B
RISEL – Prekjučerašnjim referendumom vidno podijeljena Turska je izazvala veliko uznemirenje u vladama i institucijama Evropske unije gdje se, u prvim nezvaničnim ocjenama, zaključuje da moguća nestabilnost u toj zemlji lako može dovesti do novih problema oko imigracije, terorističke prijetnje, turske uloge u sirijskoj krizi i sukobu Ankare s Kurdima.
Takođe, strahuje se da bi to moglo loše da utiče na ionako velike nevolje oko uklapanja u evropska društva i ponašanja turske zajednice u evropskim zemljama koja je podržala ustavne promjene za potpunu vlast predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Autokratski turski vladar je krajnje uvredljivo govorio o Zapadnoj Evropi, a Njemce i Holanđane čak optuživao za „nacizam” i pozivao Turke u tim zemljama da odbace evropske vrijednosti.
Zasad su visoki zvaničnici Evropske komisije Federika Mogerini i Johanes Han kazali da jesu zabrinuti, ali čekaju konačni izvještaj posmatrača OEBS-a i Savjeta Evrope na referendumu, mada je velika strahovanja u EU potvrdila i brza poruka njemačke kancelarke Angele Merkel i šefa diplomatije Zigmara Gabrijela da turski predsjednik „ima veliku odgovornost” i sad mora da krene u „uljudan dijalog” sa svim političkim snagama i djelovima društva.
Erdogan, koji je teško iščupao pobjedu na referendumu za promjene ustava, postaje neprikosnoveni vladar zemlje, ali svi analitičari i mnogi političari u EU ukazuju i na tvrdnje turske opozicije da ima opipljivih dokaza o krupnim izbornim nepravilnostima i „lažnim glasovima”, kao i na to da je Erdogan prvi put izgubio podršku birača u Istanbulu i još tri velika grada.
Austrijski kancelar Kristijan Kern je stavio do znanja da „Erdoganov raskid s evropskim osnovnim vrijednostima demokratije i pravne države nije podržala polovina Turske” i čelnici dvije najmoćnije grupe stranaka u EU, demohrišćana i socijalista, ponovo su zatražili da EU prekine sve pregovore i odnose koji vode članstvu Turske u EU.
Ipak, neke političke snage, poput grupe evropskih konzervativaca i reformista, smatraju da se, bez obzira na to kako u Evropi gledali na Erdoganovu sada potpuno autokratsku vlast, mora da se nastavi „strategijska saradnja… jer je Turska članica NATO-a i ključni partner u hvatanju u koštac sa zajedničkim izazovima poput terorističke prijetnje, stabilnosti na Bliskom istoku i migrantske krize”.
Jer, kako u komentaru navodi grčki dnevnik „Katimerini”, evropski i američki zvanični krugovi su priželjkivali jasnu Erdoganovu pobjedu, svakako ne zato što on time gazi zapadne demokratske vrijednosti, „već zato što strahuju od destabilizacije Turske u idućim godinama”, a to znači i pogoršanje ionako rovitog bezbjednosnog okruženja za Evropu.
Erdogan je krajnje tijesnim i od opozicije oštro osporavanim rezultatom na referendumu dobio svu vlast, a pobjeda je daleko od njegovog očekivanja iako je prethodila žestoka medijska i politička kampanja protiv opozicije poslije na Zapadu ocijenjenog „sumnjivog pokušaja puča” i hapšenja preko 100 hiljada sudija, vojnika, policajaca, novinara i otpuštanja iz državnih službi 120 hiljada politički „nepodobnih” lica.
