GUSINjE –Najvisočiji vrh crnogorskih Prokletija Zla Kolata (2535 m), koji se uzdiže na masivu Bjeliča od skorije je i zvanično najvisočiji vrh Crne Gore. Odmah iza njega su njegovi susjedni vrhovi Dobra Kolata (2.528 m) i Maja Rosit (2.525 m), čime je Bobotov Kuk (2.523 m) na Durmitoru skinut s trona i potisnut na četvrto mjesto. Te podatke, na osnovu laserskog skeniranja objavila je Uprava za nekretnine Crne Gore kao zvanične, kao i rang listu 10 najviših vrhova, od kojih su ostalih šest na ovoj listi sa visinama ispod 2.500 metara. Redosled je: Maja e Ćafe Cezles (2.496) (Bjelič), Veliki vrh (2.490) (masiv Karanfila), Kučki Kom (2.487), Ljevorečki Kom (2.469), Maja e Špines Sebukur (2.464) (Bjelič), Vasojevićki Kom (2.460). Od 10 najviših vrhova šest se nalazi na području opštine Gusinje (pet na masivu Bjeliča, a jedan na Karanfilima).
Kako je za „Dan“ precizirao prof. dr Marko Knežević, čija izrada doktorske disertacije je bila na temu „Geografski pogled na turističke potencijale Prokletija”, dakle jedan od najpozvanijih geografa da govori po ovom pitanju, do ovog saopštenja trajalo je nadgornjavanje o visini između Bobotovog Kuka i Zle Kolate.
-Razlozi zvaničnog neutvrđivanja stvarno najvišeg vrha u visokoplaninskoj i turističkoj Crnoj Gori bili su brojni: od želje da Durmitor bude najviša planina jer ima centralni položaj, pa da se ne umanji njegova turistička vrijednost, te nepriznavanje vrhova koji se nalaze na državnoj granici, što je bio slučaj sa masivom Bjeliča, kao i postojanje sumnji u tačnost mjerenja, pogrešnih podataka u udžbenicima i na kartama, kao i u statističkim godišnjacima Monstata –precizira dr Knežević.
Za Zlu Kolatu Knežević kaže da se znalo da je najviša tačka Crne Gore još u kraljevini Jugoslaviji, a vrh je bio upisan na kartama pod nazivom Maja Kolac (2.530 mnv). Dodaje da je u časopisu Srpskog geografskog društva „Globus”, Miloš Stepanov još 1978. godine objavio podatke o visinama planinskih vrhova Crne Gore, po kome je najviši vrh Maja Kolac -Zla Kolata (2.530 m), a treći Bobotov Kuk (2.523 m). Kao jedan od najpozvanijih geografa da utiče na tu problematiku, Knežević kaže da je više puta upozoravao putem javnosti na netačnost tih visina i tražio da se Zla Kolata ozvaniči kao najviši planinski vrh Crne Gore.
-Tokom izrade doktorske disertacije peo sam se sa planinarima na više prokletijaskih vrhova među kojima i na Zlu Kolatu. 23. avgusta 1987. godine naš altimetar je pokazao visinu Zle Kolate 2.528 m. Nešto kasnije planinari su pomoću GPS sistema preciznije izmjerili najviše vrhove Bjeliča i drugih planina. Ti podaci su potvrđeni laserskim skeniranjem. Da bi se ispravile greške u nekim udžbenicima, planinarskim vodičima i Statističkom godišnjaku Crne Gore, reagovao sam preko medija. Prvo sam objavio tekst u listu „Prosvjetni rad” pod naslovom „Durmitore jel´ ti žao, što te Bjelič nadgornjao”. Greške su ispravljene u novijim udžbenicima za osnovnu i srednju školu, planinarskim vodičima i na nekim kartama. Zavod za kartografiju u Beogradu izvršio je ispravku podataka na zidnim školskim i topografskim kartama. Međutim, Monstat u svojim statističkim godišnjacima i dalje nastavio da objavljuje podatke da su najviši vrhovi Bobotov Kuk, Maja Rosit i Kučki Kom. Od ukupno navedenih 56 vrhova, po Monstatu su samo dva viša od 2.500 mnv, četiri od 2.400, a tri od 2.300 metara, dok prema planinarskom vodiču Rifata Mulića samo na gusinjskim Prokletijama ima tri vrha viša od 2500 mnv.–istakao je dr Knežević.N.V.
Izvršiti fonetsku transkripciju prokletijskih vrhova
Kako su nazivi vrhova na Prokletijama u dobrom dijelu samo na albanskom jeziku, Knežević kaže da to treba ispraviti i staviti onako kako se radi i u drugim zemljama sa sličnom problematikom.
-Prokletije su planinski masiv smješten između Crne Gore, Srbije i Albanije. U opštinama Gusinje i Plav žive Bošnjaci, Srbi, Muslimani, Crnogorci i Albanci, pa je razumljivo da nazivi tih vrhova treba da budu dvojezični, s tim da na našoj teritoriji budu na srpskom i bošnjačkom, pa onda albanskom, a na teritoriji Albanije na albanskom jeziku. Međutim, u pojedinim planinarskim vodičima i kartama nazivi graničnih vrhova masiva Bjeliča dati su samo na albanskom jeziku, pa neupućeni, pogotovo mlađi planinari, koji su najčešći posjetioci tih prostora, smatraju da ti vrhovi svi pripadaju Albaniji. Dvojezičke nazive imaju samo za Zla i Dobra Kolata. Zato je potrebno izvršiti fonetsku transkripciju za sve jednojezičke nazive graničnih vrhova –poručio je dr Knežević.