Pojedini vinogradari iz Crmnice izražavaju neslaganje sa svojim komšijama i kolegama vinogradarima zbog kupovine sve većih količina makedonskog grožđa od koga kasnije proizvode crmnički „Vranac”. Neki od njih, iako su godinama učestvovali na Festivalu vina i ukljeve, upravo zato što nisu htjeli da nude vino proizvedeno od grožđa iz Makedonije, nisu ni bili učenici ovogodišnje fešte. To je bio slučaj i sa Ivom Ukšanovićem iz Boljevića, koji ove godine nije učestvovao na manifestaciji, jer, kako kaže, nije imao svoje grožđe zbog nepovoljnih vremenskih uslova prethodne zime. Vino koje je napravio za sopstvene potrebe od makedonskog grožđa nije želio da nudi kao ,,crmničko”.
-Ove godine nisam izlagao vino na Festivalu vina i ukljeve. Nisam imao svoje grožđe, i nisam htio s tuđim grožđem da pravim vino za festival. Nadam se da će sledeće godine moje loze roditi, i ja ću onda proizvesti crmničko vino, ali još uvijek nisam siguran da li ću sledeće godine izlagati na Festivalu vina i ukljeva. Član sam udruženja „Crmnički vranac” i njegovog nadzornog organa, i svi želimo da sačuvamo crmnički vranac kao crmnički brend - kazao je Ukšanović.
Prema riječima Đura Markovića, poznatog vinogradara iz Sotonića, bivšeg predsjednika MZ i člana ovogodišnjeg odbora festivala, dosta je i onih koji ne kupuju grožđe iz Makedonije.
-Moja porodica ne kupuje grožđe, i ove godine sam, kao i svih ranijih, plasirao proizvode od crmničkog vranca. U nedostatku dovoljnih količina grožđa, posebno oni koji vino plasiraju dalje i koji su veći proizvođači, za razliku od nas malih, dopunjavaju svoje bačve i kupuju određenu količinu grožđa iz Makedonije. To grožđe je inače jeftinije od onoga u Crnoj Gori. Ne znači da vinogradar iz Crmnice ne može da kupi grožđe. Po meni, to nije grijeh, to je potpuno legitimno, ali treba da se zna ako je kupljeno iz Makedonije ili okruženja da to nije crmnički vranac. Nije s našeg geografskog područja. Mi koji ne kupujemo grožđe nemamo ništa protiv toga, ali trebalo bi zapisati na etiketi na flašama i kupce obavijestiti da to nije crmnički vranac, već vino drugog geografskog porijekla, s drugog lokaliteta. To će morati Zakon o vinu ubuduće da sadrži, i siguran sam da će sve to biti regulisano, i da se vino neće moći proizvoditi od uvoznog grožđa, jer, ponavljam, tako se gubi geografsko porijeklo - kaže Marković.
Vinar iz Limljana Ilija Klisić kaže da nije učestvovao u degustaciji ovogodišnjih vina, ali da je moguće da su vina proizvedena od grožđa iz Makedonije poslata kao uzorci za takmičenje za najbolja vina.
-Mi, Crmničani, moramo njegovati tradiciju gajenja vinove loze i proizvodnje vina. Opštinski sekretarijat radi dobro, na dobrobit svih vinogradara i proizvođača Crmnice. Oni rade na tome da nas stimulišu da što više proizvodimo i radimo na našim proizvodima, upravo da bi spriječili kupovinu grožđa. Imam 12.000 čokota loze, i to je za naše prilike velika količina, ali ni to ne može da podmiri sve ono što bi moglo da prođe u Crmnici - kaže on.
D.S.
Uz obod rijeke nepogodno tlo za vinovu lozu
Đuro Marković smatra da je upitno da li baš sva zemlja u Crmničkom polju može biti podjednako plodna za vinograde.
-I ranije se znalo na kojim podlogama se može gajiti vinova loza. Te analize je svojevremeno radio ,,Agrokombinat”, i one su pokazale da je najbolji prostor za gajenje vinove loze ispod Limljana, zatim Kapa, u Sotonićkom polju, a da prema rijeci Crmnici, uz sam obod, nije pogodno tlo za gajenje vinove loze - podsjeća Marković.
Zapušteni vinogradi
-Mi imamo crmnički vranac, a njemu su i otac i majka iz Crmnice. Dakle, odavde je, iz ovih krajeva. Prve plantaže u Crnoj Gori su napravljene na ovom prostoru, i ovdje se proizvodio crmnički vranac, u Crmničkom polju. Nažalost, stari vinogradi su zapušteni, pokidane loze, sada je tamo obična pustara. A ne bi trebalo da je tako. Očekujem da lokalna uprava sa MZ potraži neko bolje rješenje za taj prostor. Zemlja u Crmničkom polju može da hrani 50 odsto Crne Gore – kaže Ilija Klisić.
)){kind=small}