Političke snage i vlasti u EU veoma brinu i vidljivi dokazi da Erdoganova odbojnost prema Evropi i evropskim vrijednostima proizilazi iz jasnog već sprovođenog plana postepene islamizacije Turske, potiskivanja Ataturkove laičke države, čemu se protive upravo građanski slojevi u velikim gradovima i dobar dio ekonomske elite koja želi da sačuva zonu slobodne trgovine s EU i dosad velike evropske investicije u tursku privredu. Sad analitičari u Zapadnoj Evropi podsjećaju da je Erdogan dok je još bio gradonačelnik Istanbula i grabio put ka vrhu vlasti, zamalo politički stradao jer je kao svoje „vjeruju” istakao stih jednog islamskog, nacionalističkog turskog pjesnika da su „minareti naši bajoneti, džamije naše kasarne, a vjernici naši vojnici”.
(Beta)
Opozicija traži poništavanje referenduma
ANKARA – Najveća turska opoziciona partija zatražila je od državne izborne komisije da poništi referendum o ustavnim promjenama.
Potpredsjednik Republikanske narodne partije Bulent Tezkan je naveo da je bilo nepravilnosti prilikom glasanja i da će ta partija zvanično osporiti rezultate.
Tezkan je rekao da su se glasovi isprva brojali u tajnosti na nekoliko biračkih mjesta, a da je posmatračima bilo onemogućeno da prate proces više sati nakon usvajanja primjedbi te partije.
On je rekao da „postoji samo jedan način da se okonča diskusija o legitimnosti glasanja i smiri narod, a to je da izborna komisija poništi glasanje”.
Bijes opozicije je izazvala odluka komisije da kao važeće prihvati glasačke listiće bez zvaničnog pečata, a Tezkan je rekao da vlasti nikako ne mogu znati koliko je takvih listića, kao i da su oni iskorišćeni kad se učinilo da „ne” ima prednost.
(Beta-AP)
Merkel poziva na učtiv dijalog
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je tursku vladu na „učtiv dijalog sa svim političkim i civilnim snagama u zemlji” nakon tijesne pobjede turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana na referendumu o proširenju njegovih ovlašćenja.
Kako je ocijenila, takav ishod glasanja je pokazao „koliko duboko je tursko društvo podijeljeno”, navodi AP.
– Njemačka vlada očekuje da će turska vlada sada težiti ka učtivom dijalogu sa svim političkim i društvenim snagama u zemlji, navodi se u zajedničkom saopštenju kancelarke Merkel i ministra spoljnih poslova Njemačke Zigmara Gabrijela, prenosi AFP.(RTS)
Italija želi učešće turske
opozicije u reformama
ANKARA – Ministar spoljnih poslova Italije Anđelino Alfano založio se juče da se i turska opozicija uključi u reforme nakon referenduma o proširenju predsjedničkih ovlašćenja, koji je, prema ocjeni Alfana, pokazao duboke podjele u Turskoj. Alfano je u pisanoj izjavi pozvao i na „smirivanje unutrašnjih napetosti”.
On je rekao da je Italija primila rezultate referenduma i čeka „konačnu ocjenu posmatrača” iz međunarodnih posmatračkih tijela.
Ministar je dodao da je smirivanje napetosti i uključivanje opozicije u sprovođenje reformi u skladu sa članstvom Turske u Savjetu Evrope.(Beta-AP)
OEBS: Referendum u Turskoj nije ispunio standarde
ANKARA – Posmatračka misija OEBS-a na referendumu u Turskoj saopštila je juče da procedura glasanja nije bila po međunarodnim standardima.
Tana de Zuleta iz OEBS-a rekla je da je odluka turske izborne komisije da prizna kao važeće glasačke listiće bez zvaničnog pečata potkopala važne kontrolne mehanizme protiv prevara.
Posmatračka misija je navela niz neregularnosti na referendumu, uključujući pristrasnu kampanju „za”, zastrašivanje protivnika ustavnih reformi, kao i činjenicu da na glasačkim listićima nije bilo referendumskog pitanja.
De Zuleta je rekla da su procedure „bile znatno ispod nivoa” standarda na koje se Turska obavezala.
Nezvanični rezultati su pokazali tijesnu pobjedu predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, koji će ustavnim promjenama dobiti još veća ovlašćenja.(Beta-AP)