IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA DECEMBAR 2016.

DOBIJENA JEDNA ŽALBA

U decembru 2016. ombudsman ''Dana'' dobio je jednu žalbu. Uputio mu je 5. decembra Almer Mekić iz Bijelog Polja. Njegovu žalbu ombudsman  je odbio svojom odlukom od 12. decembra, koju ovdje objavljuje.
''Elektronskim putem ombudsmanu ''Dana'' žalbom se 5. decembra tekuće godine obratio Almer Mekić iz Bijelog Polja, direktor NVO ''Euromost'', a povodom teksta ''Vozi opštinsko vozilo, zaposlio ženu u Opštini'', koga je ''Dan'' objavio u svom broju od 1. decembra  tekuće godine.
U žalbi, Mekić je naveo da se u naznačenom tekstu dopisnika Milovana Novovića, ''bez ijednog dokaza vrijeđaju on i njegova porodica od takozvane organizacije koja sebe naziva  NVO Mreža sjevera''.  Zbog toga je on, kako je kazao u žalbi, od novinara ''Dana'' zatražio ''da prije objavljivanja pomenutog teksta, zatraži legitimisanje od podnosioca saopštenja koje nije ni potpisano ni ovjereno'', o šta se novinar, kako navodi, oglušio. Mekić tome u žalbi dodaje da je u ''saznanju da pomenuta organizacija i ne postoji i da se radi o lažnom saopštenju koje se šalje medijima kao bi se iskompromitovala njegova porodica i on''. Gospodin Mekić je na kraju u žalbi naveo da je ''o čitavom slučaju obavijestio tužilaštvo, kao i druge instutucije'', a što je bio razlog da se obrati i ombudsmanu ''Dana'', nakon čije reakcije traži da se uredništvo lista ''Dan'' na istom mjestu na kojem je objavljen tekst, izvini njemu i njegovoj porodici.
Shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je sa sadržinom žalbe gospodina Mekića, upoznao uredništvo ''Dana'' i od  njega zatražio izjašnjenje. Na ombudsmanov zahtjev odgovorila je urednica u ''Danu'' Ljiljana Radenović, čije izjašnjenje ombudsman daje integralno:
''Shodno dopisu koji sam dobila od ombudsmana dnevnih novina  ''Dan'' o žalbi i zahtjevu predsjednika NVO ''Euromost'', kao urednik koji je uređivao strane u rubrici Regioni kada je objavljen tekst ''Vozi opštinsko vozilo, ženu zaposlio u opštini'', izjavljujem sledeće:
-Niti je moja dužnost, niti je dužnost novinara koji je radio tekst da, kako navodi gospodin Mekić, ''legitimiše potpisnike saopštenja''. 
 -Ukoliko gospodin Mekić želi da se informiše o tome ko stoji iza saopštenja NVO Mreža sjevera, postoji registar nevladinih organizacija u nadležnom ministarstvu pa se na toj adresi može informisati''- navela je u svom izjašnjenju urednica Radenović.
Objašnjenje koje je u svom izjašnjenju ombudsmanu iznijela urednica u ''Danu'', Ljiljana Radenović, ombudsman je ocijenio logičnim i prihvatljivim. S druge strane, analizom teksta ''Vozi opštinsko vozilo, zaposlio ženu u Opštini'', ombudsman je utvrdio da je gospodinu Mekiću, upravo onako kako to nalaže etički standard, ustupljen adekvatan prostor koji je on iskoristio da opširno iznese svoj stav o NVO Mreža sjevera. Jedan dio te njegove izjave u sklopu tog teksta i naglašeno  je  istaknut, u antrfileu ''Euromost' podnio krivičnu prijavu''.  Zato, posmatrano s medijskog etičkog gledišta, u duhu kojeg ombudsman jedino može postupati, ombudsman smatra da nije došlo do kršenja Kodeksa novinara/novinarki, kako je to u žalbi naveo gospodin Mekić, u kojoj, medjutim, nije precizirano u odnosu na koje je konkretno načelo Kodeksa traženo da se to kršenje konstatuje.
Iz tih razloga, ombudsman ''Dana'' je donio odluku da odbije žalbu gospodina Almera Mekića, uz napomenu, što je samo po sebi jasno, da u nadležnosti ombudsmana nije i ne smije biti da utvrdjuje da li je nešto istina ili nije, odnosno da li je nešto tačno ili nije. 
Na kraju svoje odluke, a shodno članu 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je konstatovao da za odluke kojima se žalba odbija ne postoji obaveza objavljivanja u ''Danu''.

 

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA NOVEMBAR 2016. GODINE

I NOVEMBAR BEZ ŽALBI

Ni u novembru ombudsman nije dobio nijednu žalbu čitalaca ''Dana''.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA OKTOBAR 2016.

BEZ ŽALBI

U oktobru mjesecu ombudsman ''Dana'' nije dobio nijednu žalbu čitalaca.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA SEPTEMBAR 2016.

DOBIJENO ŠEST ŽALBI

U septembu mjesecu ombudsman ''Dana'' dobio je šest žalbi. Prvu žalbu, 2. septembra 2016, uputila mu je PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, a  četiri žalbe ombudsman je, odvojeno, dobio od Službe za informisanje Demokratske partije socijalista, 9. septembra tekuće godine. Šestu žalbu ombudsman je dobio od PR menadžera Ministarstva prosvjete, mr Marije Jovović, 13. septembra.

 Žalbu PR Službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ombudsman je odbio svojom odlukom od 9. septembra, dok je o žalbama Službe za informisanje DPS-а odlučio jedinstvenom odlukom od 16 septembra, pri čemu je tri žalbe odbacio, a preostalu, četvrtu, odbio. Šesta žalba nije ispunjavala uslove da bude razmatrana na način predviđen Poslovnikom o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', što u njoj nije ni traženo, pa je na nju ombudsman odgovorio dopisom.  Navedene odluke i pomenuti odgovor, ombudsman objavljuje u cjelosti:

1. Elektronskim putem PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Vlade Crne Gore, obratila se 2. septembra tekuće godine ombudsmanu ''Dana'' žalbom, koja mu je kasnije dostavljena i u pisanoj formi. Žalbu su potpisali, u ime PR Službe Irena Kovačević, i sekretar Ministarstva Nemanja Katnić, a podnesena je, kako stoji u njoj, ''zbog neobjavljivanja reagovanja Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja'' povodom teksta objavljenog u ''Danu'', 3. avgusta 2016. godine, u rubrici ''Ekonomija'', sa nadnaslovom ''Darko Stijepović ukazuje na privilegije omogućene kompaniji Pelengić trejd'' i naslovom ''Dobio kredit za pilanu, a nije imao koncesije''. U pomenutom tekstu, kazano je dalje u žalbi, ''iznijet je niz neistinitih tvrdnji na račun Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Gospodin Darko Stijepović, direktor NVO Centar za razvoj Durmitora, po svom ustaljenom običaju, iznio je niz neistina, koje su DN Dan, ne mareći za elementarna pravila novinarske profesije, objavile. Gospodin Stijepović je ustvrdio da je Ministarstvo poljoprivrede na čelu sa tadašnjim ministrom Petrom Ivanovićem privilegovalo kompaniju ''Pelengić trejd'' dodjelom kreditinih sredstava iz Abu Dabi razvojnog fonda, povezujući dobijanje kreditnih sredstava sa uslovom vezanim za dobijanje koncesija na šume na Žabljaku'' – stoji u žalbi.

 U njoj se dalje kaže da je ''PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, a u cilju istinitog informisanja javnosti uputila 04. avgusta 2016. redakciji DN ''Dan'' reagovanje u kome demantuje neistine koje je izrekao gospodin Stijepović''. Ali, kako  ''Dan'' nije objavio reagovanje - koje je sa žalbom dostavljeno ombudsmanu - PR Služba tog Ministarstva zatražila je svojom žalbom od ombudsmana ''Dana'' da on konstatuje kršenje načela 3 i načela 1 Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore.

