-Piše: Nik Gašaj

Našem društvu je neophodno napuštanje pravnog relativizma, obezbjeđenje pravne sigurnosti, kao i zaštita od korupcije i samovolje. Svakako, građanin i preduzetnik, pa i javni službenik teži da smanji neizvjesnost u okolini koja ga okružuje. To ne može bez uređenog sistema pravnih normi koji garantuje izvjesnost, stabilnost građaninu u postupku zaštite prava pred organima uprave i sudovima, ali i javnom službeniku u procesu tumačenja javnog interesa.
Odlažući izgradnju pravne države u kojoj se pravne norme izvršavaju striktno i bez diskriminacije na povlašćene i ostale, deformišu se norme ponašanja, sve postaje moguće, ni u šta se više ne vjeruje, sve se prihvata kao nužno, čime se uništava sposobnost izbora kao osnova svake demokratije. Time se poništava antičko načelo da vlast postoji da bi se pravo poštovalo. U zemlji bez adekvatne pravne države rastače se moral, dok društvo nezadrživo tone prvo u entropiju, a zatim u diktaturu.
Pravna država kao osnov i okvir zaštite sloboda i prava građana nije danas moguća bez racionalne, visoko profesionalizovane, odgovorne, efikasne, brze i jeftine uprave. U uslovima razvoja informacione tehnologije i novih metoda obrazovanja zahtjevi za takvom javnom upravom su relativno brzo ostvarivi. Proces reorganizacije i reobrazovanja kadrova u upravi, ukoliko je dobro projektovan, stručno izveden i nadziran traje prosječno oko tri godine. Razumije se da je u ovom procesu neophodno iskreno nastojanje političkog vrha da javnu upravu reformiše i stavi u službu građana, a ne ličnih i grupnih interesa. Projekat reforme i reorganizacije javne uprave treba da bude rađen na osnovama iskustava drugih zemalja.
Međutim, izgleda da su kod nas, umjesto transformacije, prisutni strahovi od promjena koji prouzrokuju krizu koja traje. Stoga, projekat reforme javne uprave može nastati samo u situaciji osjećanja manje ugroženosti vlasti, znatno višeg nivoa slaganja o osnovnim zajedničkim interesima, uvažavanja ideje služenja građanima, a ne kontrole nad njima, uz strogo poštovanje prava kome je i vlast sistemski podvrgnuta i njime efikasno ograničena.
Pravno-politički sistem je nedovoljno prohodan i pouzdan za građane. Instrumenti socijalnog i kulturnog razvoja su zastareli ili ih nema, dok je ekonomija u strukturalnoj krizi. Ovdje je od najvećeg značaja stručni rad odgovarajućih organa uprave.Tako se nažalost ne radi, pa se stoga ovo i događa. Vlast se oslanja samo na „lojalni dio“ nacionalne pameti koju bi inače mogla, pod drugačijim uslovima da mnogo potpunije angažuje. U državnim organima sve su češće pojave mita i korupcije, a to direktno diskriminiše građane.
Koliko je danas naša država pravna država? Autoritarnost i arbitrarnost političkog režima ukazuju na nedostatke volje da se vlast dosledno vrši u okvirima prava. U procesu donošenja i primjene prava otkrivaju se slabosti koje sprečavaju postepeni razvoj uslova za izgradnju pravne države. Živimo u nekoj vrsti autokratije. Poznajemo li svoje snage, slabosti, mogućnosti i opasnosti koje prijete ako se ovakvo stanje produži? Kod nas treba da se formira politička volja koja bi omogućila vladavinu prava, u skladu sa važećim svjetskim standardima.
Koji su uslovi za preokret? Uticaj najznačajnijih institucija nauke i struke, pogotovo u oblasti prava i socijalnih nauka, uz pomoć manipulacija, postao je gotovo beznačajan, ili je njihov doprinos instrumentalizovan i u funkciji taktičkih, kratkoročnih poteza koji se svode na održanje istog reda stvari, na otpor promjenama. Pogotovo u javnoj upravi. Preokret zavisi od brzine promjene mentaliteta i stvaranja svijesti o potrebi za promjenama i vrijednostima koje će uticati na drukčije izgrađivanje političke volje.
Kako sačiniti program opštih promjena? Program opštih promjena nastaje samo ukoliko postoji i apsolutna podrška političkog vrha i saradnja stručnjaka s nespornim rezultatima i bogatim iskustvima sa funkcionerima i specijalistima u izvršnoj vlasti i upravi. Program promjena sadrži i stabilizaciju sistema pravnih instrumenta upravne reforme, uključujući i dogradnju odnosno reviziju odgovarajuće zakonske regulative.
Pravna država nastaje kao rezultat promjena u mnogim oblastima, ne samo u pravu. Civilno društvo ne tumači se nego zasniva i brani pravom. Ali, problem je i u tome što je znatan broj nevladinih organizacija postao transmisija političkog režima. Takođe, pravne države ne može biti ako javna uprava nije podvrgnuta pravu, principima zakonitosti, odgovornosti, efikasnosti, jeftinoće i racionalnosti. Jedna od ključnih oblasti je javna uprava podvrgnuta organizacionim, funkcionalnim, procesnim i normativnim promjenama.
Kakve su promjene neophodne u javnoj upravi da bi slobode i prava građana mogli da se zaštite, a tržišno društvo kod nas moglo da se razvija? Sistemske – i u oblasti organizacije i u oblasti funkcije koje vrši i vrijednosti koje štiti.Tržišno društvo zahtijeva odgovarajući ambijent. Čine ga sloboda inicijative u okvirima socijalno prihvatljivih normi, pravna sigurnost i tendencije ka civilnom društvu čija je podloga sistem zaštite sloboda i prava građana. Reformisana uprava olakšava i pomaže privredi, ne zadire u nju, ne sputava je i ne kontroliše. Stoga, uz reorganizaciju ide i široki proces reobrazovanja. Neophodne su promjene i u sistemu nagrađivanja kako bi se korupcija smanjila i omogućila selekcija kadrova.
I na kraju, nezavisni novinari nijesu zaštićeni nego su ugroženi. Naime, poslednih godina imamo brojne napade na predstavnike nezavisnih medija koji nijesu rasvijetljeni. To svjedoči i najnoviji oružani napad i ranjivanje Olivere Lakić, novinarke „Vijesti“. Sada su na potezu državni organi da u konkretnom slučaju dokažu i uvjere domaću i međunarodnu javnost kako funkcioniše pravna država u Crnoj Gori.
(Autor je politikolog)