Direktor njemačke Savezne službe za migracije i izbjeglice Manfred Šmit ocijenio je da bi broj od oko 800.000 izbjeglica, koliko se za ovu godinu očekuje u Njemačkoj, možda mogao da bude i premašen a to, između ostalog, zavisi i od ljudi sa Balkana.
Manfred Šmit za Špigl kaže da je veoma teško davati procjene. „Da li će sledeće godine u Njemačkoj biti sličan broj izbjeglica, zavisiće, takođe, i od toga da li će Njemačka uspjeti da obuzda dolazak ljudi iz zemalja Balkana, kao što su Srbija i Albanija”, rekao je Šmit, prenosi Tanjug.
Šmit je dodao da podnosioci zahtjeva za azil sa Balkana čine 40 odsto od ukupnog broja zahtjeva.
Broj ljudi iz Sirije, koji čine najveću grupu, vjerovatno će i dalje rasti, dodao je Šmit.
Šmit je govorio o teškoj situaciji u tranzitnim zemljama i u samoj Siriji a svoje prognoze o moguće većem broju izbjeglica od očekivanog obrazložio je i time da ljudi žele da idu tamo gdje imaju neku šansu da izgrade svoj život.
Očekuje se, takođe, rekao je Šmit, da će u narednim godinama još oko 200.000 Sirijaca dobiti pravo da živi u Njemačkoj.
Kada je riječ o azilantima sa Balkana, čiji broj i dalje raste uprkos raznim kampanjama, Šmit je naveo da se u tom slučaju različite mjere moraju zajednički primjenjivati i naveo da je na primjeru Kosova brzi azilantski postupak dao rezultate.
U februaru ove godine je oko 1.600 ljudi dnevno stizalo u Njemačku, a sada je ta brojka ispod 60 osoba, naveo je Šmit.
U međuvremenu je Mađarska od Njemačke zatražila da razjasni pravnu situaciju u vezi sa kretanjem ilegalnih migranata unutar Evropske unije, prenosi Tanjug.
Portparol vlade Andraš Giro-Sas rekao je za mađarsku nacionalnu agenciju MTI da je Njemačka poslednjih dana demonstrirala popustljiviji stav prema ilegalnim imigrantima koji stižu iz Sirije, što je „povećalo nade” migranata a situacija postala nejasna i netransparentna.
Prema njegovim riječima, po pravilima Šengena, migranti mogu da napuste Mađarsku samo sa važećim putnim ispravama i vizom zemlje u koju idu.
Postupajući u potpunom skladu sa zakonima EU i Mađarske, izazvano je zadržavanje mase migranata na budimpeštanskim željezničkim stanicama.
„Kako bi se okončalo to netransparentno i štetno stanje, tražimo od Njemačke da razjasni pravnu situaciju”, rekao je Giro-Sas.
MTI podsjeća da su u nedjelju migranti ulogoreni na budimpeštanskoj stanici „Keleti” održali protest kličući na engleskom „Njemačka, Njemačka”, ukazujući da je to njihova krajnja destinacija.
Migranti se žale da imaju važeće karte za Njemačku, ali im mađarska policija ne dozvoljava dalje kretanje.
Oni su takođe imali primjedbe što njihove lične podatke vlasti snimaju, kao i da je jedan obrok dnevno koji dobijaju nedovoljan, navodi mađarska agencija.
MTI je prenio i izjavu državnog sekretara Karolja Kontrata da Mađarska želi da ilegalni migranti napuste zemlju, ali da su, ukoliko bi bili osuđeni u Mađarskoj, zatvori spremni da ih dočekaju.
Kontrat je, kako prenosi agencija, rekao da vlada „kako bi spriječila ilegalan ulazak preko granice u Mađarsku gradi privremenu ogradu koja treba da bude dovršena do oktobra” a pripremila je i 13 amandmana na zakone.
Po amandmanima, vlasti će moći da deportuju ilegalne migrante ali da, ukoliko bude povećanja broja uhapšenih, policijsko-pravosudni organi „biti spremni” da to efikasno riješe.
(RTS)
Krijumčarili izbjeglice
Slovačka policija pronašla je u blizini graničnog prelaza Čunovo, između Slovačke i Mađarske, dva kombija u kojima se nalazilo 26 izbjeglica, objavili su slovački elektronski mediji.
„Izbjeglice su iračke i sirijske nacionalnosti. Migrante su prevozila dva srpska državljanina u dva vozila”, rekao je portparol policije Martin Valdl, prenosi Tanjug.
Jedno vozilo imalo je srpske registarske tablice, a drugo švajcarske.
U jednom kombiju bilo je 17, a u drugom devetoro ljudi, većinom iz Sirije, prenijele su „Hospodaržske novini”.
Kako je objavila televizija TA3, krijumčari je trebalo da za svakog izbjeglicu kojeg prevoze dobiju oko 400 eura.
Među izbjeglicama bila je i jedna žena i jedno četvorogodišnje dijete.
Ministar unutrašnjih poslova Robert Kalinak rekao je da je Slovačka pojačala svoje aktivnosti na južnoj granici s Mađarskom i da je, ispunjavajući svoje obaveze, s nje vratila oko 200 izbjeglica. (RTS)
Ukinuti novčana davanja
Obrazlažući svoj predlog da se balkanskim azilantima ukinu novčana davanja, Šmit je dodao da ljudi iz tih zemalja znaju da kažu da, ako u Njemačkoj žive tri-četiri mjeseca, onda u svojim domovinama mogu od dobijenog novca da finansiraju godinu dana svog života.
Šmit nije jedini političar koji je predložio da se azilantima, prije svega, iz balkanskih zemalja ukine ili smanji takozvani „džeparac” od 143 eura po osobi mjesečno, koji dobijaju dok traje postupak za dobijanje azila.
Kada je riječ o ljudima sa Balkana, oni u principu skoro da ni nemaju nikakvu šansu da dobiju azil u Njemačkoj, pokazuje statistika.
Njemački političari traže da se Albanija, Kosovo i Crna Gora proglase takozvanim „zemljama sigurnog porijekla”, što znači da tamo nema političkog progona, a time ni razloga za azil i da su njihovi zahtjevi u pravilu neosnovani, ali da se mogu pojedinačno obrađivati.
Tanjug podsjeća da su Srbija, Makedonija i Bosna već proglašene zemljama sigurnog porijekla. (RTS)
Utopilo se 37 nevoljnika
TRIPOLI – Najmanje 37 osoba je poginulo kada je brod prepun izbjeglica potonuo kod libijske obale, saopštili su zvaničnici.
Portparol Crvenog polumjeseca u Tripoliju Muhamed Misrati je izjavio juče da su prvo pronađena tijela sedam osoba, dok su poslije ribolovci otkrili još 30 tijela, na oko 100 kilometara istočno od Tripolija.
To je drugi put u poslednja tri dana da se brod s migrantima prevrnuo kod obala Libije, a u prethodnom slučaju tragično je život izgubilo 200 izbjeglica.
Najmanje 2.500 izbjeglica poginulo je od januara, a većina njih se udavila u Mediteranu. (Tanjug)