   Povodom iznijetih žalbenih navoda i zatražene reakcije ombudsmana, ombudsman se, shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', obratio novinarki-reporterki redakcije ''Ekonomijа'' u ''Danu'', Jeleni Veljović, autorki osporenog teksta, i od nje dobio izjašnjenje, koje prenosi u cjelosti:

   ''Reagovanje na tvrdnje direktora NVO Centar za razvoj Durmitora Darka Stijepovića, nije objavljeno, iz razloga što mi je aktuelni ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, u telefonskom razgovoru, a nakon što je na mejl redakcije stiglo sporno reagovanje, kazao da se ne radi o stavu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, te da PR Služba te institucije nije imala njegovo odobrenje da reagovanje sa tom sadržinom dostavi redakciji, ali ni da ga objavi na sajtu Ministarstva. Ministar Mugoša mi je to potvrdio i SMS porukom, nakon moje molbe da mi sadržaj našeg telefonskog razgovora potvrdi i pismenim putem. SMS poruku sam dobila u 13 i 03 sati, dana 7. septembra tekuće godine, a ona glasi : “Da, to je stav uzurpatora moga sajta, tj. Petra Ivanovića, a ne moj, međutim, oni imaju pristup sajtu iz ko zna kog razloga i mene niko ne pita... Ja sam u Bugarskoj do nedjelje”.

   Takođe, Mugoša je o opstrukcijama sa kojima se suočava u Ministarstvu na čijem je čelu, govorio i u intervjuu koji je dao “Danu”.

   Da se radi o reagovanju upravo Ivanovića, a ne Ministarstva poljoprivrede, govori i stil pisanja, koji je poznat svim novinarima koji su imali prilike da sarađuju sa njim u periodu dok je bio ministar poljoprivrede. Da je Ivanović potpisao sporno reagovanje, s obzirom da je u saopštenju Stijepovića direktno prozvan, reagovanje bi bilo objavljeno, kao što je to urađeno i u slučaju sa tekstom “Ivanović zakinuo 1000 farmera”.

  Lično smatram da se načinom na koji je napisano reagovanje i načinom na koji se pokušava plasirati u javnosti, kao da je to stav Ministarstva, i novinar i redakcija dovode u nezavidan položaj i da se na taj način, indirektno, radi na pokušaju sabotiranja saradnje koju “Dan” ima sa Ministasrtvom poljoprivrede'', kazala je u svom izjašnjenju novinarka Veljović.

   Istovjetan stav iznio je ombudsmanu u svom izjašnjenju i zamjenik glavnog i odgovornog urednika ''Dana'', Nikola Marković:

   ''Situacija je potpuno jasna. Ministar poljoprivrede gospodin Mugoša je saopštio da to nije reagovanje Ministarstva poljoprivrede, već da su pojedini službenici zloupotrijebili službeni položaj i mimo njegovo znanja proslijedili reagovanje. To je razlog zašto ga nijesmo objavili.

   Koristim i ovu priliku da se u ime redakcije ''Dana'' zahvalim ministru Mugoši koji nam je ukazao na ovaj slučaj'', kazao je urednik Marković.

  U izjašnjenjima novinarke Jelene Veljović i zamjenika glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Nikole Markovića, dovoljno jasno i nedvosmisleno iznesen je razlog zbog kojeg nije objavljeno predmetno reagovanje. Svakako, da je u svemu ključna izjava aktuelnog ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, gospodina Budimira Mugoše. Zbog svega toga ombudsman je donio odluku da odbije žalbu PR Službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, smatrajajući da joj nije potrebno posebno obrazloženje, jer bi to vodilo u ponavljanje onoga što je eksplicitno sadržano u izjašnjenjima, ili bi prevazilazilo nadležnost ombudsmana u jednom slučaju koji nije uobičajen.

      Ombudsman је podsjetio, da shodno članu 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', za odluke kojima se žalba odbija ne postoji obaveza objavljivanja u ''Dan''-u.

2. Služba za informisanje Demokratske partije socijalista Crne Gore, uputila je ličnom dostavom, 9. septembra 2016. godine ombudsmanu ''Dana'' četiri odvojene žalbe, a povodom tekstova objavljenih u ''Danu'' i na njegovom portalu: ''Pokušala da sakrije gubitak od tri miliona (''Dan'', 3.09.2016), ''Oštetili Plantaže za 270 hiljada eura'' (''Dan'', 7.09.2016), ''Tužilac nezakonito amnestirao Zoricu Kovačević'' (''Dan'', 7.09.2016) i ''DPS ide sam, Milo nosilac liste'' (''Dan'',7.09.2016). Kako je za prve tri žalbe, žalbeni osnov istovjetan, a kako se i o njima i o četvrtoj žalbi, zamjenik glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Nikola Marković, odredio u sklopu istog izjašnjenja, ombudsman je smatrao cjelishodnim da o njima objedinjeno odluči.

   U tri prve žalbe, uz kraća obrazloženja, konstatovano je da je u tekstovima ''Pokušala da sakrije gubitak od tri miliona'', ''Oštetili Plantaže za 270 hiljada eura'' i ''Tužilac nezakonito amnestirao Zoricu Kovačević'', prekršeno načelo 9.1 podtačka (a) Kodeksa, odnosno pretpostavka nevinosti, a u tekstu ''Tužilac nezakonito amnestirao Zoricu Kovačević'', uz to načelo, i načelo 1.3 podtačka (a) Kodeksa. Zato je ombudsmanu žalbama predloženo da usvoji ove žalbe i ''preduzme mjere iz svoje nadležnosti''.

   U četvrtoj žalbi, tačnije u žalbi koja se odnosi na tekst ''DPS ide sam, Milo nosilac liste'', kazano je da je prekršeno načelo 2.3 podtačka (a) tako što je u tekstu u kome se govori da će lider DPS-a, gospodin Milo Djukanović, biti nosilac liste, ''plasirana fotografija sa partijskog sastanka u Ulcinju'', koja po navodima žalbe, nije adekvatna ilustracija pomenutom prilogu. Takođe, vezano za ovaj tekst, istaknuto je dalje u žalbi, ''jedan od podnaslova u boksu ''Spremni na arbitražu oko granice s Kosovom'' nije pažljivo odabran i može dovesti u zabludu čitaoce''. Zbog toga je i ovom žalbom ombudsmanu ''Dana'' predloženo ''da usvoji ovu žalbu, utvrdi povrede Kodeksa novinara na koje je žalbom ukazano, te da preduzme mjere iz svoje nadležnosti''.

   Kako je, shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'' (dostupan na internet stranici ombudsmana), ombudsman dužan da prije razmatranja konkretne žalbe (u ovom slučaju žalbi) utvrdi njenu formalnu ispravnost, to je ombudsman, primjenom člana 3 Poslovnika, utvrdio da tri već pomenute žalbe, koje za žalbeni osnov imaju kršenje pretpostavke nevinosti, ne ispunjavaju uslove propisane tim članom, konkretno njegovim stavom 5, koji zahtijeva: ''da se žalbe odnose lično na podnosioca žalbe ili da je žalba podnijeta uz pisanu saglasnost lica koje smatra da je oštećeno objavljenim sadržajem''. Kako navedene žalbe nijesu zadovoljile taj uslov, to je ombudsman, saglasno članu 5 Poslovnika, donio odluku da ih odbaci. S druge strane, za žalbu koja je izjavljena povodom teksta ''DPS ide sam, Milo nosilac liste'', ombudsman je utvrdio da ispunjava tražene formalne uslove i uzeo je u razmatranje.

   U daljem postupku, a opet, saglasno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je o navedenoj žalbi zatražio izjašnjenje zamjenika glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Nikole Markovića, istovremeno zahtijevajući da se on izjasni i o tri druge žalbe, bez obzira na njihov formalni nedostatak i ombudsmanovu odluku da ih odbaci, imajući baš na umu značaj prezumcije nevinosti. Urednik Marković je to i uradio i ombudsmanu dostavio izjašnjenje, koje ombudsman prenosi integralno:

  ''Žalba koja se odnosi na fotografiju mislim da nije objektivna, jer se u tekstu navode stavovi predsjednika DPS-a koje je, izmedju ostalog, saopštio i tokom posjete Ulcinju i Baru odgovarajući na pitanja novinara. Fotografija koja prati tekst nema negativan karakter, niti omalovažava na bilo koji način, ni DPS ni njenog predsjednika.Naprotiv.

