PLAV –Botanička bašta „Velemun”, vlasnika Milutina Mića Praščevića, smještena u Brezojevicama kod Plava, ovih dana ugostila je studente treće godine Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja sa predavačima prof. dr Nebojšom Menkovićem iz Beograda i Jasminom Balijagić iz Bijelog Polja.
Cilj posjete, kako je istakao Menković, bio je da se studenti i praktično upoznaju s vrstama biljaka i njihovim karakteristikama, u kom cilju je održan i čas na temu primijenjene farmakognozije, što je prastara nauka o prirodnim ljekovima.
–Ovim terenskim časom obuhvatili smo istraživanje na području Visitora, Hajle, gusinjsko-plavskih Prokletija. Tu je za studente interesantno, od samog terena -geografije, podloge, pa do onih ljekovitih biljnih vrsta koje smo izdvojili a koje su prisutne u flori ovih planina. Ova bašta kao najreprezentativnija u Crnoj Gori, kojoj je slična i ona Vincekova u Kolašinu, daje veliki doprinos botanici i nauci crnogorskoj uopšte, i tu dolaze gosti iz cijelog svijeta da je vide. Vidite, oni to znaju i cijene, a ovi odavde nažalost i ne znaju, šo nije u redu. Ovo je jedan objekat nastao velikim trudom i zalaganjem Mića Praščevića, vrhunskog pedagoga, dobrog čovjeka i planinara koji je sva ova brda prepješačio i iz njih „oteo“ i ovdje sabrao sve ove biljne vrste –istakao je Menković.
Praščević je istakao da je za prvomajske praznike sa Visitora, sa oko 1.400 metara nadmorske visine, donio određene biljne vrste, tzv. proljetnice. Kao vrsni biolog i dugogodišnji predavač, sada u penziji, svojim gostima upriličio je posebno interesantno predavanje upoznavši ih sa pojedinostima svoje botaničke bašte.
–Ova moja bašta nosi naziv „Velemun“, što je biljna vrsta iz porodice lincura, a da ona bude taj simbol, zavrijedila je time što sam je vidio kao jednom od najljepših biljnih vrsta i na fotografiji i u staništu. Inače, ovim poslom počeo sam da se bavim iz velikog entuzijazma i uz veliku podršku vrsnog botaničara Danijela Vinceka. Kada god bi kod mene naišla pomisao, možda i revolt, a bivalo je toga više puta, da dignem ruke od svega, pitajući se kome sve to radim, uvijek bi se ispred mene stvarao Vincek i davao mi snagu da ne odustanem, i eto uspio sam da stvorim ovaj kutak živi gdje sam udružio biljke sa ovih okolnih planina, od kojih neke uspiju a neke nažalost ne- kaže Praščević i dodaje da je u njegovoj botaničkoj bašti ima oko 350 do 370 biljnih vrsta, a da je tačan broj teško ustanoviti upravo iz razloga što neke biljke nestanu, pa budu zanovljene ili ne i tako redom.
– Ovdje ima dosta biljnih vrsta koje su relikti, endemi, endemo-relikti, a ima i dosta ljekovitih biljnih vrsta. U svom naporu da formiram i održavam ovu baštu, koji je neopisivo težak, veoma mi je žao i revoltiran sam, što nijesam imao podršku svoje sredine. Ja ovo neću da nosim u grob, već će ostati Plavu. Moram da istaknem da za 24 pune godine postojanja ove bašte, Opština Plav mi je pomogla sa cijelih 200 eura, ali zato fudbalski klub „Jezero” potroši i preko 60.000 eura godišnje i opet nije u prvoj ligi - iskazao je Praščević svoju ljutnju i razočarenje.
N.V.
)){kind=small}
