- Autor: Džon Kesidi

Ekonomski istoričari se načelno slažu da zloglasni Smut-Holijev zakon iz 1930, kojim su značajno uvećane tarife za više od 20.000 roba koje su se proizvodile u inostranstvu i uvozile u SAD – nije izazvao Veliku depresiju, ali jeste doprinio njenim razornim posledicama. Kada su druge zemlje odgovorile sopstvenim uvoznim dažbinama, obim svjetske trgovine je naglo opao. Početkom 1930. vrijednost svjetske trgovine je iznosila oko 2,7 milijardi dolara. Do početka 1932. opala je na nivo ispod 1,3 milijardi. Među zemljama koje su uvele nove carine za robu iz Amerike bile su Australija, Kanada, Kuba, Francuska, Meksiko, Španija i Novi Zeland. Tim vraćanjem milog za drago otpočeo je trgovinski rat koji je doveo do smanjenja proizvodnje i pada zaposlenosti i cijena u mnogim zemljama, uključujući i Sjedinjene Države. Takođe, vijest da najmoćnija ekonomija na planeti pribjegava kaznenim uvoznim tarifama uvjerila je ostatak svijeta da je liberalnom sistemu međunarodne trgovine uspostavljenom krajem 19. vijeka konačno odzvonilo. Britanija je dugo bila zemlja koja je obezbjeđivala vođstvo potrebno da sistem opstane, ali 1930. godine više nije bila dovoljno snažna za tu ulogu. Amerika je imala dovoljno kapaciteta, ali ne i volju da preuzme vođstvo. Zato usvajanje Smut-Holijevog zakona predstavlja prekretnicu. Kao što primjećuje Čarls Kindleberger, istoričar ekonomije sa MIT-a, „taj zakon je svima jasno pokazao da svjetskom ekonomijom više niko ne upravlja“. To je dodatno poljuljalo povjerenje i produbilo krizu.
Naravno, kada povlačimo paralele između 1930. i 2018. to treba činiti sa najvećim oprezom. Današnja situacija se iz više razloga suštinski razlikuje od one u kojoj je bio predsjednik Herbert Huver kada je odobrio Smut-Holijev zakon, uprkos pozivu da to ne čini koji je potpisalo više od hiljadu ekonomista.
Prije svega, tarife koje je Donald Tramp tako bombastično najavio na ceremoniji potpisivanja prošlog četvrtka znatno su užeg zahvata od onih u Smut-Holijevom zakonu. Tarife su zasad ograničene na dvije industrije – čelik i aluminijum. Chad P. Brown iz Instituta za međunarodnu ekonomiju ,,Petersen‘‘ tvrdi da će učinak tarifa biti ograničen na uvezenu robu vrijednosti oko 46 milijardi dolara, što čini svega dva odsto ukupne vrijednosti prošlogodišnjeg američkog uvoza. Finansijska tržišta zasad nisu reagovala na najavu tarifa, što pokazuje da investitori ne misle da će to dovesti do rasplamsavanja novog trgovinskog rata.
Još jedna važna razlika je to što je svjetska ekonomija 1930. već bila u dubokoj krizi i neke zemlje su već primjenjivale protekcionističke mjere. Ekonomija SAD danas raste solidnim tempom, kao i globalna ekonomija. Otpor protekcionizmu i dalje je snažan, bar izvan SAD, i veći dio svijeta Trampa doživljava kao prolazni poremećaj.
Treće, današnji globalni trgovinski sistem ima dublje korijene nego onaj iz 1930. Razlog je što su posle Drugog svjetskog rata desetine zemalja pod vođstvom SAD uspostavile niz trgovinskih pravila i institucija čiji je cilj bio da spriječe ponavljanje 30-ih godina 20. vijeka. Pored brojnih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini ustanovljena je i Svjetska trgovinska organizacija sa zadatkom da nadzire sistem i kažnjava one koji bi da zaobiđu pravila. To je daleko od savršenog rješenja, ali omogućava rješavanje sporova među zemljama.
Međutim, Tramp ignoriše STO i optužuje njene predstavnike za nepravedan odnos prema SAD. Zato je važno da ne zaboravimo lekcije iz istorije i ne zanemarimo mogućnost daljih reperkusija. Ostatak svijeta bi mogao protumačiti Trampove tarife kao signal da SAD odustaju od vođstva u trgovini i da odbacuju obavezu da igraju po pravilima koja je prethodna administracija uz mnogo truda uspostavila. Na duži rok, kao što se naglašava u poslednjem izdanju,,Ekonomista‘‘, takva percepcija bi mogla navesti druge zemlje da odgovore recipročnim mjerama, a to bi ugrozilo čitav sistem, baš kao i Smut-Holijev zakon 30-ih godina 20. vijeka.
U četvrtak ujutro, nekoliko sati prije nego što će Tramp najaviti tarife, Mario Dragi, predsjednik Evropske centralne banke i vodeći kreator evropskih ekonomskih politika, odgovarao je na pitanje kako će postupci SAD uticati na globalnu ekonomiju. Dragi, Italijan sa doktoratom iz ekonomije sa MIT-a, rekao je da direktne posledice neće biti velike. „Ali priznajem da sam iznenađen“, nastavio je, „jer kakva god da su nam uvjerenja o trgovini… mislim da sporove treba razmatrati i rješavati u multilateralnom okviru i da su jednostrane odluke opasne“. To je očigledno bila opomena Trampu zbog ugrožavanja statusa STO. „To takođe izaziva zabrinutost za stanje međunarodnih odnosa“, nastavio je Dragi. „Jer ako uvodite tarife saveznicima, postavlja se pitanje ko su vam prijatelji.“
Tramp je kao glavnu metu novih tarifa naveo zemlje kao što su Kina i Južna Koreja koje navodno preplavljuju američko tržište metalnim robama po vještački umanjenim cijenama. Čak i mnogi ekonomisti koji se zalažu za slobodnu trgovinu saglasni su sa Bijelom kućom u ocjeni da problem postoji. Ali, na Kinu otpada manje od 10 odsto uvezenog čelika. Ispred nje su Kanada, Meksiko i Evropska unija. To će biti najveće žrtve Trampovih tarifa.
Predsjednik je rekao da bi Kanada i Meksiko mogli biti izuzeti, pod uslovom da pristanu na pregovore sa SAD i izmjenu odredbi sporazuma NAFTA – što uopšte nije izvjesno. Tramp nije pominjao EU, ali moguće je da je mislio na evropske zemlje kada je rekao: „Mnoge od zemalja koje nas najgore tretiraju u trgovini smatramo za saveznike.“
Tipično za Trampa, detalji novih tarifa ostaju nejasni. Zapravo, dokument koji je potpisao nije izvršna uredba: to je samo predsjednički proglas – izjava o namjerama. Ali iz načina na koji je Tramp govorio moglo se zaključiti da nema nikakve sumnje, bar u njegovoj glavi, da je ovo suštinska promjena u trgovinskoj politici SAD, a ne samo ciljana anti-damping mjera.
Istorija nas uči da u trgovini, kao i u svemu drugom, događaji proizvode posledice i nove događaje. Evropska unija je u srijedu zaprijetila da će uvesti carine na burbon, puter od kikirikija, brusnice i sok od pomorandže proizveden u SAD. Brazil i Kina su takođe objavili da razmatraju recipročne mjere. Nažalost, moguće je da je sve to samo početak…
Preveo: Đorđe Tomić
Peščanik.net