Nebojša Medojević, lider PzP-a:
Teško da se može naći plastičniji primjer nepoštenih, nelegalnih i nelegitimnih dugova od ovih koje Vlada planira da preuzme od vlasnika KAP-a.
Vijest dana BEZ OBZIRA NA FIDUCIONI UGOVOR, OTP BANKA POKRENULA STEČAJ U SVIH ŠEST BRKOVIĆEVIH KOMPANIJA
Mađari već preuzeli Vektru Jakić■Vlasnik „Vektre“ kupio je pljevaljske firme „Građevinar“, „Jakić“ i „Optel“ kako bi na osnovu njihove imovine došao do višemilionskih kredita, koji su ga i odveli u stečaj, utvrdio je MANSMađarska OTP banka, koja je pokrenula stečaj u „Vektri Montenegro”, faktički je već vlasnik većeg dijela imovine pljevaljskog preduzeća „Vektra Jakić“, čiji radnici strahuju od toga šta im donose predstojeći dani. Naime, kada je Dragan Brković prije nekoliko godina kupio pljevaljski „Jakić”, njene nekretnine je prebacio na podgoričku centralu, pa se zatim zadužio za 73 miliona eura kod OTP, ali za svoju glavnu firmu. Za to je založio nekretnine u Pljevljima od 183.784 kvadrata, koje su, kako i danas piše na sajtu Uprave za nekretnine, sada uglavnom vlasništvo mađarske banke. To su nedavno tvrdili i radnici, navodeći da je riječ o fiducionom ugovoru „Vektre“ i banke, koji podrazumijeva da imovina automatski prelazi u ruke povjerioca ukoliko dužnik ne vrati kredit. U slučaju Vektrinog „pogona“ na sjeveru, to se i desilo.
Kako proizlazi iz dokumentacije MANS-a, koji je istraživao privatizaciju „Vektre Jakić”, Brković na to nije imao pravo, jer je po ugovoru o prodaji imovine „Jakića“ jasno definisano da do otuđenja imovine ne može doći dok „Vektra Montenegro“ ne realizuje investicije. Ali, to je samo dio nepravilnosti u ovoj priči, gdje je Brković, uz prećutnu ili direktnu saglasnost vladinih funkcionera, koji su tada bili zaduženi za privatizaciju, pokušao da stekne korist ignorišući interes pljevaljske firme i zaposlenih u njoj. Istovremeno, on je zaobilazio ugovorne obaveze o investiranju.
Postavlja se pitanje, kako se navodi u obimnoj dokumentaciji MANS-a, kakvu su tu ulogu imali stečajni upravnici i sudije, ali i oni koji su Brkoviću dali pravo na 30-godišnje koncesije skoro 80 odsto pljevaljskih šuma. Brković je do pljevaljske firme došao za 1.610.000 eura, nakon što je oglas za prodaju ponovljen 11 puta, pošto se iz prve, kada je „Jakić“ vrijedio osam puta više, niko nije zainteresovao. Ugovor o kupoprodaji potpisao je zastupnik „Korporacije Jakić“, stečajni upravnik Rajko Dragaš i zastupnik „Vektre Montenegro“ – Dragan Brković. Zanimljivo je da je Dragaš zatim, nakon uspješno obavljenog posla, postao izvršni direktor „Vektre Jakić“ i rukovodilac sektora za razvoj sjevera Crne Gore kompanije „Vektra“. Taj isti Dragaš je zatim, sa nove direktorske pozicije, omogućio da se pod Brkovićevim okriljem nađe još jedna pljevaljska firma „Optel“ – koja je ranije radila elektronske uređaje za potrebe jugoslovenske vojske. Kada je zapala u probleme, 1997. je uveden stečaj, a za stečajnog upravnika postavljen je Dragaš. Koliko je on dobro odradio posao govori i činjenica da je 2007. uslijedio još jedan stečaj.