   Što se tiče naslova boksa ''Spremni na arbitražu oko granice s Kosovom'', smatram da on odražava suštinu, jer jasno odražava stav da Crna Gora nema problem oko toga, da se ne plaši ni arbitraže i da to za našu državu ne predstavlja problem. Dakle, ni tu nema negativne konotacije niti namjere da se nanese šteta onome ko je davao izjavu. Kao urednik smatram da bi najprecizniji naslov pomenutog boksa bio: ''Crna Gora spremna i na arbitražu sa Kosovom'', ali to su već finese koje ne utiču dominantno na suštinu teksta.

   Što se tiče ostale tri žalbe, jasno je da one iz formalnih razloga trebaju biti odbačene, jer ih nijesu podnijela lica koja na to imaju pravo po Poslovniku o radu ombudsmana. No, smatram da ovakve primjedbe koje se tiču javnog interesa ne treba posmatrati samo formalno, već i suštinski.

 Kao urednik Dana nalazim da u njima ima osnova i da ih treba razmotriti, bez obzira na formalne nedostatke.

   Detaljno analizirajući primjedbe održao sam redakcijski sastanak i ukazao novinarima i urednicima, da se mora voditi računa o prezumciji nevinosti bilo kog lica o kojem se piše. Treba biti realan i reći da je to, uglavnom, kada su u pitanju naslovi, problem većine medija u zemljama bivše SFRJ, jer su naslijedjene forme iz nekadašnje socijalističke domovine, kada se o pretpostavci nevinosti nije pretjerano vodilo računa. Kako god, problem postoji i njime se bavimo u redakciji ''Dana'' već duži period.

   U konkretnim slučajevima, ukazao sam novinarima i urednicima rubrika da je trebalo koristiti pasive kako bi se izbjeglo kršenje prezumcije nevinosti.

   Na primjer, umjesto naslova, ''Oštetili Plantaže za 270 hiljada'', moja sugestija je, ''Plantaže oštećene  270 hiljada'' ili, umjesto naslova ''Pokušala da sakrije gubitak od tri miliona'', treba da stoji naslov ''Sakriven gubitak od tri miliona''.

   Na ovaj način čitaoci bi takodje, bili informisani šta se desilo, i zbog čega tužilastvo preduzima odredjene radnje, ali se ne bi tvrdilo da su to uradile konkretne osobe i tako bi pretpostavka nevinosti bila sačuvana sve do okončanja istrage ili eventualno sudske presude.

   U cilju podizanja profesionalnog nivoa tekstova u ''Danu'', na redakcijskom kolegijumu upozorio sam i opomenuo  autore i urednike, u čijoj su nadležnosti pomenuti tekstovi, da sa više pažnje odredjuju naslove'', kazao je u svom izjašnjenju Nikola Marković.

   Ombudsman je prihvatio izjašnjenje urednika Nikole Markovića, pozdravljajući njegovo upozorenje izrečeno na redakcijskom kolegijumu novinarima i urednicima u pogledu obaveze dosljednog poštovanja pretpostvake nevinosti i iznalaženju najpogodnijih naslovnih formi da se to postigne. Bez obzira što je iz formalnih razloga morao odbaciti navedene žalbe, ombudsman ''Dana'' potrebu poštovanja prezumcije nevinosti, smatra jednom od ključnih novinarskih obaveza, koja se mora neizostavno sprovoditi u svakom slučaju koji to zahtijeva. To je nešto na čemu ombudsman kontinuirano insistira, kao, uostalom, i na maksimalnom poštovanju, u mjeri u kojoj je to moguće, svih ostalih načela Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore.

   Ujedno, ombudsman je prihvatio uvjerljivom i, u profesionalno-etičkom smislu sasvim ubjedljivom, argumentaciju kojom je urednik Marković osporio navode iz žalbe, podnijete povodom teksta ''DPS ide sam, Milo nosilac liste'', te odlučio da tu žalbu odbije.

   Ombudsman je, na kraju, podsjetio da, shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca  ''Dana'', za odluke kojima se žalba odbija ne postoji obaveza objavljivanja u ''Danu'', i da, logično, takva obaveza ne postoji ni za odluke kojima se žalbe odbacuju.

3. Ombudsmanu se 13. septembra 2016. godine pritužbom obratila PR menadžer Ministarstva prosvjete, mr Marija Jovović. Ali, kako njena žalba nije ispunjavala kriterijume iz Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je nije mogao razmatrati na način predviđen Poslovnikom, što PR menadžer nije ni zahtijevala. Umjesto toga, PR menadžeru Ministarstva prosvjete, ombudsman je 19. septembra odgovorio dopisom.

   PR menadžer Ministarstva prosvjete se ombudsmanu obratila ''u nadi da će zajedno sa uredništvom ''Dana'' riješiti problem'', zbog, kao je ona rekla, ''diskriminatorskog odnosa'', koga prema njima imaju iz rubrike ''Povodi'', a koji se sastoji u tome što im nije omogućeno da u razumnom roku odgovore na postavljena pitanja, već im se za to ostavlja par sati, što, kazala je ona nije dovoljno za ozbiljan odgovor, a često nije ni fizički izvodljivo, ali su zato, u takvim situacijama, navela je Jovovićeva,  ''tekstovi objavljivani sjutradan''. ''Zato Vam se obraćam'', kazala je ona, na kraju opširne žalbe, ''u nadi da ćete imati sluha za ovo i da ćete preduzeti određene aktivnosti''. Kako je to već rekao, ombudsman se PR menadžeru Ministarstva prosvjete, mr Mariji Jovović, 19 septembra obratio, dopisom, pismom, koga daje integralno:

''Poštovana,

   Primio sam Vašu pritužbu od 13. septembra tekuće godine i odmah, u granicama svojih ovlašćenja, razmotrio njene navode i ono što ste naveli kao problem. Slažem se sa Vama da za odgovor na određena pitanja treba ostaviti duži vremenski rok, ali koliki će on biti,  opet je ono o čemu se u svakom konkretnom slučaju, moraju dogovoriti onaj ko traži informaciju i onaj ko je daje. Zato to nije moglo biti precizirano ni novinarskim Kodeksom, a gotovo rešenje nema ni medijska etička praksa.

   Rešenje je, dakle, na pomenutoj relaciji i u osnaživanju za to neophodnog dijaloga, što sam kao spremnost prepoznao u razgovoru sa urednicom rubrike ''Povodi'', pa vjerujem da će trenutni nesporazum, uz vaše obostrano zalaganje, biti samo u službi budućeg boljeg i razumijevanja i sporazumijevanja, čemu, u svojoj medijatorskoj ulozi, imam i prava i osnova da se nadam''.

  Istog dana, ombudsmanu je na njegov dopis, odgovorila PR menadžer Ministarstva prosvjete, mr Marija Jovović:

''Poštovani,

   Zahvaljujem se na brzom odgovoru i nadam se da će od strane urednice " Povoda" biti i volje i želje da se ovaj problem, koji već dugo datira, prevaziđe na obostrano zadovoljstvo. Mi upravo to i želimo, pa sam Vam se iz tih razloga i obratila''.

 

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA AVGUST 2016.

PRIMLJENA JEDNA ŽALBA

   U avgustu mjesecu ombudsman ''Dana'' dobio je jednu žalbu. Žalbu mu je 29. avgusta 2016. uputio Kabinet potpredsjednika Vlade Crne Gore, prof. dr Petra Ivanovića. Svojom odlukom od 5.septembra ombudsman je pomenutu žalbu odbio i istog dana Kabinetu potpredsjednika Vlade Petra Ivanovića, dostavio navedenu odluku koju ombudsman ovdje prenosi integralno:

   ''Elektronskim putem 29. avgusta 2016. godine, a dan kasnije, i u pisanoj formi, ombudsman ''Dana'' dobio je žalbu od Kabineta potpredsjednika Vlade Crne Gore prof. dr Petra Ivanovića, koju je potpisala Sandra Ivanović. Žalba se odnosi, kako je u njoj kazano, na ''nepravilno objavljivanje'' Ivanovićevog reagovanja na tekst sa nadnaslovom ''Odluka o isplati staračkih naknada u sukobu sa Zakonom o poljoprivredi'', i naslovom ''Ivanović zakinuo 1000 farmera'', koga je ''Dan'' objavio u broju od 8. avgusta tekuće godine.

