Vijest dana VLADA KONAČNO NAŠLA INVESTITORA U ENERGETIKU
Kinezi grade drugi blok termoelektrane■Gradnja bi koštala 330 miliona eura i trajala dvije i po do tri godine, a izlazna cijena megavata bi bila 62 eura Drugi blok termoelektrane trebalo bi da grade kineske kompanije, saznaje „Dan” iz više izvora. Radi se o projektu dvije države, zamišljenom kao džoint vendžer, koji bi koštao 330 miliona eura. Ta se investicija odnosi se na gradnju drugog bloka i proširenje kapaciteta Rudnika uglja. To je 190 miliona više nego što je predvidjela vladina Strategija razvoja energetike do 2025. godine, kojom je gradnja drugog bloka termoelektrane u Pljevljima bila predviđena do kraja naredne godine.
Plan iz Strategije ne bi bio poštovan ni u ovom slučaju, jer je planiranio da gradnja drugog bloka traje dvije i po do tri godine, odnosno da bude završen do 2016. godine. Izrada studije izvodljivosti ovoga projekta je u toku i trebalo bi da bude završena u septembru, najkasnije početkom oktobra. Prema preliminarnim rezultatima, drugi blok termoelektrane trebalo bi da proizvodi 1,3 milijarde kilovat-časova električne energije, što je nešto manje od godišnjeg deficita u Crnoj Gori kad Kombinat aluminijuma radi punim kapacitetom, a koji iznosi 1,5 milijardi kilovat-časova.
Izlazna cijena megavat sata električne energije iz drugog bloka bila bi 42 eura, što je znatno povoljnije od cijene iz postojećeg bloka, koja dostiže 49,5 eura. Planirano je da drugi blok, po sistemu ključ u ruke, gradi kineska korporacija Dong Fang elektrik, koja je preuzela isti posao u susjednoj Republici Srpskoj, gdje po istom sistemu gradi termoelektranu Stanari. Ugovor za Stanare je potpisan krajem juna između Vlade Republike Srpske, Kineske razvojne banke i kompanije EFT, u kojoj je Vuk Hamović jedan od akcionara, a podrazumijeva kredit od 350 miliona eura i rok završetka do 2016. godine i proizvodnju od dvije milijarde kilovat-časova električne energije.
Za razliku od TE Stanari, investitori u drugi blok TE Pljevlja bile bi državne elektrokompanije Crne Gore i Kine. Prema nacrtu sporazuma, Crna Gora ulaže kapacitete Rudnika uglja, koji ima 170 miliona tona zaliha, a kineski partner finansira investiciju. Država dobija dugoročni ugovor o isporuci struje, s tim što Elektroprivreda garantuje cijenu. Radi se o dugoročnom ugovoru, a projekat bi nakon izgradnje obezbijedio posao za 200 ljudi.
Zadatak studije izvodljivosti je i da u ovom svjetlu sagleda odnose države i A2A kao partnera u EPCG i Rudniku uglja, u svjetlu ulaska države Kine u projekat izgradnje drugog bloka termoelektrane. Do sada su figurirale dvije opcije – pripajanje pljevaljskog rudnika EPCG i izdvajanje Termoelektrane i Rudnika iz EPCG i, uz preuzimanje duga KAP-a od 42 miliona eura, prelazak u vlasništvo države. Za uzvrat, udio A2A u ostatku EPCG trebalo bi da bude povećan za četiri odsto na 47,7 procenata, a državni smanjen na 51 odsto.
U Crnoj Gori već tri decenije nije izgrađen nijedan novi energetski objekat. Poslednji je bio upravo prvi blok termoelektrane.
J.R.
Dogovor u Varšavi
Ovaj sporazum je, prema informacijama „Dana”, okvirno dogovoren proljetos, na sastancima premijera Igora Lulkšića sa kineskim kolegom Ven Điabom u Varšavi, na biznis forumu Poljska – Srednja Evropa – Kina, čiji je domaćin bio premijer Poljske Donald Tusk. Tada je kineska delegacija, u čijem su sastavu bili predstavnici 300 kompanija, najavila 12 mjera za poboljšanje saradnje sa zemljama srednje Evrope. Kina je tada predstavila kreditnu liniju od deset milijardi dolara za region, sa ambicijom da se pola milijarde povuče što prije. Lukšić je tada kazao da tu šansu ne treba propustiti i da očekuje da će domaći projekti privući 150 miliona eura iz te kreditne linije. Krajem marta Crnu Goru je posjetio i kineski vicepremijer Hui Lijangju i sa Lukšićem i vicepremijerom Vujicom Lazovićem razgovarao o privrednoj saradnji. Nakon toga su uslijedile posjete kineskih delegacija upravama za sprečavanje pranja novca, Vrhovnom sudu i kulturnim institucijama, što je rezultiralo potpisivanjem nekoliko sporazuma koji omogućavaju ekonomsku i kulturnu saradnju dviju država.