Mesni proizvodi (ćevapi, pljeskavice i roštiljske kobasice) u čak 39 od 50 uzorkovanih mesara u Podgorici, Cetinju i Tuzima, u kojima je Veterinarska inspekcija u novembru i početkom decembra vršila kontrole, bili su pozitivni na vinobran, konzervans čije je miješanje sa mesom strogo zabranjeno. Iz Uprave za inspekcijske poslove, u okviru koje se nalazi Veterinarska inspekcija, potvrdili su „Danu” da je zabranjeno da se vinobran koristi u mesu, te da su kontrolisanim subjektima naložili da unište mesne prerađevine u kojima je utvrđeno prisustvo konzervansa i izrekla im novčane kazne od po 5.500 eura.
I u ponovljenim kontrolama je, kako kažu u Upravi, kod manjeg broja objekata utvrđeno da i dalje koriste vinobran, zbog čega su im ponovo izrekli novčane kazne od po 5.500 eura i podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Organu za prekršaje. U Upravi nijesu precizirali koji broj objekata su ponovo kontrolisali.
Inspektori Uprave za inspekcijske poslove naložili su u novembru i početkom decembra uzorkovanje ćevapa, pljeskavica i roštiljskih kobasica, a podaci do kojih se došlo su više nego skandalozni. Ovaj konzervans trgovci koriste kako bi sačuvali intenzivno crvenu boju mesa i kako bi mu produžili rok trajanja.
Prema izvještaju veterinarske inspektorke Marijane Bošković koji je dostavljen “Danu”, čak 76 uzorkovanih proizvoda u sebi je sadržavalo vinobran, od ukupno 93 ispitivana uzorka.
– Procenat pozitivnih rezultata je bio visok u prvom naletu kontrola u opštini Podgorica (86 odsto), a pošto je manji broj objekata nakon deset dana ponovio isti prekršaj, bez obzira na opomene i prethodne kazne, Veterinarska inspekcija je, shodno zakonu, preduzela mjere za svaki objekat koji je počinio prekršaj i izrekla kazne po prekršajom nalogu u vrijednosti od 5.500 eura, kao i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka područnom organu za prekršaje – kazali su „Danu” iz Uprave za inspekcijske poslove.
Iz Uprave su dodali da su u 50 maloprodajnih objekata i mesara uzorkovani proizvodi od mesa (ćevapi, pljeskavice i roštiljske kobasice). U opštini Podgorica, u periodu od 11. do 14. novembra, od 35 objekata, u kojima su uzeti uzorci, rezultati na vinobran bili su pozitivni u 31, dok su 4. i 5. novembra uzorci uzeti u četiri objekta, od kojih je jedan bio pozitivan. U Cetinju su uzorci uzeti 26. novembra u pet objekata i svi su bili pozitivni na vinobran, a u Tuzima su uzorkovane dvije mesare i u obje su rezultati na vinobran bili pozitivni. Uzorci su uzeti 4. decembra u Danilovgradu u četiri objekta, a rezultati nijesu bili pozitivni na vinobran.
Prema dokumentima dostavljenim „Danu”, rezultati inspekcijskih kontrola mesa u „Mesari Jeverić” u Gintašu početkom novembra pokazali su stopostotno prisustvo vinobrana u sva tri ispitivana proizvoda – pljeskavice, ćevapi i roštiljske kobasice. U ćevapima koji ispitivani u „Hard diskontu Laković”, koji se nalazi u Ulici 4. jula bb na Zabjelu u Podgorici, takođe su nađeni tragovi vinobrana. Ista situacija bila je i sa ispitivanjem ćevapa i roštiljske kobasice iz objekta „Montemitros”, koji se nalazi u Ulici 8. mart br.76. Inspektori su 11. novembra 2014. uzeli uzorke ćevapa u objektu „Gold”, koji se nalazi u Ulici Mahala bb, u Zeti, u kojima je takođe zatečena nedozvoljena supstanca. Uzorkovanje ćevapa je dvaput vršeno i u Volijevom „Našem diskontu” i oba puta analize su pokazale prisustvo vinobrana. Ovaj aditiv je nađen i u pljeskavicama i ćevapima Merkatorove „Rode 1” na Zabjelu. Pozitivan nalaz na vinobran imale su i pljeskavica i roštiljska kobasica iz objekta „Roda megamarket”, koji se nalazi u Gintašu, dok su uzorkovani ćevapi bili negativni na ovaj konzervans.