   Prema navodima žalbe, u predmetnom tekstu ''iznijet je niz neistinitih tvrdnji na račun i na štetu potpredsjednika Vlade Crne Gore Petra Ivanovića, i to da je, kada je bio ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja zakinuo 1000 primaoca staračke naknade tako što im je oduzeo pravo na to primanje''. U žalbi se dalje navodi, da je ''gospodin Gošović ustvrdio da je Odluka o bližim uslovima i postupku za isplatu staračke naknade u koliziji sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju'', tako što, u izjavi za ''Dan'', ''tvrdi da poljoprivrednici koji su korisnici subvencija moraju primati i socijalno davanje u vidu staračkih naknada, kao i da će se potruditi da zaštiti prava onih koji su izgubili to primanje''.

  Povodom ovih Gošovićevih stavova potpredsjednik Ivanović je 11. 08.2016. posredstvom PR Službe uputio ''ispravku navedenog teksta uredništvu rubrike ''Ekonomija'', kao i autoru teksta, Jeleni Veljović. Ispravka je objavljena u ''Danu'' 12.08.2016. sa nadnaslovom ''Potpredsjednik Vlade Petar Ivanović objasno'' i naslovom ''Spriječio sam zloupotrebe''. Medjutim, stoji dalje u žalbi, ''reagovanje je skraćeno u djelovima gdje je predsjednik Ivanović demantovao navode Gošovića i saopštio da Vladina Odluka o bližim uslovima i postupku za isplatu staračke naknade nije sporna i nije u koliziji sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju, što je bila polazna osnova za ostale optužbe koje je iznio gospodin Gošović''. Pored toga, stoji dalje u žalbi, ''reagovanje nije objavljeno na ''odgovarajući način'', odnosno nije objavljeno na 5. str. rubrike ''Ekonomija'', kao što je bio inicijalni tekst, na koji se odnosi reagovanje, već u dnu 6. strane rubrike ''Ekonomija.

   Zbog toga je od ombudsmana ''Dana'' žalbom zatraženo da ''konstatuje konkretno kršenje'' načela 3 Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore, ali i načela 1 pomenutog Kodeksa, ''jer DN ''Dan'' prilikom objavljivanja inicijalnog teksta nije tražio stav ''druge strane'', u konkretnom slučaju potpredsjednika Ivanovića''.

   Povodom dobijene žalbe i u njoj iznesenog, a shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je zatražio izjašnjenje od novinarke Jelene Veljović, koje prenosi integralno:

   ''Smatram da načinom objavljivanja reagovanja potpredsjednika Vlada Petra Ivanovića, na tekst ''Ivanović zakinuo 1000 farmera'', koje je ''Dan'' objavio 12. avgusta tekuće godine, ni u jednom dijelu nije prekršen Kodeks novinara/novinarki Crne Gore, ni Zakon o medijima.

   Svi konkretni navodi gospodina Ivanovića, kojim demantuje izjavu poslanika Nevena Gošovića, objavljeni su u cjelosti i nijedan bitan navod, koji se odnosi na konkretni tekst, nije izostavljen. Na taj način je, po mom mišljenju, ispoštovan član 27 Zakona o medijima, kojim se kaže: ''Pod ispravkom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se informacija kojom se ispravljaju pogrešni ili neistiniti navodi u objavljenom programskom sadržaju. Pod odgovorom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se informacija kojom se argumentovanim navodima pobijaju, suštinski ispravljaju ili dopunjuju navodi u objavljenom programskom sadržaju''.

   Iz reagovanja, koje je redakciji ''Dana'' dostavio gospodin Ivanović, izostavljene su samo kvalifikacije, koje se mogu smatrati vrijedjanjem dnevnog lista ''Dan'', na šta sam, po svom sudu, imala pravo po članu 30 istog Zakona, kojim je propisano: ''Medij je dužan da objavi ispravku ili odgovor na objavljeni programski sadržaj, osim ako: (stav 1 Zakona) se ispravka ili odgovor ne odnose na programski sadržaj zbog kojeg se zahtijeva njihovo objavljivanje ili ne sadrže podatke u vezi sa navodima iznesenim u programskom sadržaju, kao i u stavu 6 istog člana pomenutog Zakona, koji glasi: ''ako se ispravka ili odgovor ne odnose na programski sadržaj za koji lice tvrdi da ga ispravlja ili na njega odgovara''.

   Smatram da sam po tom članu Zakona, a da bi reagovanje bilo objavljeno, u smislu njegovog člana 28, imala pravo da izostavim rečenice, koje se ne odnose na demantovanje konkretnih navoda, odnosno demantovanje sadržaja teksta, konkretno rečenicu: ''Ne mareći za novinarsku etiku, DN ''Dan'' u kontinuitetu svjesno prenosi stavove samo jedne strane – u ovom slučaju poslanika Demokrata Nevena Gošovića, koji temu staračkih naknada politikantski eksploatiše u predizborne svrhe'', a zatim i rečenicu: ''Pozivam gospodina Gošovića i DN ''Dan'' da dostave dokaze koji potvrđuju da sam bilo koga zakinuo. Ali konkretno, bez politikantske priče. A da li se medju takvim licima nalaze i simpatizeri Demokrata prepuštam gospodinu Gošoviću da provjeri i izvijesti crnogorsku javnost'', objasnila je Veljović i dalje kazala:

   ''Takođe, izostavljena je i rečenica u kojoj gospodin Ivanović kaže da Odluka o bližim uslovima i postupku za isplatu staračke naknade nije u koliziji sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju, jer je već sadržana u reagovanju koje je objavljeno, pa bi predstavljala samo ponavljanje već rečenog, kao i rečenica, koja je, po procjeni novinara bila suvišna, s obzirom da sadrži opštepoznatu stvar – da ''zloupotreba prava nije u skladu ni sa jednim evropskim standardom, jer je jasno da zloupotreba bilo koje vrste, a i sam pojam zloupotrebe, nije u skladu sa zakonima bilo koje zemlje, kao ni evropskim standardima''. Smatrala sam da ta rečenica nije bila od presudnog značaja za čitaoce, niti za razumijevanje navedene problematike.

    Ponavljam: svi ostali Ivanovićevi navodi, kojim on pojašnjava da se nije radilo o zakidanju, odnosno uskraćivanju prava na isplatu staračke naknade jednom broju korisnika, korektno su objavljeni.

   Istina je da drugu stranu nijesam kontaktirala i da od gospodina Ivanovića nijesam zatražila izjavu, jer se radilo o zvaničnim aktima, odnosno odluci i zakonu, koji su objavljeni u ''Službenom listu'', a iz novinarske prakse je poznato da u slučajevima kada su predmet teksta zvanični dokumenti, sudske presude, zakoni i slično, ne postoji striktna obaveza pozivanja ''druge strane ''.

   Jedino što donekle mogu da prihvatim kao svoju odgovornost je to što je reagovanje objavljeno na 6 strani ''Ekonomije'', umjesto na strani 5, na kojoj je objavljen inicijalni tekst. Ali, zbog priliva važnih dnevnih informacija to je bilo neizvodljvo, bez drastičnog kraćenja teksta. Kako bih, s druge strane, ispoštovala predviđeni zakonski rok za objavljivanje reagovanja, odlučila sam da tome dam prednost, ubijedjena da time postižem i profesionalnu etičnost'', kazala je u svom izjašnjenju Jelena Veljović.

