HERCEG NOVI - „Jesenja fešta”, jedna od četiri stađunske fešte u organiozaiji NVO Ruke održana je u Njegoševoj ulici, na potezu od Trga Nikole Đurkovića do biefa „Beograd”.Dvadesetak učesnika je svojom proizvodima inspirisanim bojama i ukusima jeseni, oslikalo jednu od najljepišh razglednica grada, a male mažoretke, mažoret kluba „Lili” uljepšale su atmosferu igrom i osmjesima.
Na štandovima su se osim plodova jeseni, našli kolači i torte, džemovi, pekmezi, sokovi i vina, maslinovo ulje, sir, pršt, ali i razne rukotvorine...
U ime organizatora fešte NVO Ruke Maja Erenji Herbraun kazala je da je riječ o desetoj stađunskoj fešti koje su posvećene specifičnostima godišnjih doba.
- Jesenja fešta, kao što joj i sam naziv kaže, posvećena je bojama i ukusima jeseni, te njenim plodovima kao što su nar, rogač, mandarina... Zadovoljni smo odzivom učesnika. Pozivu na feštu se odazvalo 22 učesnika, od čega najviše naši stari izlagači, mada ima i novih.
Osim plodovima jeseni, učesnici su se predstavili rukotvorinama, proizvodima kućne radinosti, a imamo i nekoliko gazdinstava koji su se predstavili domaćom hranom. Vrijeme je poslužilo, tako da naši sugrađani i gosti mogu uživati u svim čulima – istakla je Erenji Herbraun i dodala da su Jesenju feštu podržali lokalna uprava, LTO i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Prozvođač organske hrane sa Luštice Štefica Seratlić redovni je učesnik fešti i sajmova zdrave hrane.
- Uvijek se odazovem pozivu na svaku feštu, a posebno je zadovoljstvo učešće na ovoj Jesenjoj. Ovog puta, na stolu nemam mnogo proizvoda jer tek predstoji svinjokolj. Izložila sam domaće maslinovo ulje, masline, tri vrste sira i nešto malo slanine i pršuta. Put do kupca nije teško naći. Ljudi su već naučili da dođu na naše gazdinstvo jer prepoznaju kvalitet domaćih proizvoda - kazala je Seratlić.
Smilja Dželebdžić predstvala se predmetima koje radi u dekupaž tehnici.
Na njenom stolu, našle su se kutije za nakit, a u susret novogodišnjim praznicima, čitav asortiman dekorativnih predmeta, kojima se ukusno može ukrasiti prostor za život.
Kako je istakla, ova tehnika kojom do punog izražaja dolazi mašta i vješte ruke je odmara od svakodnevnih obaveza i pričanjava zadovoljstvo, baš kao i samo učešće na feštama.
Vladimir Volkov iz Rusije, vlasnik „Piterpaja”, omiljenog okupljališta Novljana, predstavio se više nego širokim asortimanom proizvoda koje sam sprema.
- Ovdje imamo ražani hljeb, stopostotno ražani na kiselom tijestu i bez kvasca, potom mus od kakaoa sa mileramom koji će se naši u ponudi „Piterpaja” za narednu godinu. Potom, tu su i mafini sa mandarinama i šarlotka, naš čuveni a Novljanima omiljeni kolač od jabuka. Imamo i novi kolač od rogača, spravljen bez brašna sa mljevinim lanom, rogačem, jabukom i kakaom. Dosta je vlažan kolač i interesantan. Naravno, tu su i božićna peciva i takođe omiljeni brauni od kakaa i banane, bez brašna, koje smo uvijek imali u našoj ponudi.
Zdrava hrana i zdrav život su naš imperativ - naglašava Volkov.
U okviru Jesenje fešte, održano je i nekoliko aktivnosti za djecu i mlade, poput upoznavanja sa plodovima jeseni iz okruženja, odnosno edukativne radionice koju je održala Milica Berberović, inženjerka hortikulture. U saradnji sa likovnom radionicom Srednje škole “Ivan Goran Kovačić”, organizovana je izložba radova na temu „Šipak i plodovi jeseni”, a radovi su bili izloženi u lokalima u centru grada.K.M.
Vino od nara, drijena i kombinacija nar-aronija
Miodrag Vukadinović iz firme „Drijen” iz Nikšića, novi je učesnik hercegnovske fešte, a na svom stolu je izložio vino od nara. Piće sadrži 13 procenata alkohola, a potražnja na tržištu, zbog njegovog specifičnog ukusa je velika.
- Riječ je o sasvim novom vinu kada je riječ i o širem okruženju. Inače, pravim vina od nara, drijena i kombinaciju nar-aronija. Voće se ne tretira hemijski, a čaša ovakvog, organskog vina je više nego zdrava. Naša proizvodnja je mala, ali potrudićemo se da makar tokom trajanja ljetnje sezone, budemo prisutni u dva do tri grada.
Ove godine se trgvinskom lancu „Voli” naš proizvod učinio interesantnim, pa je on otkupio pola proizvodnje, te se naša vina, obzirom na zaista malu proizvodnju, mogu naći samo u pojedinim njihovim marketima – ističe Vukadinović