KOTOR – Nastajanje, tradicija i običaji Grblja predstavljeni su kroz program „Grbaljska priča” koji je u petak uveče održan u šoping centru „Kamelija”. Uz priče iz prošlosti, pjesme toga kraja, ali i aktuelne teme, brojni posjetioci su mogli i da probaju tradicionalna jela iz Grblja, a kroz slajdove prikazani su i detalji sa ovog područja koje pripada opštini Kotor.
Govoreći o prošlosti ovog kraja osamdesetpetogodišnji Božo Radanović podsjetio je da je Grbalj sa 20 svojih sela svojevremeno imao dvadeset glavara, ali i četiri kneza, od kojih je zadnji bio Niko Đurov Bojković. Pri donošenju odluka u manastiru Podlastva bilo je obavezno i prisustvo sveštenika i učitelja, a u Grblju su bile zastupljene i mobe, zajednički rad mještana prilikom poljoprivrednih radova, tako da nije bilo imanja koje je ostajalo neobrađeno.
– Poznata je poslovica; „Bolje da nestane selo nego običaji”, jer od običaja su i zakoni počeli. Svi koji su se posvađali, na Božić su se morali pomiriti, a svi ti običaji krasili su Grbalj – prisjetio se Radanović koji i danas čuva stari pečat Grblja, ali i ključeve crkve Svetog Petra u Pelinovu.
Najstariji član Pjevačkog društva „Grbalj” Savo Grivić pričao je o kulturnom životu toga kraja, naglasivši da je Grbalj kroz vjekove imao svoja pjevačka, ali i prosvjetna društva. U njemu se se odigravale razne pozorišne predstave, a ima i dugu tradiciju folklora. Nekada se, kazao je, pod koračnicom pjevala pjesma i igralo se kolo. On je poručio da je Grbalj sastavni dio Boke kotorske, te da je o njemu pisao i don Ivo Stjepčević i Savo Nakićenović.
– Grbalj ne možemo odvojiti od Boke. On je bio žitnica koja je za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata prehranjivala cijelu Boku i davala od 250 do 300 tona hrane. Dolaskom komunizma Grbalj je uništen jer su se formirale zemljoradničke zadruge i poljoprivreda se zapustila – rekao je on, dok je profesor Stevan Kordić podsjetio na 20 kilometra dugu obalu Grblja, koja obiluje brojnim, prelijepim uvalama. Za „na banj” (kupanje) tu je najveća plaža Jaz, zatim kupalište Trsteno, te popularno „Ploče” koje predstavlja i poseban, jedinstven vid uređene kamene obale. Od Platamuna, pa nadalje obala postaje strma i u jednom dijelu nepristupačna. Postoje stazice gdje se može izaći na pojedine manje plaže, ali prvo veće kupalište je Žukovica blizu Bigove koja krije brojne manje plaže i ponte, a zadržala je karakteristike autentičnog primorskog ribarskog mjesta sa netaknutom prirodom. Na području Grblja nalaze se 63 crkve, od kojih se jedna; crkva Svetog Nikole, nalazi na morskoj hridi. Prisutni su posebno pozdravili turističkog radnika, vremešnog Branka Đurića, koji kroz svoju djelatnost godinama promoviše svoj kraj, njegovu tradiciju, običaje, ali i gastronomiju. Izvorno pjevačko društvo „Grbalj”, koje je njeguje tradicionalni melos sa tog područja kotorske opštine, tokom programa je izvelo nekoliko pjesma, a kako je najavio njegov predjsednik Savo Šumar, u planu su nastupi duž gradova na Crnogorskom primorju, ali i nastup na festivalu u Sarajevu u septembru.
B.M.
Žene za Vaskrs nijesu smjele
da jedu kuvana jaja
Podvarak, blitva spremljena na domaćem maslinovom ulju, slana riba, palenta, zeljanica, pogača, razni kolači, samo su neke od delicija koje su posjetioci imali priliku da konzumiraju na bogatoj grbaljskoj trpezi. Hranu su pripremile članica PD „Grbalj”, među kojima je Ljubica Kilibarda, rođena Grbaljka, koja živi u Tivtu. Prisjetivši se običaja u rodnom selu Kovači, posebno je izdvojila onaj po kome žene za Vaskrs nijesu smjele da jedu kuvana jaja.
– Za Uskrs se spremala fugaca, orahovnjača, ali najviše kolač sa jabukama. Večeras sam spremila zelje sa mesom, što je tradicionalno jelo u Grblju jer se nekada trebalo imati snage za rad u polju, zatim žućenicu, sir iz ulja, srdelu, i patišpanj. Pošto se u Grblju poštuje uskršnji post, koji je upravo u toku, spremila sam posna jela; rižoto, brodet, morske plodove, krompir salatu, navela je ona. Program je vodila Dolores Bonić Fabijan, a bile su izložene i knjige o istoriji Grblja, među kojima i monografija „Grbalj kroz vjekove”, autora prof. Ljuba Mačića.