      Povodom žalbe potpredsjednika Vlade, prof. dr Petra Ivanovića, ombudsmanu je izjašnjenje uputio i zamjenik glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Nikola Marković, koji je u njemu naveo:

    ''Ako novinar obrađuje neku temu i pri tom se koristi zvaničnim dokumentima, na primjer Vlade Crne, onda nije neophodno zvati predstavnika Vlade, jer je njegov stav već sadržan u pomenutom dokumentu, već samo oponente Vladinog stava. Ukoliko bi se, pored ovog, zvao ministar da prokomentariše komentar nekog lica na njegov dokument, došlo bi do neravnopravnog položaja, jer bi argumenti Vlade bili predstavljeni dva puta, a stav njihovih oponenata samo jednom.

   Napominjem da je ovo moj stav, a da su mišljenja po ovom pitanju, medju ekspertima podijeljena.

   Kada je u pitanju konkretna situacija sa potpredsjednikom Vlade, g. Petrom Ivanovićem, predlažem i nudim da se kroz formu intervjua njemu omogući da iznese svoje stavove na teme od opšteg interesa i onog što smatra relevantnim'' – saopštio je Marković.

   Izjašnjenja i novinarke Jelene Veljović i zamjenika glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Nikole Markovića, ombudsman ''Dana'' prihvatio je kao razložno, objektivno i na novinarskoj praksi utemeljeno odredjenje prema žalbenim navodima konkretnog slučaja. Gotovo svakodnevni ''sudar'' u novinarstvu izmedju vremenskih i zakonskih rokova, i stalnih prostornih novinskih ograničenja, po ocjeni ombudsmana, novinarka Veljović je riješila na primjeren i prihvatljiv način, koji ne smije biti pravilo, već samo izuzetak. Ali, pod uslovom da se prethodno jasno napravi razlika izmedju ispravke i odgovora, koja nije samo formalna, nego mnogo više suštinska. To je ono na čemu svakodnevno ukazuje upravo praksa medijske samoregulacije, suočavajući se sa ovakvim i sličnim situacijama.

   Kroz svoje izjašnjenje zamjenik glavnog i odgovrnog urednika ''Dana'', uvjerljivo je objasnio da u istrajnom traganju za istinom nije uvijek neophodno imati i drugu stranu, ali da su dijalog i interaktivni pristup novinarstvu njen suštinski preduslov.

   Zato je na podlozi njegovog i izjašnjenja novinarke Veljović, te na osnovu vlastite analize, ombudsman donio odluku da odbije žalbu Kabineta potpredsjednika Vlade prof.dr Petra Ivanovića, vjerujući da će on prihvatiti poziv urednika Markovića  za intervju, koji bi, uz ostalo, osnažio i potrebu medjusobnog povjerenja i saradnje, a u cilju jačanja objektivnog i cjelovitog informisanja javnosti''.

      Na kraju svoje odluke, ombudsman je podsjetio, da shodno članu 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', za odluke kojima se žalba odbija ne postoji obaveza objavljivanja u ''Dan''-u.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA JUL 2016.

SEDAM MJESECI BEZ ŽALBI

Bez žalbi ombudsmanu ''Dana'' protekao je i jul mjesec, što je sedmi mjesec zaredom otkako čitaoci ''Dana'' nijesu imali potrebu da se obraćaju svom zaštitniku prava iz domena primjene normi Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA JUN 2016.

POLA GODINE BEZ ŽALBI

Ni u junu mjesecu ombudsman ''Dana'' nije dobio nijednu žalbu čitalaca. Tako je prošlo pola tekuće godine, a da čitaoci ''Dana'' nijesu imali potrebe da se obraćaju svom zaštitniku prava iz domena sprovođenja i poštovanja načela Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore.

   Ombudsman  ''Dan'' učestvovao je 1. juna tekuće godine u Podgorici, u Direktoratu za medije, u sklopu još jedne ekspertske misije, u radu sastanka na kome su sa predstavnicima samoregulatornih tijela o medijskoj samoregulaciji i slobodi medija ovog puta razgovarali Mauricio Mensi, ekspert Evropske komisije i Andris Kesteris, iz Evropske komisije, sa kojima su u delegaciji bili i Nemanja Tepavčević iz Delegacije EU u Podgorici i Miloš Lalević iz Direktorata za medije. U radu sastanka, osim ombudsmana ''Dana'', učestvovali su i Ranko Vujović, izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Paula Petričević, ombudsmanka ''Vijesti'' i ''Monitora'', i Amer Ramusović, predsjednik Samoregulatornog savjeta za lokalnu i periodičnu štampu.

   Kao i na sastanku od 26. maja, kada su sagovornici bili eksperti Stiv Krošou i Džeremi Mekbrajd, ombudsman ''Dana'' је i ovog puta upozorio da se o slobodi medija u Crnoj Gori ne može razgovarati u nijednoj varijanti, sve dok se ne otkriju i kazne nalogodavci i izvršioci ubistva vlasnika i glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Duška Jovanovića, od čije je surove i monstruozne likvidacije prošlo 12 godina.

   Gospodu Mensija i Kesterisa, ombudsman ''Dana'' upoznao je sa načinom svoga rada i iskustvima na poslovima samoregulacije, pri čemu je pohvalio izuzetan odnos uredništva i novinara ''Dana'' prema njemu u poštovanju njegove nezavisne i nepristrasne pozicije, kao i njihovo maksimalno uvažavanje ombudsmana u procesu donošenja i sprovođenja odluka i primjene funkcije  tzv. ''napredne zaštite''. O svom radu i vlastitim iskustvima na poslovima samoregulacije, gospodu Mensija i Kesterisa, informisali su i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, ombudsmanka ''Vijesti'' i ''Monitora'' i predsjednik Samoregulatornog savjeta za lokalnu i periodičnu štampu.

   Tokom sastanka, gospodi Mensiju i Kesterisu, omdusman ''Dana'' je sugerisao da bi za unapređenje proseca samoregulacije poželjno bilo, da nih dvojica u vidu preporuke, ili na drugi podesan način, nadležnima u Crnoj Gori predoče potrebu da se i zakonski reguliše ''da se etičke presude samoregulatornog tijela ne koriste na sudu bilo od strane medijskog radnika, države ili tužitelja''.  Ombudsman ''Dana'' je, obrazlažući ovaj svoj predlog, kazao da takvu sugestiju, koju je odatle i citirao, preporučuje i ''Vodič sa samoregulaciju medija'', koga ombudsman koristi u svom radu, a čiji je autor predstavnik OEBS-a za slobodu medija Miklos Haraszti, 2008. godine, a izdavač ta organizacija.

   Ombudsman ''Dana'' učestovao je 14. juna, u hotelu ''Ramada'', u Podgorici, u radu sastanka  crnogorske Radne grupe za samoregulaciju, sa predstavnicima OEBS-a, Savjeta Evrope, UNESKO-a i Delegacije EU u Crnoj Gori. Sastanak je moderira Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, a sastanku sa glavnim i odgovornim urednicima pozvanih medija i predstavnicima njihovih samoregulatornih tijela, pored nje, prisustovali su: Marius Luklosiunas (UNESKO), Lejla Dervišagić (Vijeće Evrope), Deniz Yazici (OEBS), Partick Schmelzer (Delegacija EU u Crnoj Gori), Samra Čampara, šefica Medijskog programa Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Matija Vasiljević i Biljana Jovanović iz  Misije OEBS-a u Crnoj Gori.

   Iz objektivnih i opravdanih razloga u radu skupa nije učestvovao Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika ''Dana'', a pored ombudsmana ''Dana'', u radu sastanka učestovali su: Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik ''Vijesti'', Esad Kočan, glavni i odgovorni urednik ''Monitora'', Paula Petričević, ombudsmanka ''Vijesti'' i ''Monitora'', Ranko Vujović, izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju i Branko Vojičić, član tog Savjeta.

