-Autor: Vlada Stanković

Sve je počelo izborima za Evropski parlament 26. maja ove godine. U isto vrijeme, u Grčkoj je održan prvi krug lokalnih izbora čiji su rezultati, iako očekivani, nagovijestili politički zemljotres u ovoj državi. Onda je uslijedilo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u Grčkoj za 7. jul, kao posledica teškog poraza na lokalnim izborima vladajuće koalicije Siriza (Savez radikalne ljevice) koju predvodi Aleksis Cipras. A samo naizgled nezavisno i nepovezano s ovim događajima, 23. juna odigravaju se izbori svih izbora: borba za Istanbul. Nakon poništavanja rezultata izbora od 31. marta na kojima je izgubio vlast nad nekadašnjom prestonicom prvi put od početka svoje političke karijere, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je vladavinu nad ovim gradom neraskidivo povezao s pitanjem svoje vlasti u čitavoj Turskoj i političkom budućnošću ovog dijela svijeta uopšte.

Pokušaj grčkih građana da suštinski promijene okoštali dvopartijski i dvoporodični politički sistem velikim dijelom je doživio krah već na lokalnim izborima. Izborna mapa Grčke postala je plava – pokazujući potpunu prevlast centralnodesne Nove demokratije i njenog predsjednika Kirijakosa Micotakisa. Parlamentarni izbori 7. jula završiće ovaj proces, kojim će velika pobuna grčkih građana iz 2014. protiv političkog establišmenta i strašne ekonomske krize izazvane politikom te iste, grčke i evropske, vladajuće političke klase – biti svedena na uspon još jedne moćne porodice: Micotakis.

Duboko ukorijenjeni klijentelistički sistem u Grčkoj time će odnijeti svoju konačnu pobjedu. Uz Kirijakosa Micotakisa koji će, gotovo je sasvim izvjesno, postati novi premijer Grčke 7. jula, njegova sestra Dora Bakojanis, trenutno takođe poslanik Nove demokratije, dobiće ponovo priliku za neku od najviših pozicija u državi, nakon što je bila ministarka spoljnih poslova od 2006. do 2009. Možda najvažnije za budućnost ovog klana u Grčkoj, sin Dore Bakojanis, Kostas, već je izabran rekordnom većinom za gradonačelnika Atine, na položaj na kome je i njegova majka stekla svoju političku slavu u periodu od 2003. do 2006. Ovaj 41-godišnjak fizički liči na svog ujaka Kirijakosa Micotakisa, ali ga daleko prevazilazi svojom harizmom. Odnos njih dvojice biće jedno od najzanimljivih unutarporodičnih rivalstava u novijoj istoriji Grčke sa značajnim posledicama po njenu budućnost.

Prinuđeni da decenijama biraju između pripadnika dvije najmoćnije porodice – Karamanlisa i Papandreua – grčki građani su pokušavali da svoje nezadovoljstvo tim nametnutim suženim političkim izborom pokažu tako što će svoju naklonost davati onim članovima ovih porodica koji su, makar i samo svojim nastupom, bivali najbliži slici „čovjeka iz naroda“. Iako je otac Kirijakosa i Dore, Konstantin Micotakis, uspio da na kratko naruši svemoć ovih porodica od 1990. do 1993, tek je uspon Aleksisa Ciprasa, pripadnika ljevice i time pravog „čovjeka iz naroda“, djelovao kao ključni korak u promjeni grčkog političkog sistema. Ciprasova nenarodna politika, međutim, od poništenja referendumske volje građana do luksuznog ljetovanja na jahti za vrijeme požara u atinskom izletištu Mati, dovela je do toga da su on i njegovi saradnici prepoznati kao novi-stari politički establišment.

Mladi Kostas Bakojanis odjednom se pojavio kao nova nada, neokaljani i antisistemski političar koji komunicira neposredno sa narodom i razumije njegove potrebe. Stoga ne čudi što se on gotovo ograđuje od političkog nasleđa svoje porodice po majci, a donekle i od svog ujaka, harvardskog doktoranda Kirijakosa Micotakisa. Bez obzira na to što će njegov ujak uskoro postati premijer Grčke, Kostas Bakojanis je shvatio da je mnogo važnije da istakne da je njegov djed po ocu bio „običan seljak“, dobro razumijevajući politički značaj lokalnog i nacionalnog patriotizma za dobijanje povjerenja grčkih birača. Ne samo na ovim prostorima, samoproklamovani lokalni i nacionalni dušebrižnici i dalje gotovo uvijek dobro prolaze.

Ako su rezultati grčkih izbora prilično izvjesni, onda se za borbu za Istanbul i posledično čitavu Tursku, može reći upravo suprotno. Iako je čitava opozicija ujedinjena protiv Redžepa Tajipa Erdogana, odnosno njegovog kandidata u Istanbulu, doskorašnjeg premijera Binali Jildirima (2016-2018), teško je očekivati da će još uvijek svemoćni turski predsjednik „dopustiti grešku“ sličnoj onoj od 31. marta. Kao i svi polovično ili potpuno nedemokratski lideri u regionu, Erdogan razumije da nijedno pitanje nije politički dovoljno sitno da se ne bi moglo uzdići na nivo pitanja od nacionalnog značaja i retorski povezati sa opstankom same nacije. Takvo je i pitanje vlasti nad Istanbulom. Posmatrajući iz blizine kako se ogromna politička moć Aleksisa Ciprasa ubrzano topi nakon sporazuma o imenu Sjeverne Makedonije, višedecenijskom najvažnijem nacionalnom pitanju Grčke, Erdogan je ponovljene izbore za Istanbul zato povezao sa svim nacionalnim pitanjima Turske. Odnosno, sa svim pitanjima sopstvenog opstanka na vlasti koji je poistovjetio sa nacionalnim interesima Turske.

Prednost izabranog opozicionog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua u odnosu na Erdoganovog kandidata po trenutnim anketama iznosi oko 4 odsto. Naredne dvije nedjelje donijeće stoga bujicu nastupa i izjava turskog predsjednika u kojima će on ponoviti sve ono što je već izgovorio na desetinama predizbornih mitinga – da Istanbul nikada neće ponovo biti Konstantinopolis; da će Turska odbraniti svoje interese i ostvariti dominaciju u Egeju i istočnom Mediteranu; i najprije, da je izabrani gradonačelnik Imamoglu kandidat „nepatriotskih“ snaga, Zapada i – nije teško pogoditi – Grčke, jer su se Grci radovali njegovoj pobjedi u Gradu! Iako Grčka i Grci u stvarnosti sa Imamogluom, porijeklom sa Ponta, imaju manje veza nego sa samim Erdoganom, ovo potpirivanje istorijskih neprijateljstava ima jasnu funkciju – važno je unaprijed dati objašnjenje za moguće ponovno prekrajanje volje građana Istanbula. U svakom slučaju, osim brojnih turista, Grčka i Turska će ovog ljeta dočekati i važne izbore.

(Autor je redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i upravnik Centra za kiparske studije)

Peščanik.net

---