Prisustvo nedozvoljene supstance u mesu registrovano je i u „Rodinim” objektima na Tuškom putu, u Zagoriču, Bloku VI, u Ulici Bratstva jedinstva i u Maslinama. Svi uzorkovani proizvodi bili su 100 posto pozitivni na vinobran.
Analize ćevapa od 13. novembra iz „Hard diskonta Laković” na Koniku takođe su pokazale prisustvo vinobrana, a tako je bilo i sa uzorkovanim mesom iz mesare „Martinović”, koja se nalazi u Ulici Ivana Vujoševića 9 u Podgorici.
Isti rezultati bili su i sa uzorcima mesa izuzetim u radnjama mesare „Martinović” u Ulici Vasa Raičkovića, u Dalmatinskoj i u dva objekta u Bloku VI.
Vinobran su sadržali i ćevapi i pljeskavice iz objekta „Ivnik” u Maslinama.
Iz radnje „Voli trejda” – „Voli 50”, koja se nalazi na Cetinjskom putu bb, uzorkovani su ćevapi, pljeskavice i smjesa za oblikovanje mesa i sva tri uzorka su bila pozitivna na vinobran. Konzervans vinobran sadržavalo je i meso iz radnji „Volija” na Starom aerodromu, Zlatici, Tološima i TC Bazar.
Pozitivne su bile i analize iz mesare „Franca 12”, „Franca 14” i „Franca 15”. Prisustvo vinobrana pokazale su analize uzorkovanih ćevapa iz objekta „Martinez” u Donjoj Gorici.
Iz objekta „Domaće trgovine” – „Maksija 104”, koji se nalazi u TC Delta prisustvo konzervansa pokazali su uzorkovane pljeskavice, ćevapi i roštiljska kobasica.
Prisustvo aditiva zabilježeno je i u mesu iz radnji „Maksija”, koje se nalazi u Ulici kralja Nikole 27, Zmaj Jovinoj, Josipa Broza 23, te u objektu u Ulici Nikole Lekića na Cetinju.
Isti slučaj bio je i sa uzorkovanim mesom iz tri mesare „Marteks”, koje se nalazi na Cetinju. Ćevapi, pljeskavice i roštiljska kobasica uzeti iz mesare „Mega”, koja se nalazi na Cetinju, takođe su bili pozitivni na vinobran.
Inspektori su 4. decembra vršili analize ćevapa iz „Hard diskonta Laković”, koji se nalazi u Dalmatinskoj ulici, i one su bile pozitivne. Rezultati iz mesare „Merima”, koja se nalazi u Tuzima, bili su i negativni i pozitivni. Prisustvo vinobrana zabilježeno je i u objektu „VNS kompani” u Tuzima.
A.T.–J.V.
Doktori ćute
„Dan” nije mogao dobiti komentar od stručnjaka iz Instituta za javno zdravlje o eventualnim posledicama upotrebe mesa „začinjenog” konzervansima. Naime, na naše pitanje koliko je vinobran u mesu opasan nije mogla da odgovori specijalista sanitarne hemije u Institutu Nada Mališić, kao ni specijalista higijene u istoj ustanovi Zorica Đorđević, koje su tražile da im se obratimo preko portparola. Da kaže građanima nešto više o eventualnoj štetnosti vinobrana nije mogla ni doktorka Ljiljana Žižić, navodeći da ona više ne radi u Institutu.
Osim njih, brojni ljekari koje smo kontaktirali kazali su da ne mogu govoriti o vinobranu i aditivima, jer to nije njihova uža struka, upućujući nas na kolege iz Instituta, kojima je inače posao da se bave javnim zdravljem.M.S.