   Kako je Medijski savjet za samoregulaciju nastavio sa nedopustivom praksom i daljeg odlučivanja povodom žalbi koje su u isključivoj i jedinoj nadležnosti ombudsmana ''Dana'' i ombudsmanke ''Vijesti'' i ''Monitora'', a kako bi se sa time ubuduće prestalo i stvorila povoljna klima i potrebno povjerenje za primjenu i promociju Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore, na sastanku je jednoglasno usvojen

Memorandum o razumijevanju

o koordinaciji implementacije odredaba Etičkog kodeksa novinara/novinarki Crne Gore

Preambula

U zaključku sastanka crnogorske Radne grupe za samoregulaciju od 14. juna 2016. godine, zajedno sa predstavnicima Savjeta Evrope, OEBS-a, UNESCO-a i Delegacije EU, predstavnici Sekretarijata Medijskog savjeta za samoregulaciju i listova Dan, Monitor i Vijesti dogovorili su se u vezi sledećeg:

  1. Predstavnici Sekretarijata Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS) uputiće predlog Upravnom odboru MSS u pogledu predložene izmjene Statuta. Izmjena podrazumijeva da će Savjet ubuduće sve pritužbe vezane za Dan, Monitor i Vijesti upućivati njihovim ombudsmanima radi postupanja po pritužbi.
  2. Dan, Monitor i Vijesti se obavezuju da će raditi zajedno sa MSS na zajedničkoj promociji Etičkog kodeksa i da će učestvovati u zajedničkim aktivnostima izgradnje kapaciteta.
  3. MSS i Dan, Monitor i Vijesti, kao članovi neformalne radne grupe za samoregulaciju, se obavezuju da će nastaviti sa saradnjom i dijalogom u cilju jedinstvene i efikasne implementacije Etičkog kodeksa. (Podgorica, 14. jun 2016. godine)

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA MAJ 2016.

PETI MJESEC BEZ ŽALBI

I maj mjesec protekao je bez žalbi ombudsmanu ''Dana'', što je peti mjesec zaredom otkako čitaoci ''Dana'' nijesu imali potrebu da se obraćaju svom zaštitniku prava iz domena primjene normi Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore.

Ombudsman  ''Dan'' učestvovao je 26. maja tekuće godine u Podgorici, u radu sastanka na kome su sa predstavnicima samoregulatornih tijela o medijskoj samoregulaciji i slobodi medija razgovarali eksperti Evropske komisije iz oblasti medija, Stiv Krošou i Džeremi Mekbrajd, sa kojima su u delegaciji bili i Angela Longo iz Evropske komisije i Bojana Ostojić iz Vrhovnog suda Crne Gore. U radu sastanka, osim ombudsmana ''Dana'', učestvovali su i Ranko Vujović, izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju i Amer Ramusović, predsjednik Samoregulatornog savjeta za lokalnu i periodičnu štampu.

Evropskim ekspertima ombudsman ''Dana'' je poručio da se o slobodi medija u Crnoj Gori ne može razgovarati u nijednoj varijanti, sve dok se ne otkriju i kazne nalogodavci i izvršioci ubistva vlasnika i glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Duška Jovanovića. ''Upravo se sjutra (27. maja) navršava 12 godina od ubistva Duška Jovanovića, a da nadležni u Crnoj Gori još nijesu dali odgovor na pitanje ko je naredio i izvršio njegovu likvidaciju'', kazao je na ovom sastanku ombudsman ''Dana'', apelujući  na evropske eksperte da i sami založe neosporni autoritet koji imaju u evropskim instutucijama, kako bi one snažnije uticale na crnogorske vlasti da ovaj monstruozni zločin napokon rasvijetle i njegove naručioce i počinioce izvedu pred lice pravde.

Tokom razgovora o medijskoj samoregulaciji, ombudsman ''Dana'', izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju i predsjednik Samoregulatornog savjeta za lokalnu i periodičnu štampu, upoznali su evropske eksperte sa svojim dosadašnjim radom i iskustvima, a naveli su i neke konkretne primjere iz prakse.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA APRIL 2016.

ČETVRTI MJESEC BEZ ŽALBI

Bez žalbi ombudsmanu ''Dana'' protekao je i april mjesec, što je četvrti mjesec zaredom otkako čitaoci ''Dana'' nijesu imali potrebu da se obraćaju svom zaštitniku prava iz domena primjene normi Kodeksa novinara Crne Gore.

U ovom mjesecu zvanično je usvojen novi Kodeks novinara Crne Gore, koji će se ubuduće primjenjivati. Njegova svečana promocija obavljena je 21. aprila tekuće godine, u podgoričkom hotelu ''Ramada''. Riječ je, podsjetimo, o tekstu koga je za to oformljena Radna grupa, kao Predlog izmjena i dopuna Kodeksa, usvojila na sastanku u Beču 25. novembra prošle godine, održanom pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i OEBS-a.

Sa sadržajem novog Kodeksa novinara Crne Gore, čitaoci se mogu upoznati na internet stranici ''Dana''.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA MART 2016.

TREĆI MJESEC BEZ ŽALBI

Ni i ovom mjesecu ombudsmanu ''Dana'' nije pristigla nijedna žalba, što je treći mjesec zaredom otkako čitaoci ''Dana'' nijesu imali potrebu da se obraćaju svom zaštitniku prava iz domena primjene normi Kodeksa novinara Crne Gore.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA FEBRUAR 2016.

I FEBRUAR BEZ ŽALBI

Ni u februaru ombudsman nije dobio nijednu žalbu čitalaca ''Dana''.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA JANUAR 2016.

NIJE BILO ŽALBI

Tokom januara ombudsman nije dobio nijednu žalbu čitalaca ''Dana''.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA DECEMBAR 2015.

DOBIJENE DVIJE ŽALBE

Ombudsman ''Dana'' dobio je 31. decembra 2015. godine dvije žalbe: Draganа Koprivicе, izvršnоg direktora Centra za demokratsku tranziciju, i advokata Branka Čolovića, punomoćnika kompanije AD ''Ski rezort Kolašin 1450'' iz Kolašina. Svojim odlukama od 6. januara 2016. godine, ombudsman  je odbio obije žalbe i istog dana o tome obavijestio njihove podnosioce, s napomenom da, shodno članu 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', za odluke kojima se žalba odbija, ne postoji obaveza njihovog objavljivanja u ''Danu''.

  1.) Elektronskim putem ombudsmanu ''Dana'', 31. decembra 2015. godine, obratio se žalbom gospodin Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a, a povodom teksta novinara Marka Vešovića, objavljenog u ''Danu'' 16. decembra 2015, pod naslovom ''Izborne uslove ocijenio odličnim uprkos ''Snimku''. Uz žalbu, gospodin Koprivica je dostavio i PDF verziju ostalih tekstova koji se odnose na predmet njegove žalbe, ukjlučujući tu i one koji čine polemiku sa novinarom Vešovićem, do koje je došlo poslije navedenog teksta.

    Na samom početku opširne žalbe, u kojoj tvdi da su pomenutim tekstom prekršena načela 1,3 i 4 Kodeksa novinara Crne Gore, gospodin Koprivica je naveo: ''Napominjem da nemam primjedbi na postupanje uredništva Dana koje je, u skladu sa Zakonom o medijima i profesionalnim standardima, omogućilo objavljivanje moja dva odgovora u vezi sa spornim tekstom u kontekstu prepiske sa autorom Vešovićem, koja je ovim povodom uslijedila. Međutim, uskraćen sam za pravo na ispravku neistinitih tvrđenja koja su iznijeta o meni, i bio sam meta neprofesionalnog i neetičkog postupanja novinara koje, po mom mišljenju, predstavljaju grubo kršenje Kodeksa novinara Crne Gore i zaslužuje da bude sankcionisano u primjerenoj formi''. Kasniju prepisku (polemiku), on je naveo ''kao dodatnu ilustraciju neetičnog postupanja novinara Vešovića, za koga tvrdi da ''nije preduzeo sve razložne korake, odnosno odgovarajuće mjere, kako bi bio siguran da objavljuje isključivo tačne informacije''.

  ''Dakle, nije me pitao za komentar'' - naveo je dalje u žalbi Koprivica – ''odnosno nije omogućio javnosti da bude istovremeno upoznata sa mojim stavom o predmetu teksta prije nego što je objavio neosnovane optužbe na moj račun.