Sudija bjelopoljskog Privrednog suda Zoran Ašanin, koji je zbog svojih odluka često bio predmet krivičnih prijava, za stečajnog upravnika tada je postavio Radojicu Grbu. E, onda je Grba svom prethodniku na tom mjestu Dragašu, dao u ruke „Optel“! Taj „splet okolnosti“, koje prije liče na organizovani kriminal, upravo je posao za državno tužilaštvo, koje do sada ovdje nije vidjelo ništa sporno, kao ni u činjenici da je čitava receptura ponovljena u još jednom pljevaljskom slučaju, gdje su akteri opet isti! Naime, tamošnja građevinska kompanija „Građevinar“ dopala je takođe šaka Brkoviću tokom stečaja i opet po znatno nižoj cijeni. Nadležni sudija je bio Ašanin. Prema ugovoru, imovina koja je prodata „Vektri Montenegro“ obuhvata parcelu od 149-061 kvadrat i 13.751 kvadrat objekata. Prema podacima Uprave za nekretnine, kako je utvrdio MANS, ona je danas takođe u vlasništvu OTP banke, sa izuzetkom 25 kvadrata poslovnog prostora.
– Do promjene u vlasništvu nad imovinom „Građevinara“ je došlo tako što je dio imovine prenijet na „Vektru Jakić“. Na ove nekretnine je potom upisana hipoteka u korist OTP-a, zbog duga „Vektre Jakić “od 73.000.000 eura. Drugi dio imovine je prenijet na OTP na osnovu ugovora o hipoteci, zbog duga „Vektre Montenegro“ CKB i OTP banci od 53.000.000.eura. Ovaj ugovor je potpisan 15. novembra 2007, što znači samo tri mjeseca nakon prodaje „Građevinara“. Zbog svega navedenog se nameće mišljenje da je prodaja „Građevinara“ iskorišćena da bi Brković pomoću nje, uz ostale kompanije, došao do višemilionskih kredita – zaključio je MANS.
J.V.
Šućur dao koncesije, pa ćuti
Brković bi u skladu sa novonastalim prilikama mogao da izgubi koncesije nad pljevaljskim šumama, jer je OTP banka pokrenula stečaj i za „Vektru Jakić“. U ime Uprave za šume ugovor o koncesijama je potpisao Radoš Šućur, a za „Vektru Jakić„ Rajko Dragaš. Njime je Brkoviću dozvoljeno da krčmi 61.311 hektara šuma, što je, kako tvrde u MANS-u, 86 odsto pljevaljskih šuma.
Prema podacima MANS-a „Vektra Jakić“ je u toku 2010. ostvarila samo 18 odsto proizvodnje na koju je bila obavezana ugovorom. Dugovanje ove kompanije po osnovu koncesione naknade je iznosilo 1.526.972 eura, koje „Vektra Jakić“ nije isplatila. Istovremeno, ništa nije realizovano ni u pogledu obaveze „Vektre Jakić“ na održavanju šuma. Tako je bilo i prethodne godine kada je firma dostigla samo 18 odsto planirane proizvodnje, a dugovanje za koncesije je iznosilo 485.069,67 eura, od čega je „Vektra“ platila nešto manje od trećine. „Vektra“ nije ispunjavala koncesione obaveze ni u toku 2008. i 2007. pa je ostalo nejasno zašto im nijesu oduzete.
Traže izuzeće sudije i ukidanje stečaja
Stečajni sudija „Vektre Montenegro” Miodrag Anđelić juče nije podijelio rješenje strankama o uvođenju stečaja u tu kompaniju, kako je najavio u utorak 21. februara, jer je advokatska kancelarija biznismena Dragana Brkovića tražila njegovo izuzeće. Juče, odmah nakon što je parlament izglasao prekid vanrednog stanja, Brkovićevi advokati su, neposredno prije kraja radnog vremena, dostavili zahtjev za vrađanje predmeta Vektra Montenegro u prvobitno stanje, odnosno ukidanje odluke o stečaju. Obrazložili su to činjenicom da je bilo vanredno stanje i nevrijeme, te nijesu mogli po tom sunčanom danu da stignu do Privrednog suda, koji je udaljen 20 metara vazdušne linije od „Vektre Montenegro”.
– Nemam komentar na takav zahtjev advokata, jer nema razloga za moje izuzeće – rekao je Anđelić „Danu” ističući da se pismeno obratio predsjedniku suda Draganu Rakočeviću, koji treba da odluči zahtjevu za izuzeće.
