-Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za krivične tribunale, usvojivši djelimično zahtjev Tužilaštva, osudilo je lidera radikala Vojislava Šešelja na deset godina zatvora zbog progona Hrvata u Hrtkovcima u Vojvodini.
Pošto se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, Vojislav Šešelj neće služiti izrečenu kaznu.
Lider radikala je u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala proveo skoro 12 godina, od februara 2003, kada se dobrovoljno predao Tribunalu, do sredine novembra 2014. godine.
Presuda na deset godina zatvora je pravosnažna i više se ne može „napadati” žalbama.
Vojislav Šešelj, kao što je i najavio, nije prisustvovao izricanju presude, a ranije je najavio i da se više nikada neće dobrovoljno vratiti u Haški tribunal.
Ova presuda je protivpravna, po anglosaksonskom pravu u drugom stepenu nije se mogla preinačiti prvostepena presuda. Mogla se samo ukinuti i vratiti na ponovno suđenje, izjavio je za Sputnjik Vojislav Šešelj povodom drugostepene presude u Hagu kojom je osuđen na deset godina zatvora.
„Mene je praktično osudilo pet sudija koje me nikada u životu uživo nisu vidjele. To je skandal svoje vrste, jer postoji princip neposrednosti suđenja. Ne može me osuditi neko ko me nikad nije vidio. Vjerovatno ću se žaliti. Šanse sa žalbu nisu velike, ali ja hoću to dalje da tjeram! Da tjeram mak na konac, da bi im što više problema napravio. Da bih što više žigosao njihovo protivpravno ponašanje“, kaže nam Šešelj.
Dodaje da su ga za, kako kaže, navodni zločin u Hrtkovcima osudili, iako tamo nije bilo sistematskog, niti rasprostranjenog napada na civilno stanovništvo.
„Ni jedan Hrvat iz Vojvodine nije protjeran. Oni koji su otišli, prethodno su sa prognanim Srbima iz Hrvatske razmijenili kuće i stanove. Ni jedan jedini Hrvat nije protjeran”, tvrdi lider radikala.
Na kraju razgovora za Sputnjik Vojislav Šešelj kaže da je u vrijeme izricanja presude – spavao.
„Ponosan sam na sve ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje su mi pripisali i spreman sam u budućnosti da ih ponovim”, kaže Šešelj za Sputnjik.
Apelaciono vijeće je djelimično prihvatilo zahtjev Tužilaštva i osudilo Vojislava Šešelja na deset godina zatvora.
Apelaciono vijeće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za krivične tribunale utvrdilo je da nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata u koji je bio uključen Vojislav Šešelj.
Predsjedavajući Apelacionog vijeća, sudija Teodor Meron, čita sažetak optužnice i oslobađajuće presude u prvostepenom postupku protiv Vojislava Šešelja.
Žalbeno vijeće Mehanizma, koji je nastavio rad Haškog tribunala zatvorenog u novembru prošle godine, prihvativši djelimično zahtjeve Tužilaštva, osudilo je lidera radikala Vojislava Šešelja na deset godina zatvora – zbog progona Hrvata u Hrtkovcima u Vojvodini 1992. godine.
Sudsko vijeće sudije Teodora Merona, nekadašnjeg predsjednika Haškog tribunala, jučerašnjom odlukom je preinačilo prvostepenu oslobađajuću presudu, kojom je lider radikala u martu 2016. godine bio oslobođen od svih optužbi Haškog tužilaštva.
Prema riječima Merona, Šešelj je presudom proglašen krivim po tri od devet tačaka optužnice.
„Žalbeno vijeće smatra da je Šešelj krivično odgovoran zbog govora 6. maja 1992. u Hrtkovcima, te da je počinio krivično djelo podsticanje deportacije, progona i drugih nehumanih djela, kao i zločin protiv čovječnosti”, precizirao je predsjednik Žalbenog vijeća.
Kada su u pitanju zločini protiv čovječnosti u BiH i Hrvatskoj, prema riječima Merona, raspravno vijeće je ignorisalo veliki dio dokaza ili je izvelo pogrešne zaključke.
Žalbeno vijeće smatra, kako je rekao, da nijedan razuman sudija ne bi mogao zaključiti da nije bilo sistematskog napada na nesrpsko stanovništvo.
To vijeće je, međutim, zaključilo da je raspravno vijeće ispravno zaključilo da Šešelj nije učestvovao ili podržavao udruženi zločinački poduhvat.
Inače, prvostepenom presudom, koja je odlukom stavljena van snage, Sudsko vijeće Haškog tribunala sa sudijom Žan Klodom Antoanetijem na čelu, 31. marta 2016. godine, oslobodilo je tada Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koja ga je teretila da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba, kao i protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.
Većina članova tročlanog vijeća, sudije Anetoaneti i Mandaje Nijang, uz suprotno mišljenje sudije Flavije Latanci, zaključila je u martu 2016. da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet tačaka optužnice.
Sudija Latanci je bila suprotnog mišljenja po osam tačaka optužnice, dok je po jednoj tački Šešelj oslobođen jednoglasno.
Na tu presudu žalilo se Haško tužilaštvo, a Šešelj je podnio pisani odgovor na žalbu.
Šešelj se tokom postupka pred Trubunalom branio sam, bez advokata ili „prijatelja suda”. RTS-M.Nj.