Naglašavam da informacija sadržana u spornom tekstu, u kontekstu obavještavanja javnosti o Izvještaju koji je objavljen prije skoro dvije godine i o kojem je javnost već obaviještena, ne predstavlja informaciju čije objavljivanje nije trpjelo minimalno odlaganje u kojem bih, dao svoje mišljenje kao optužena - druga strana'', kazao je Koprivica. U žalbi, on je naveo i da ga u spornom tekstu novinar ''portretiše kao licemjernu osobu, koja ne govori istinu i koja svojim izjavama obmanjuje medjunarodnu javnost'' i da novinar i ''u svom poslednjem odgovoru istrajava na obmanjivanju javnosti, nepreciznom izražavanju sa očiglednom namjerom da dovede u zabludu crnogorsku javnost i pokuša da ga prikaže licemjernom osobom koja manipuliše podacima i obmanjuje javnost''. Zbog svega toga, gospodin Koprivica je ombudsmanu ''Dana'', a u skladu sa Poslovnikom o njegovom radu, predložio da se novinar Vešović javno izvini zbog svog neetičnog postupanja prema organizaciji koju predstavlja i njemu lično, ''što bi svakako doprinijelo otklanjanju posljedica koje je njegovo pisanje u konkretnom primjeru proizvelo''.

   Shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je zatražio da se o žalbenim navodima izjasni autor teksta, novinar Marko Vešović, a istim povodom ombudsman je dobio i izjašnjenje Nikole Markovića, zamjenika glavnog i odgovornog urednika ''Dana''. I jedno i drugo izjašnjenje ombudsman i ovdje daje u cjelosti.

  U svom izjašnjenju novinar Marko Vešović je naveo:''Začudilo me da se Dragan Koprivica obratio ombudsmanu ''Dana'' žalbom vezano za tekst ''Izborne uslove ocijenio odličnim uprkos ''Snimku'', koji je objavljen 16. decembra 2015. godine. Navode iz žalbe odbacujem kao neosnovane i sračunate da se dokaže nešto što se ne može dokazati, a to je da je postupanje ''Dana'' i njegovog novinara imalo za cilj nanošenje štete Koprivici i organizaciji kojoj pripada.

   Koprivica ne spori autentičnost izvještaja na koji se novinar poziva u tekstu, ne spori da je on ''ekspert za državu'', ne spori da su postojali brojni primjeri i optužbe za zloupotrebu javnih resursa koji su kasnije dobili još konkretniju formu u vidu afere ''Snimak''. I sam u javnim nastupima u vrijeme izbora 2012. godine upozorava na sve to, ali izvještaj Bertelsman fondacije o izborima sadrži zaključak da su održani ''u velikoj mjeri u skladu sa međunarodnim standardima'', i daje im se ocjena osam.

   Nama, nakon tih činjenica, nije jasno zbog čega se Koprivica javlja. Tekst je nastao na osnovu uvida u dokument njemačke fondacije i upoređivanja nalaza iz tog dokumenta sa široko rasprostranjenim dokumentima i navodima o izbornoj krađi tokom glasanja na jesen 2012. godine. Nijesam smatrao da je potrebno da se čuje druga strana, imajući u vidu da se radi o javnim dokumentima, u koje svako može da izvrši uvid, ali ne želim da na bilo koji način prejudiciram odluku ombudsmana vezano za to pitanje.

   Uslijedilo je njegovo reagovanje i polemika tokom koje je Koprivica iznio svoje viđenje o predmetnoj temi, a sve je objavljeno u skladu sa Zakonom o medijima. Mislim da se u toku te polemike razjasnilo sve što je bilo nejasno, i vjerujem da takvo postupanje dovoljno govori samo za sebe, te da nije bilo potrebe da se Koprivica obraća ombudsmanu'', naveo je u svom izjašnjenju novinar Vešović.

    U odnosu na predmetni tekst, u svom izjašnjenu Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' je kazao:

''Smatram da bi tekst bio kompletniji, da je novinar pozvao gospodina Koprivicu da pojasni svoj izvještaj, iako formalno u ovom slučaju, novinar to nije bio u obavezi. Isto tako, smatram da u tekstovima koji imaju polemički i kritički duh, novinar treba da pokaže viši stepen senzibiliteta i profesionalne pažnje. S druge strane, ovakav novinarski pristup doveo je do polemike, koju sam kao urednik afirmisao i podržao, a do koje ne bi došlo da novinar nije imao strogo formalni pristup obradi teme. Stoga mislim da je tekst, računajući i polemiku do koje je došlo, ispunio svoju svrhu – osvjetljavanje problema koji je od izuzetnog društvenog značaja.

   Dokaz da namjera ''Dana'' nije bila da nanese ličnu štetu gospodinu Koprivici i njegovoj organizaciji, je i to što smo i nakon ovog nesporazuma, nastavili da korektno objavljujemo stavove gospodina Koprivice i organizacije kojoj pripada, što ćemo i ubuduće činiti'', kazao je u svom izjašnjenju urednik Nikola Marković.

   Svestranom i pažljivom analizom i upoređivanjem žalbenih navoda gospodina Dragana Koprivice s jedne strane, i onoga što su u svojim izjašnjenjima iznijeli novinar Marko Vešović i zamjenik glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Nikola Marković, s druge strane, ombudsman ''Dana'' je zaključio da tekstom ''Izborne uslove ocijenio odličnim uprkos ''Snimku'', ipak nije došlo do kršenja Kodeksa novinara Crne Gore i njegovih u žalbi pomenutih članova. Poštovanje druge strane neosporno je ključno profesionalno-etičko pravilo i imperativ objektivnog novinarstva, ali kao i svako pravilo i ono ima svoje izuzetke, kao što je strogi formalni pristup informaciji, koga je u svom izjašnjenju naveo i urednik Marković. Riječ je jednostavno o onim situacijama kada novinar shvata da bi sagovornik bio ''druga strana sam sebi'', kako se to u kolokvijalnom smislu uobičava reći.

   Zbog svega toga, ombudsman ''Dana'' je donio odluku kojom odbija žalbu gospodina Dragana Koprivice, izvršnog direktora CDT-a, upozoravajući novinara Marka Vešovića da ubuduće ovakvim i sličnim slučajevima prilazi sa izoštrenijim etičkim osjećajem i pažljivijim profesionalnim odnosom. Ombudsman podržava tvrdnju zamjenika glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Nikole Markovića, da namjera ''Dana'' nije bila da nanese ličnu štetu gospodinu Koprivici i njegovoj organizaciji, uvjeren da će to gospodin Koprivica, tako i prihvatiti – stoji u odluci ombudsmana.

2.)   Elektronskim putem ombudsmanu ''Dana'' obratio se 31.12.2015. godine advokat Branko Čolović iz Budve, u svojstvu punomoćnika kompanije AD ''Ski Resort Kolašin 1450'' iz Kolašina, a povodom teksta ''Ne da legitimitet kriminalnim radnjama'', koga je ''Dan'' objavio u broju od 24. 12. 2015. godine. Konstatacijom da je gospodin Rajko Vlahović, predsjednik Skupštine akcionara AD ''Ski resort Kolašin 1450'', upotrijebljenom u navedenom tekstu, ''Dan'' je, po tvrdnji advokata Čolovića, objavio ''neistinitu informaciju, jer Rajko Vlahović nije predsjednik Skupštine akcionara AD ''Ski resorta Kolašin 1450'', niti obavlja bilo kakvu rukovodeću funkciju u kompaniji''.