Rezultate javno objaviti
Direktorka Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević smatra da je Uprava za inspekcijske poslove trebala da objavi rezultate ispitivanja u javnosti. Nikčevićeva ocjenjuje da do toga nije došlo kako bi se izbjeglo uznemiravanje javnosti, što bi za posledicu imalo da građani prestanu da kupuju meso u određenim radnjama.
– Važnije bi bilo ako su oni to meso eliminisali iz prodavnica i ako je razlog zašto rezultati nijesu objavljeni to što inspekcije detaljno prate tu pojavu. Smatram da je izgovor da nije dobro uznemiravati javnost takvim podacima, kao što se često dešavalo da se objave slični podaci, kod nas ili u Srbiji, a na kraju se ispostavi da to nije toliko opasno, pa je stoga to bio razlog da se ne objavljujuju slični podaci. Ipak, smatram da je važnije reagovati na takve pojave, u tim i u svim drugim radnjama, da ih zaista kažnjavaju, kao i da, naravno, unište meso koje nije za upotrebu – rekla je ona.
Nikčevićeva je istakla da su prodavci mesa koje u sebi sadrži vinobran prekršili Zakon o bezbjednosti i ispravnosti prehrambenih proizvoda, koji opet spada pod Zakon o zaštitu potrošača.
– Naravno da su zakoni prekršeni čim je urađeno nešto što nije dozvoljeno, i ne samo da nije dozvoljeno, nego je i opasno i to nije samo prekršaj, već su to ozbiljne stvari – rekla je Nikčevićeva.
Pozitivni primjeri dobrog rada
Korektan odnos prema kupcima pokazale su kompanije „Šahović kompani” –DOO „Plana”, koja se nalazi u Ul. Bratstva jedinstva 39, „Šahović mesara” u Ul. Žrtava fašizma bb i „Shamade-Co” d.o.o. „Plana market”, koja se nalazi u Moskovskoj, kod kojih su sve analize u stopostotnom procentu bile negativne na vinobran.
Vinobran nije korišćen ni u mesari „Ljuljković”, „Tajo”, „Marid”. Nedozvoljenog konzervansa nije bilo ni u Mrekatorovom objektu „Roda”, Mesoprometovoj „Franci” i „Alfa marketu”. Svi ovi objekti nalaze se u Danilovgradu i rezultati analiza ćevapa uzetih u „Rodi” u Spužu bili su negativni na vinobran.
Pejak: Izaziva infekciju i ozbiljna oboljenja
Iz nikšićkog građanskog pokreta Alternativa najavili su da će danas uputiti zahtjev Sanitarnoj inspekciji da se sve mesare koje su koristile vinobran zatvore. Predstavnik Alternative Vesko Pejak izjavio je za „Dan” da je vinobran odobreni konzervans za vino, a maksimalna dozvoljena doza tog konzervansa je 10 grama na 100 litara vina.
– U tečnosti se vinobran razlaže, a da bi se taj konzervans koristio za materije u čvrstom stanju mora da se stavi veća količina vinobrana, tako da mesari stavljaju vinobran u ogromnim količinama. Po našem zakonu zabranjeno je koristiti vinobran u bilo kojoj koncentraciji, a čak i na uputstvu za korišćenje vinobrana navedeno je koja količina može da se koristi, koje su nus pojave i slično. Pretjerivanje u korišćenju tog konzervansa može da izazove infekciju očiju, pluća, vrlo opasne nus pojave na koži, kao što je svrab i slično, a uglavnom iritira meka tkiva, što, nakon dužeg perioda može da izazove i ozbiljna oboljenja, kao što je kancer u krajnjem slučaju – rekao je Pejak.
On je objasnio da mesari, nakon što se meso promijeni poslije dužeg stajanja, ili nakon što mu istekne rok, samelju i ubace u njega vinobran, koji automatski uništi sve bakterije, a meso promijeni boju i djeluje svježe.
– Savjet Alternative građanima je da ne kupuju mljeveno meso, jer se radi o, manje-više otpadnom mesu, koje im nije prošlo – zaključio je Pejak.
U Alternativi upozoravaju da „privatnici” često smanjuju kvalitet proizvoda, jer je, kako smatraju, rizik da budu uhvaćeni manji od koristi koju imaju ako nekvalitetan proizvod prodaju kupcima.