokalnom parlamentu Nikolu Rovčanina milionska dugovanja građana i privrede za komunalne usluge nijesu iznenađenje. On kaže da imajući u vidu izuzetno teške ekonomske prilike koje su zadesile građane Pljevalja situacija je krajnje očekivana.
-U situaciji kada se sve teže sastavlja kraj s krajem građani u spektru prioriteta sasvim logično zapostavljaju obaveze prema državi i lokalnoj upravi. Obezbijediti hranu, uslove za stanovanje i školovanje djece osnovni je prioritet osiromašene pljevaljske porodice kojoj Vlada iz mjeseca u mjesec, novim mjerama štednje, steže omču oko vrata. Standard građana je ozbiljno ugrožen, porodice su opterećene kreditima i problemima nezaposlenosti. Sa druge strane i komunalna preduzeća se suočavaju sa problemima u poslovanju zbog opadanja procenta naplate, ogromnim izdacima tekućeg poslovanja i tehničke zapostavljenosti. Iz tih razloga dolazi do dodatnog pritiska na građane kroz različite modele prinudne naplate, a sve manjeg prostora za fleksibilniji pristup i toleranciju - kaže Rovčanin i poručuje da je slična situacija i sa privrednim subjektima koji se suočavaju sa izuzetno teškim uslovima poslovanja u kojima su sasvim logično prioriteti obrtna sredstva i zarade zaposlenih, a komunalne usluge su na začelju te liste. Rovčanin kaže da je problem u pogubnoj ekonomskoj politici Vlade koja kontinuirano povećava obaveze građana i privrede prema državi, uskraćuje davanja i stimulativne mjere, a sa druge strane grčevito štiti krupni kapital.
-Zbog toga dolazimo do apsurdne situacije da ovim sistemu nije problem što „Vektra” i Rudnik duguju milione državi, ali je problem kada građanin duguje par desetina eura. Dakle, sistem je maksimalno fleksibilan prema velikim, a izuzetno krut prema malim i to je nedopustivo. Jednostavno, ovakav sistem mora da se resetuje, jer greške koje se godinama zanemaruju i „guraju pod tepih” ne mogu drugačije da se riješe - kaže Rovčanin naglašavajući da se siromaštvo Pljevljaka više ne može sakriti. B. Je.
Razlike velike, a privilegovanih nema
Iako u Pljevljima se sve češće čuju priče da se pojedinim privrednicima gleda kroz prste kada je u pitanju naplata usluga od strane lokalnih preduzeća, odnosno da pojedina preduzeća mogu da imaju dugovanja od nekoliko desetina hiljada eura, a da se nekima insistira na naplati računa za tri mjeseca, direktor „Čistoće“ tvrdi da nema privilegovanih korisnika. U pljevaljskoj čaršiji se može čuti tvrdnje da su priviligovani oni privrednici koji su funkcioneri vladajućeg DPS-a, što se navodno i ogleda da su dugovi pojedinih pravnih lica čak i 45 hiljada eura.
-U procesu prinudne naplate ne postoje privilegovani dužnici. Svi korisnici naših usluga nakon tri neplaćena računa su opomenuti, ukoliko se ne odazovu na primljenu opomenu uplatom duga ili većeg djela duga, predaju se javnom izvršitelju na dalje postupanje - tvrdi Ječmenica.