BAR – Stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, vlasnici bespravno sagrađenih objekata mogu u opštinama, na čijoj teritoriji se nalazi nekretnina, podnijeti zahtjev za legalizaciju, a zakonski rok je do 14. jula 2018. godine. Legalizacija se može pokrenuti za sve bespravne objekte, i to podnošenjem zahtjeva nadležnom organu lokalne uprave. Ukoliko objekat nije uklopljen u planski dokument, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore..
Prema nezvaničnim podacima, na teritoriji barske opštine ima oko 20.000 nelegalno izgrađenih objekta. Međutim, podaci Uprave za nekretnine govore da je na teritoriji ove opštine u 2016. godini bilo 5.544 bespravno sagrađenih objekata.
Predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić kaže da je ovih objekata mnogo više u odnosu na podatke katastra, ali da će se njihov tačan broj znati nakon upoređivanja podataka sa orto-foto snimka, koji je u fazi izrade, i identifikacije objekata.
– Zakonska obaveza je da katastar, nakon izrade orto-foto snimka, izvrši preklapanje sa postojećim digitalnim kartama, nakon čega će se utvrditi tačan broj bespravnih objekata. Do tada ne bi trebalo vršiti proizvoljne procjene broja nelegalnih objekata – kaže Srzentić.
U procesu legalizacije, objekti su podijeljeni na one do 200 kvadrata, od 200 do 500 i više od 500 kvadrata, a najjednostanija procedura za dobijanje tapije je za kategoriju do 200 kvadrata.
– Da bi se krenulo u postupak legalizacije, u zakonom propisanom roku, uz zahtjev za legalizaciju (obrazac u građanskom birou), potrebno je da licencirana geodetska organizacija uradi elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, koji ovjerava katastar, a potom se unosi u list nepokretnosti. Bespravno sagrađenom kućom ili stanom smatra se objekat građevinske površine do 200 kvadrata, u kojem stanuju vlasnik i članovi njegovog porodičnog domaćinstva, koji imaju prebivalište u mjestu u kojem je izgrađen objekat. Bitno je da vlasnik i članovi njegove porodice nemaju u svojini drugi stambeni objekat na teritoriji Crne Gore – kaže Srzentić.
Naknadu za komunalno opremanje plaćaju svi vlasnici bespravnih objekata. Visina naknade za legalizaciju će se obračunavati u skladu sa zakonom, a u pripremi je odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte koja je usaglašena sa zakonom.
– Visina naknade je propisana po zonama, kao i uvećanja za bespravne objekte za koje se naknada plaća na rate, bespravne objekte za koje se naknada plaća jednokratno, i bespravne objekte osnovnog stanovanja. Naknada se može platiti u ratama ili jednokratno, i to za objekte osnovnog stanovanja u najviše 240 mjesečnih rata, a za ostale objekte u najviše 120 mjesečnih rata – kaže Srzentić.
Suštinski zaključak je da će to biti skupo, a postavlja se i pitanje šta ako vlasnik bespravnog objekta ne podnese zahtjev za legalizaciju?
– Vlasnik bespravnog objekta koji u zakonskom roku ne podnese zahtjev za legalizaciju dužan je da lokalnoj samoupravi plaća godišnju naknadu za korišćenje prostora. Naknada se utvrđuje posebnim propisom i po metru kvadratnom može da se kreće od 1,5 do 2,5 odsto prosječne cijene građenja kvadrata novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori. O visini i načinu plaćanja ove naknade biće donijeti posebni propisi – objasnio je Srzentić.D.S.
Obezbjeđenje alternativnog smještaja
Srzentić naglašava da će se u skladu sa zakonom novac od naknade koristiti isključivo za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja.
– U slučaju uklanjanja bespravnog objekta osnovnog stanovanja, u skladu sa zakonom, jedinica lokalne samouprave dužna je da vlasniku bespravnog objekta osnovnog stanovanja i članovima njegovog porodičnog domaćinstva obezbijedi alternativni smještaj. Alternativni smještaj obezbjeđuje se davanjem stana u zakup, davanjem naknade za zakupninu i na drugi način, u skladu sa propisom jedinice lokalne samouprave. Bliže uslove, način, postupak i kriterijume za obezbjeđivanje alternativnog smještaja propisuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu saglasnost ministarstva, tako da će odgovarajuće propise donijeti SO Bar- pojašnjava Srzentić.