PLAV – Prekaljeni planinari iz Plava Milan (63) i Mlađen – Mlađo (61) Mikić, te Radojko (82), Vukašin (65), Vujadin (62) i Radule (35) Đuričanin, 12. jula, na Petrovdan, popeli su se na vrh Zla Kolata (2.534 mnv). S obzirom na godine većine njih, izveli su, slobodno se može reći, rijedak podvig. Najmlađi od njih Radule Đuričanin ispričao je za „Dan“ da su od Plava do sela Vusanja došli automobilima, da bi, oko pet sati ujutru iz zaseoka Žarunica ili Žarovnica, krenuli pješke prema vrhu prokletijskog masiva Bjelič, ne baš simpatičnog imena Zla Kolata.
– Nakon dva sata hoda stigli smo do katuna Grlata, odakle zemljana planinska staza ustupa mjesto izuzetno zahtjevnoj kamenitoj stazi koja nas je odvela do zanimljivog prirodnog fenomena, pećine iz koje izbija izuzetno hladan vazduh zbog čega je i dobila ime „Ledena pećina“. Razlika u spoljašnjoj temperaturi vazduha i onoj u pećini je takva da je neophodno i ljeti koristiti zimsku garderobu, da bi se moglo zadržavati tu oko ulaza u samu pećinu. Od pećine ravnom zemljanom stazom dolazimo do prevoja „Preslopi“ odakle počinje najzahtjevniji i najopasniji dio staze, sa teškim prelaznim djelovima, koji, kroz strmenu kamenitu padinu, vodi do dvojnog prevoja između dva najveća vrha u Crnoj Gori Zla Kolata (2534) i Dobra Kolata (2528). Odatle, poslije ukupno sedam i po sati hoda, stižemo do cilja i osvajamo najveći planinski vrh Crne Gore, gdje smo se pri usponu susretali sa grupama iz Belgije, Novog Zelanda, Poljske i Francuske –pojašnjava Đuričanin.
Kao posebnu zanimljivost svoje planinarske družine ističe njihovu starost, posebno strica osamdesetdvogodišnjeg Radojka, koji kaže sam ima više godina nego svi članovi pojedinih planinarskih grupa koje su sreli na masivu Bjelič.
– Uprkos godinama, zahtjevnosti staze i opasnostima zbog nepostojanja sredstava zaštite na stazi, moj vremešni stric se prilično lako popeo na vrh Zla Kolata tako da sa zadovoljstvom može da se pohvali da je najstariji planinar u Crnoj Gori osvojio i najveći vrh Crne Gore. Posebno moram da ukažem na to da na ovoj planinskoj stazi ne postoje nikakva sigurnosna tehnička pomagala, kao što su sajle u funkciji rukohvata na stijenema, ili urađene željezne stepenice, i ako bi, zbog male širine staze na strmenoj stjenovitoj padini u dijelu staze od Preslopa do Dvojnog prevoja, kao i od katuna Grlata do Ledene pećine, njihovo postojanje iz razloga bezbjednosti planinara bilo neophodno. Postavljanje zaštite predstavlja i zakonsku obavezu, jasno definisanu Zakonom o planinskim stazama, s obzirom na to da se radi o otvorenoj planinskoj stazi koja je, od strane Planinarskog saveza Crne Gore, prema zahtjevnosti, kategorisana u srednje teške planinske staze i upisana u registar planinskih staza, kao i na mapi NP Prokletije, a za čije je održavanje, kao planinarski klub domaćin, izabran j PK Hrid iz Plava – navodi Đuričanin, i poručuje da se o tome mora povesti računa. N.V.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.