Regioni POSLEDICE DESETOGODIŠNjEG PROCESA PRIVATIZACIJE PREDUZEĆANa ulici preko 4.000 radnika■Zahvaljujući pogubnoj politici Vlade, Novi trpi mjesečne gubitke u visini od dva miliona eura, tvrdi Danijela ĐurovićDesetogodišnji proces privatizacije hercegnovskih preduzeća, od kojih su neka bila tzv. giganti u doba SFRJ, kao HTP „Boka” i GP „Prvoborac”, ne samo što je devastirao grad u privrednom smislu, nego je i izmijenio socijalnu strukturu stanovništva.
Prema procjenama do sada je preko 4.000 radnika prepušteno ulici. Kada se ovom broju doda broj članova porodice, onda ova armija nezaposlenih ili povremeno privatno radno angažovanih ljudi zvuči više nego zastrašujuće.
U ništa boljem položaju se nalaze malobrojni radnici koji su ostali da rade u privatizovanim preduzećima i koji ili povremeno dobijaju male nadnice, ili putem suda pokušavaju doći do svojih prava.
U opštinskom sindikalnom povjereništvu kažu da su u najgorem položaju zaposleni u turizmu i trgovini, granama koje bi makar na primorju morale biti najrazvijenije.
– Događa se da firma ima novac, ali ne isplaćuje radnike kakav je bio primjer kooperanata u Jadranskom brodogradilištu. Brodogradilište plati kooperantu za obavljeni posao, ali plate ne dospijevaju do radnika. To nije usamljeni primjer. Imamo i privatizovano preduzeće „Pomorski saobraćaj” koje uprkos velikim prihodima uplaćuje radnicima umanjene zarade. „Vektra Boka” i „Pantomarket” su jedne od mnogobrojnih firmi koje radnicima ne uplaćuju doprinose za penziono osigranje – navode u opštinskom sindikalnom povjereništvu.
U Inspekciji rada kažu da se radnici uglavnom žale na neredovne plate, koje primaju sa dva do tri mjeseca zakašnjenja, te da plate u trgovini i turizmu u prosjeku iznose svega 200 eura.
Menadžer Opštine Herceg Novi Danijela Đurović kaže da je nizak standard građana i katastrofalno socioekonomsko stanje u državi produkt Vlade Crne Gore i njenog niza neuspješno sprovedenih privatizacija.
– Naša država je visoko centralizovana i sva rješenja i odluke se diriguju iz Podgorice, tako da su opštine ne samo prepuštene same sebi, već i dodatno sputane.
Odraz državne politike DPS – SDP u Herceg Novom su neuspjele privatizacije kao što su „Novi prvoborac”, „Vektra Boka”, „Južni Jadran”, „Mješovito”, PKB-a, „Vinopromet” itd. koje su ostavile oko 4.000 radnika na ulici i isto toliko njih koji rade ne primajući plate i po godinu dana. Poguban je podatak da zahvaljujući ovakvoj politici Vlade, Novi trpi mjesečne gubitke u visini od dva miliona eura – ističe Đurovićeva.
Za Lidiju Leovac, direktorku NVO „Kuća ljudskih prava”, frapirajuća je činjenica da u Crnoj Gori niko i ne razmišlja o ovoj novoj socijalnoj kategoriji ljudi.
– Nova socijalna kategorija su zaposleni koji ne dobijaju platu i nemaju od čega da žive, kao i radnici koji su skoro ostali bez posla, kao što su radnici „Novog prvoborca” i „Vektra Boke”. Ta socijalna kategorija je ugroženija od one koja je primalac MOP-a. Iz prostog razloga što se njihovi predmeti za dobijanje ličnih dohodaka koji su im mimo zakona oduzeti, odugovlače po sudovima, radne knjižice su im zarobljene u preduzećima i ne mogu da rade, a s druge strane niko im ne daje nikakvu vrstu pomoći. U Herceg Novom ima oko 4.000 možda i više, radnika koji su na rubu egzistencije zbog mahinacija koje su se dešavale u preduzećima koje smo spomenuli – navela je Leovac.
Mimoze cvjetaju, a turizam vene
Svi hercegnovski hoteli i preduzeća, izuzev Instituta Igalo, hotela „Park” u Bijeloj i Jadranskog brodogradilišta su u minulim godina prešli iz državnih u privatne ruke. Dosadašnji proces privatizacije hotela velikih kapaciteta, kao što su „Topla”, „Centar”, „Rivijera” i „Centar za odmor i rekreaciju”, koji se danas nalaze u rukama mađarskih Hungest hotela, izraelske kompanije JT Investemnet, odnosno konzircijuma HLT Fond i Primorje, ni osam godina nakon preuzimanja ne samo da nisu ispunili očekivanja, nego do kraja nisu niti obnovljeni, tako da je odliv radne snage u oblasti turizma najviše zabilježen.
Danas sa „Vektra Bokom”, koja je dobila najveći dio kolača HTP Boka, i kojoj bankrot uveliko kuca na vrata Novi postaje grad u kojem mimoza i dalje cvjeta ali njegova nekada strateška grana razvoja turizam, vene.