Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Lažnim podacima Acu i A2A napumpali akcije * Istraga zbog šverca potpisa * Poznanika izbo na žurci * Ministar sakrio 313.000 * Lažnim podacima Acu i A2A napumpali akcije * Razvij barjak, barjaktare * Duh kamere
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 14-03-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
VASILIJE MILIČKOVIĆ, kandidat za predsjednika :
– Petogodišnji ugovor o prodaji uglja između Elektroprivrede i Rudnika uglja stupa na snagu tri dana nakon što je EPCG usvojila odluku o preuzimanju duga pljevaljske firme, tako da će sami od sebe kupovati ugalj.

Vic Dana :)

Šta radi medvjed kad sretne Čak Norisa?
Legne i pravi se mrtav.
Vikipedia:
- Ja znam sve.
Gugl:
- Ja imam sve.
Internet:
- Pa, svi ste na meni.
Kompjuter:
- Hahaha, pa vi svi zavisite od mene, a ja ni od koga.
Struja:
- Stvarno?
Tesla:
- Ko tu koga laže?
Bog:
- Molim?
Čak Noris:
- Šta moliš?







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav - datum: 2018-03-11
Kome to smetaju trobojke u Beranama? Promjena identiteta je njihov, a ne naš problem. Mi se nijesmo promijenili, jer su trobojke tradicionalna obilježja Crne Gore od Petrovića do danas
Dan - novi portal
-Piše Goran Kiković