Anđelić je uveo stečaj u Vektru Montenegro u odsustvu zastupnika kompanije, jer se advokati nijesu pojavili na zakazanom ročištu, a u jutarnjim časovima sudu je stigao dopis u kom zastupnici traže odlaganje zbog nemogućnosti dolaska usled vremenskih nepogoda i vanrednog stanja, iako su svi advokati iz Podgorice.
Zahtjev za pokretanje stečaja podnijela je krajem novembra prošle godine OTP faktoring, kompanija koja u Crnoj Gori naplaćuje dugove CKB i OTP banke. OTP je podnijela još pet zahtjeva kod podgoričkog i bjelopoljskog Privrednog suda za uvođenje stečaja u kćerke firme „Vektra Boka”, „Horajzon lodžistiks”, „Vektra aviejšn”, „Vektra investments”, „Vektra Jakić” i „Vektra voda” zbog duga od 100 miliona eura.
J.V.
PARE ZA HERCEGNOVSKE HOTELE DATE DVIJE GODINE NAKON PRIVATIZACIJE
Boka zadužena prije nego što je isplaćena
Vlasnik Vektra Boke Dragan Brković je za 59,45 odsto akcija te kompanije 22 miliona eura platio tek 2009, dvije godine nakon privatizacije. Uz to je zadužio Vektra Boku za 3,25 miliona eura nekoliko mjeseci prije nego što je uplatio novac po kupoprodajnom ugovoru, proizlazi iz dokumenta koji je prije osam dana ministar turizma Predrag Sekulić uputio Savjetu za privatizaciju. Sekulić je u tom dokumentu naveo da je stečaj „potpuno realna opcija”, i objasnio da je Vlada u privatizacionom ugovoru obavezana da, ukoliko raskine ugovor sa Brkovićem, plati 70 odsto ukupno uloženih sredstava.
Predsjednica NVO Kuća ljudskih prava Lidija Leovac kazala je da je sindikat Vektra Boke 16. februara tražio od Savjeta podatke o kupoprodajnom ugovoru i raskid sa Brkovićem.
– Sekulić je u vezi s tim proslijedilo Savjetu 21. februara dopis iz kojeg se vidi da je kupoprodajni ugovor sa državnim fondovima potpisan 10.12.2007. i da su 22 miliona eura trebala da budu plaćena u roku od 25 radnih dana. U slučaju da Vektra Montenegro ne uplati novac u tom roku, ugovor je mogao biti raskinut. Nevjerovatno, ali Sekulić je dostavio dokument u kojem stoji da je Brković platio tek 20.12.2009 – rekla je Leovac i podsjetila da je Vektra založila dijelove imovine Boke 20.2. 2009. za 3.250.000 eura.
– Ko je i zašto tolerisao Brkoviću dvije godine kršenja ugovora i kako je moguće da stavlja hipoteku na nešto što ne posjeduje. Tražimo da se javno, kroz medije, iznesu dokazi da li je on uopšte i platio akcijski kapital u Vektri Boka – rekla je Leovac.
Istakla je da se u Sekulićevom dopisu navodi da je Savjet za privatizaciju napravio ugovor i aneks ugovora kojima su definisane obaveze za renoviranje hotela i ističu da su rokovi od tri godine za realizaciju investicija ostali nepromijenjeni.
– Tvrde da je SO H. Novi 9. novembra 2011. usvojila urbanistički projekat za hotel Tamaris, što nije tačno, jer imam odluku Opštine na kojoj stoji datum 9. novembar 2009 – ističe Leovac i ističe da joj nije jasno otkud ovolike greške u vladinom dokumentu.
– Ako je štamparska greška, kako je moguće da ih ima toliko – kazala je Leovac, za koju je najvažnije da u ovom trenutku SO Herceg Novi i sindikat Vektra Boke mogu da traže raskid ugovora po tački 7.1, u kojoj se navodi da je to moguće ako dođe do statusne promjene kupca, pokretanja stečaja, ili ako izostanu garancije.
– Stečaj se dogodio i apsurdno je da kažu da ne postoje uslovi za raskid ugovora. Ispada da Vladi ili Brkoviću odgovara stečaj, jer će se trsiti radnika na jeftin i bezobrazan način, niko neće odgovarati, niti ćemo saznati šta se zaista desilo – poručila je Leovac.
K. MATOVIĆ
)){kind=small}
