BERANE – Nekad je na prostoru beranske opštine bilo na stotine vodenica potočara koje su, koristeći vodenu energiju, zrna kukuruza, pšenice, ječma ...pretvarale u brašno. Sve su one, uglavnom, radile punim kapacitetom, jer je domaći hljeb bio osnovna životna namirnica u domaćinstvima vrijednih mještana. No, sa pojavom modernih tehnologija, došlo je do zatvaranja i urušavanja skoro svih tih mlinova, o čijem postojanju govore legende, zapisi i priče rijetkih mještana koji se sjećaju kad su sve oranice u Vasojevićima obrađivane do poslednjeg pedlja. Među rijetkim koji su shvatili da neiskorišteno vodeno bogatstvo predstavlja razvojnu šansu sjevera je Radomir Cimbaljević uzorni domaćin iz sela Dapsiće. On je prije pet godina na svom imanju sagradio moderni objekat u kojem je, koristeći potencijale Dapsićke rijeke, instalirao postrojenje za mljevenje žita i proizvodnju električne energije. Cimbaljević podsjeća da je nekad na Dapsićkoj rijeci postojalo 16 vodenica potočara i da su se sve preselile u prošlost. Napominje da je jedino on na mjestu jedne od starih vodenica podigao novi moderni mlin, uvjeren da će mu donositi značajne prihode.
-U želji da se na svom oglednom imanju, koje zahvat površinu od oko 13 hektara, bavim proizvodnjom zdrave ekološke hrane, spojio sam tradicionalne vrijednosti i iskustva sa savremenim tehnološkim dostignućima. Počeo sam da uzgajam žitarice od kojih se dobija kvalitetno ekološko brašno. U početku sam te žitarice nosio u privatne mlinove da se samelju i nakon toga brašno prodavao ustaljenim mušterijama, koje su prepoznale kvalitet mojih proizvoda. Posao je išao dobro, što me je dodatno motivisalo da prije pet godina na Dapsićkoj rijeci sagradim sopstvenu vodenicu uviđajući da je šteta ne uzeti ono što priroda pruža. Ispostavilo se da sam povukao dobra potez jer je mlin, uz ostale neophodne mašine, cijelo vrijeme radio punim kapacitetom – navodi Cimbaljević.
Podsjeća da je postrojenje konstruisao poznati beranski inovator Ranko Delević, dokazujući da naše rijeke pružaju izvanredne preduslove za realizaciju različitih projekata koji mogu biti od velike koristi za lokalno stanovništvo.
- Htio sam da sve bude prirodno. Tako sam pronašao dva vodenička kamena koja stara sigurno preko 150 godina. Radi se o specijalnim kamenjima koje su u posebnim majdanima glijetima obrađivali naši preci i kasnije ih koristili za mljevenje žita. Ta dva kamena, od kojih je jedan „statični“, a drugu „radni“, ugrađeni u postrojenje koje je osmislio inovator Ranko Delević. On je uspio da spoji tradicionalno i moderno i da instalira liniju koja proizvodi brašno vrhunskog kvaliteta. U tom inoviranom sistemu postavljena je i turbina koja, koristeći vodu za pokretanje mlina, proizvodi oko šest kilovata struje, što je dovoljno za elktrifikaciju objekta i rad mašina koje se koriste za sijanje brašna, krunjenje kukuruza, pranje i prečišćavanje žita - pojašnjava Cimbaljević, dodajući da je do sada imao značajnu podršku Ministarstva poljoprivrede, koje mu je, kako navodi, pomoglo da realizuje ovaj projekat.
Cimbaljević najavljuje da će, ako obezbijedi dovoljno obrtnih sredstava, nedaleko od mlina izgraditi i objekat za prihvat turista koji sve više iskazuju potrebu za konzumiranjem zdrave, ekološke hrane.
- Svo brašno koje sameljem proda se brzo i to širom Crne Gore. Interesantno je da sam brašno plasirao i prodavao i u Vojvodini, koja slovi za veliku evropsku žitnicu, ali i širom evropskih zemalja gdje žive naši iseljenici. Ozbiljno razmišljam da uz mlin napravim jedan manji ribnjak i objekat gdje bi mogli da dođu gosti i da se posluže tradicionalnim specijalitetima. Ovuda prolazili brojni turisti koji su oduševljeni načinom kao se proizvodi hrana u mom gazdinstvu. Da bi tu zamisao pretočio u djelo potrebna su značajna ulaganja, ali se iskreno nadam da ću i u tom dijelu naići na razumijevanje Ministarstva poljoprivredi, ali i Ministarstva turizma - nada se Cimbaljević.
D.J.
Vrhunski kvalitet
Cimbaljević ističe da vodenice poput njegove zadovoljavaju sve kriterijume za proizvodnju brašna vrhunskog kvaliteta.
- U ovom mlinu sto kilograma žita samelje se za nekih tri sata. Električni mlinovi to urade znatno brže, ali kvalitet brašna nije isti. Ovdje se radi o posebnoj tehnologiji koja garantuje visok kvalitet. Sistem je tako podešen da se vodenički kamen okreće ustaljenom sporijom brzinom kako se žito prilikom mljevenja ne bi previše zagrijavalo. Uz to, trice se odvajaju posebno tako da dobijamo brašno koje u sebi nema nikakvih nepotrebnih sastojaka – naglašava Cimbaljević.
Koncesije za lokalno stanovništvo
Cimbaljević smatra da bi država trebalo da osmišljava razvojne projekte koji se baziraju na iskorištavanju alternativnih izvora energije i da ih predočavaju zainteresovanom lokalnom stanovništvu.
- Dosad su koncesije na šume i vode dobijali privilegovani koncesionari, dok lokalno stanovništvo od toga nije imalo nikakve koristi. Mislim da treba praviti razvojne planove po kojima bi se što većem broju ljudi sa ovih prostora pružala šansa da koriste prirodne potencijale sa kojima raspolažemo. To je jedan od načina da zaustavimo izraženu migraciju stanovništva i otvorimo određeni broj radnih mjesta – poručuje Cimbaljević.