I 2014. godine kada je koalicija,,Zdravo Berane‘‘ pobijedila na lokalnim izborima i kad su građani slavili pobjedu s različitim trobojkama bilo je, kao i sada, primjedbi zlonamjernih medija i novinara separatističke orijentacije bliskih vlastima zašto se usred Crne Gore slavi s trobojkama. Kao da trobojka nije crnogorska zastava... Naprotiv, ona je stara koliko i tradicija slobodarske Crne Gore.
Poznato je kroz istoriju da je trobojka uvijek bila zastava i simbol Crne Gore. Knjaževina Crna Gora je period u istoriji kada je uspostavljena trobojka. Postojala je od 1852. do 1910. godine. Prije nje, Crna Gora bila je nasledna episkopija, a postojala je sve do 1910. kada je proglašena za kraljevinu. Imala je dva vladara iz dinastije Petrović-Njegoš, knjaza Danila i knjaza Nikolu. Prve vijesti o trobojkama zastavama u Crnoj Gori, kako piše Jovan Markuš u knjizi ,,Grbovi, zastave i himne u istoriji Crne Gore‘‘, izdatoj na Cetinju 2007. godine, donijele su,,Srpske novine‘‘ iz Beograda, u broju od 29. aprila 1858. godine. U članku se navodi da se u Kotoru izrađuju slovenske trobojke koje je naručio knjaz crnogorski. Knjaz Danilo je prvi put istakao trobojku jula 1860.godine kako je zabilježio,,Srpski dnevnik‘‘ iz Novog Sada u broju 55 od 14.7.1860. Prilikom boravka knjaza Danila i knjeginje Darinke u Prčanju na kući se vila,,trobojna bijelo-plavetno-crvena zastava‘‘. Najvjerovatnije da je knjaz Danilo ustanovio trobojku kao državnu zastavu po ugledu na francusku trobojku, koja je postala simbol slobode.
Francuz Fransoa Lenorman je 1865.godine boravio u Crnoj Gori, a svoje zapise o tom putovanju objavio je u Parizu 1866.godine u knjizi ‚,,Turci i Crnogorci‘‘. Ovi zapisi su prevedeni i na srpski jezik. On je zapisao sljedeće:,,Svako pleme ima svoju zasebnu zastavu, a zajednička crnogorska zastava ima iste boje kao i Francuska, samo što boje idu horizontalno. Crnogorci vele da ove tri boje predstavlljaju tri vrline: plavo- vjeru, bijelo- nadu, crveno- milosrđe‘‘. Njegovo svjedočanstvo o crnogorskoj zastavi istovjetno je i kod sveštenika Viljema Dentona, koji je putovao po Crnoj Gori 1865.godine i to je objavio u svojoj knjizi,,Crna Gora, njen narod i njegova istorija‘‘ koja je štampana u Londonu 1877., a kod nas prevedena 1966. godine (Podgorica, strana 70). Poslije Berlinskog kongresa 1878, kako piše Jovan Markuš, ustalio se crveno-plavo-bijeli redosled na crnogorskoj trobojci. Osamdesetih godina 19. vijeka počela je masovna upotreba trobojke kao narodne zastave. Od tada, trobojne zastave postaju obavezni sastavni dio dekora kod svih državnih, dinastičkih i narodnih svetkovina. O tome svjedoči i više članaka iz ovog perioda koje nam donosi,,Glas Crnogoraca‘‘ o svečanom izgledu crnogorske prestonice okićenom,,narodnim‘‘ (trobojke) i,,vojničkim‘‘ (krstaš) zastavama. Trobojke su bile istaknute stalno na zgradama nadleštava i oblasnih uprava. Ministarstvo vojno iz 1899.godine strogo je zabranjivalo da se,,u svatovima nose vojnički krstaš bajraci, već samo trobojnice crveno-plavo-bijele‘‘. U,,Gotskom almanahu‘‘ koji je izlazio od 1763. do 1943.godine, u almanahu za 1901.godinu zvanično su za Crnu Goru navedene kao nacionalne boje:,,crveno-plavo-bijela‘‘.
I u Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru u članu 39 piše:,,Narodne su boje: crvena, plavetna i bijela‘‘. Ova ustavna odredba može se smatrati prvim zakonskim utemeljenjem crnogorske državne (narodne) zastave. Zastave su se vijorile i na knjaževom dvoru kako je to i napisano u jednom putopisu Slovenke dr Terezine Jenkov:,,Idući k manastiru, uzdiže se veliki knjaževski dvorac, pred kojim se vije zastava sa dvoglavim orlom: na sredini lav na zelenom polju, naokolo srpske boje: crvena, plava i bijela‘‘. Kada je Crna Gora 1910.godine proglašena za kraljevinu, to nije proizvelo nikakvu izmjenu u izgledu državne (narodne zastave) iz jednostavnog razloga, kako tvrdi Markuš, jer na njoj, po Ustavu iz 1905. koji je bio na snazi nije bilo nikakvih aplikacija. Takva zastava ostala je sve do 1918. Takođe i zastava Kraljevine Jugoslavije imala je tri vodoravna jednaka polja plave (gornje), bijele (srednje) i crvene (donje) boje. Na bijelom polju, bliže jarbolu nalazio se mali grb Kraljevine Jugoslavije. Koncept trobojke i boje izabrani su pod uticajem francuske trobojke. Takođe prema pisanju Jovana Markuša i Demokratsko Federalna i Federativno Narodna i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ustavom od 31.12.1946.godine definisala je trobojku i ona je usvojena kao trobojka iz vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore na kojoj je aplicirano ideološko obilježje crvena petokraka i zvijezda. Osnovna koncepcija zastave nije promijenjena sve do 1993.godine. kada dolazi do raspada SFRJ i formiranja SRJ kao dvočlane federacije Srbije i Crne Gore. Nova država je usvojila 1993. zastave bez ideoloških simbola. Republika Crna Gora je umjesto plave usvojila plavetnu boju kako je to bilo predviđeno u Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905. Prestankom postojanja SRJ i formiranjem državne zajednice Srbije i Crne Gore zastava je ostala ista kao i u Jugoslaviji.
Zakonom o državnim simbolima od 12.jula 2004.godine, promijenjena je državna zastava Republike Crne Gore. Umjesto državne trobojke iz vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore, usvojena je forma ratne (vojne) zastave iz tog vremena. Ni ovaj ratni alaj-barjak nije autentičan, već je napravljena izmjena, bijeli dvoglavi orao i bijela bordura postali su žuti. Drugim riječima zadržana je forma ratnog barjaka, ali s drugim bojama, ističe u svojoj knjizi,,Grbovi, zastave i himne u istoriji Crne Gore‘‘ vrsni ponavalac istorije Crne Gore Jovan Markuš.
Markuš na kraju kratkog prikaza istorijata državnih zastava Crne Gore primjećuje da nije teško uočiti da je za vrijeme trajanja Crne Gore kao međunarodno priznate države (knjaževine i kraljevine) njena zastava bila trobojka. Trobojka je bila zastava Crne Gore i poslije Drugog svjetskog rata, kao jedne od šest federalnih republika u Jugoslaviji s ideološkim simbolom-crvenom petokrakom zvijezdom.
Markuš zaključuje i ističe,,...poslije 1993.godine državnoj zastavi Republike Crne Gore se vraća prvobitni izgled da bi se 2004.godine potpuno odstupilo od simbola po kome je bila prepoznatljiva. Period od 1946.godine do danas, izuzimajući kratko razdoblje, predstavlja prevlast ideologije i politike nad veksilološkom tradicijom, što je za posljedicu imalo degradaciju zastave kao simbola Crne Gore‘‘...
Svi ovi argumenti svjedoče da se današnja vlast u Crnoj Gori odrekla slobodarske tradicije i trobojke koja se pojavila u vrijeme Francuske revolucije 1789. i postala poznata kao simbol slobode širom svijeta. Trobojka je bila nadahnuće za mnoge tada okupirane i potlačene narode i države. Mnoge zemlje su uzele ove boje za tumače i simbole slobode. Poznato je da je u raznim rasporedima i kombinacijama trobojka uvedena za simbol mnogih evropskih država i naroda. Nju su prihvatile: Italija, Rusija, Holandija, Belgija i većina slovenskih i južnoslovenskih naroda. Ona je i danas rasprostranjena u mnogim zemljama i danas u svijetu ima najviše zastava koje su kombinacija tri boje, čiji je uzor upravo trobojka.
O svemu ovome svjedoče i dokumenta i fotografije prilikom krunisanja Nikole Petrovića na Cetinju 1910. godine i bezbroj drugih argumenata.
I komunistička Crna Gora je, kako se navodi u argumentima Jovana Markuša, takođe gajila trobojku. A trobojka je bila i simbol Milove Crne Gore devedesetih godina prošlog vijeka. Takođe se vidi na fotografijama da je trobojka bila zvanična i u vrijeme prve decenije vladavine Mila Đukanovića sve do 2004, što pokazuje i fotografija na kojoj se nalazi politički direktor DPS-a Tarzan Milošević, dok je iza njega na fotgorafiji okačenoj na zidu niko drugi nego Milo Đukanović iza čijih leđa se nalaze dvije zastave trobojke, crnogorska i jugoslovenska. Šta se to desilo s njima i s njihovom promjenom identiteta!? Što bi narod rekao:,,šta se desi sa onim junakom te se nađe pod tuđim barjakom‘‘!? Promjena identiteta je njihov, a ne naš problem. Mi se nijesmo promijenili, jer su trobojke tradicionalna obilježja Crne Gore od Petrovića do danas, kao što ukazuju pomenuti argumenti i činjenice. Zato oni koji su nas,,selili‘‘ ovih dana za Srbiju zbog trobojki ili ne znaju istoriju Crne Gore ili su protiv slobode. Biće da je i jedno i drugo.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"