   U svojoj želbi, advokat je dalje naveo: ''Objavivši ovu neistinu, “Dan” je izvršio povredu načela poštovanja istine iz tačke 1 i načela neprikosnovenosti činjenica iz tačke 3 Kodeksa novinara Crne Gore, jer je propustio da prije objavljivanja spornog članka provjeri kod uprave “Ski Resorta Kolašin 1450” da li je g. Vlahović zaista predsjednik Skupštine akcionara. Novinari “Dana” inače imaju kontakt sa g. Bobanom Šćepanovićem, koji je ne samo Izvršni direktor AD “Ski Resorta Kolašin 1450”, već u tom svojstvu, po važećem statutu kompanije, predsjedava Skupštinom akcionara. Umjesto da pozovu g. Šćepanovića ili da provjere koja su lica ovlašćena za zastupanje kompanije prema stanju u Centralnom  registru privrednih subjekata, “Dan” je lažno predstavio g. Vlahovića kao predsjednika Skupštine akcionara i omogućio mu da sa pozicije koju nema iznosi negativne stavove prema kompaniji''. Tome je advokat dodao da njegov ''vlastodavac nema nikakvog razloga da zazire od bilo kakve kritike, jer sve poslove obavlja u skladu sa zakonom, te ga ni malo ne interesuju neozbiljne optužbe g. Vlahovića. Međutim, nedopustivo je da se te optužbe lažno prezentiraju javnosti kao stavovi “predsjednika Skupštine akcinara''- kazao je on, te ombudsmanu ''Dana'' predložio da '' svojom odlukom konstatujе povrede Kodeksa novinara Crne Gore na koje se žalbom ukazuje, te da obaveže “Dan” da objavi odluku Ombudsmana u skladu sa Poslovnikom o radu zaštitnika prava čitalaca “Dana” i u skladu sa Zakonom o medijima''.

   Shodno Poslovniku o radu  zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je zatražio da se o iznesenim žalbenim navodima izjasni autorka osporenog teksta, dopisnica ''Dana'' iz Kolašina Jelena Šćepanović, čije izjašnjenje, ombudsman prenosi u cjelosti:

   ''Povodom žalbe koju je advokat Branko Čolović uputio ombudsmanu ''Dana'', na tekst ''Ne da ligitimitet kriminalnim radnjama'', čiji sam autor, tvrdim da ničim nijesam prekršila Kodeks novinara Crne Gore, tačnije njegova načela 1 i 3, kako je to u pomenutoj žalbi naveo advokat. Gospodin Rajko Vlahović, koji je inače ugledni građanin Kolašina, veoma poznat sredini u kojoj živimo kao pošten i čestit čovjek, koji je godinama bio na čelu nekadašnje ''Veletrgovine'', nije dao izjavu na moje traženje, već je to saopštio  na press konferenciji na koju je pozvao novinare lokalnih medija i dopisnike ''Dana'' i ''Vijesti'' iz Kolašina. Uradio je to u prisustvu još dvojice ljudi sa željom da novinari to prenesu javnosti kao njegovu izjavu, odnosno saopštenje za javnost. Uzimajući u obzir poslovnu biografiju g. Vlahovića, njegove godine, reputaciju, nijesam imala nijedan osnovani razlog za sumnju da je to uradio u svojstvu predsjednika Skupštine akcionara AD ''Ski-resort Kolašin 1450''.

   Konferenciji je, takođe, prisustvovao još jedan manjinski akcionar tog društva, g. Boško Vlahović, vrsni pravnik, inače, bivši sekretar nekadašnjeg Ski centra ''Bjelasica'', koji je potvrdio da je Rajko Vlahović predsjednik Skupštine akcionara. Tom prilikom g. Rajko Vlahović, nama, novinarima, stavio je na uvid i krivičnu prijavu koju je podnio specijalnom državnom tužiocu, na kojoj se potpisao upravo kao predsjednik Skupštine akcionara navedenog društva, što je još jedna činjenica koja ide u prilog mojoj tvrdnji. Neće valjda biti da se specijalnom tužiocu gospodin Vlahović obratio u svojstvu koje mu ne pripada?!

   Kada smo kod saradnje sa Bobanom Šćepanovićem, advokat Čolović je djelimično u pravu. Naša saradnja je izuzetna kada se piše o uspješnoj zimskoj sezoni, visini sniježnog pokrivača, broju gostiju, a što se tiče detalja poslovanja Ski centra, informacije su ograničene na plate radnicima, plaćenim porezima i doprinosima. Čim se dotaknemo rada akcionarskog društva tu komunikacija prestaje. Vezano za to, napominjem da sam prije dvije godine zatražila da prisustvujem Skupštini akcionara, ali je isti gospodin Šćepanović kazao da je ona zatvorena za javnost. Nakon toga, novinari nijesu dobili ni saopštenje.

   Takođe, napominjem da sam u proteklom periodu, kako bih dobila izjave ili komentare na određene navode  kontaktirala i avdokata Čolovića i njegovog kolegu, advokata Mučalicu, ali mi oni nijesu izlazili u susret, ne želeći da odgovore na ono što sam ih pitala. Zato, kad već advokat Čolović i njegov klijent imaju razloga za nezadovoljstvo, predlažem podnosiocu žalbe da javno ospori navode koje je iznio gospodin Rajko Vlahović, umjesto što se obraća ombudsmanu ''Dana''. Pregledom svih dosada pristiglih žalbi na adresu ombudsmana ''Dana'', na internet stranici, uočila sam da je najmanje 70 odsto istih uputio gospodin Čolović zbog pominjanja njegovog klijenta u tekstovima koji njima ne odgovaraju. Tako je urađeno i ovog puta. Čolović usmjerava svoju reakciju na to kako se gospodin Vlahović predstavio, a zanemaruje navode koje je on iznio, a koji upućuju na navodne nezakonite radnje. Iz toga jasno proizilazi da on i njegov klijent pokušavaju da skrenu pažnju sa onoga što je suština Vlahovićevog obraćanja javnosti, koje sam samo vjerodostojno prenijela čitaocima'', stoji u izjašnjenju novinarke Jelene Šćepanović.

   U svom izjašnjenju novinarka Šćepanović je navela dovoljno uvjerljive razloge zbog kojih je mogla biti sigurna da objavljuje tačnu informaciju kad je riječ o funkciji gospodina Rajka Vlahovića. Zbog toga ne može biti govora da je prekršila načela 1 i 3 Kodeksa novinara. Zato je na osnovu njenog izjašnjenja i vlastite ocjene, ombudsman odlučio da odbije žalbu advokata Branka Čolovića, punomoćnika kompanije AD ''Ski Resort Kolašin 1450'' iz Kolašina. Istovremeno, ombudsman još jednom konstatuje, polazeći ovog puta i od zapažanja novinarke Šćepanović, da se u ovakvim i sličnim situacijama, ne mogu zaobilaziti novinari, urednici i redakcija ''Dana'' i izbjegavati javno regovanje na objavljene tekstove. Medijska samoregualicija jeste sastavni dio modernog, profesionalnog novinarstva, ali ni ona ne može uspješno funkcionisati ako izostane javni dijalog, koji je mnogo stariji od nje, na koga ombudsman i ovog puta poziva – kazao je ombudsman na kraju svoje odluke.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA NOVEMBAR 2015.

BEZ ŽALBI I U NOVEMBRU

Kao i prethodna dva mjeseca, i novembar je protekao bez žalbi čitalaca ombudsmanu ''Dana''.

AKTIVNOSTI OMBUDSMANA

.Ombudsman ''Dana'' učestvovao je 25. novembra 2015. godine u radu skupa u sjedištu OEBS-a u Beču, na kome je pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i OEBS-a, Radna grupa za izmjenu i dopunu Kodeksa novinara Crne Gore, usvojila Predlog izmjena i dopuna Kodeksa CG. Zbog propusta organizatora u radu skupa nije učestvovao Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' i član Radne grupe. Na skupu u Beču, kao članovi Radne grupe učestovali su: Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik ''Vijesti'', medijski analitičar i instruktor novinarstva Dragoljub-Duško Vuković (kao predstavnik ''Monitora''), i Ranko Vujović i Branko Vojičić, predstavnici Medijskog savjeta za samoregulaciju. U radu skupa učestvovala je i ombudsmanka ''Vijesti'' i ''Monitora''  Paula Petričević, kao i šefica Medijskog programa Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Samra Čampara.

    Moderator skupa u Beču bila je Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, a uspješan rad učesnicima skupa u pozdravnom obraćanju poželjela je Dunja Mijatović, predstavnica OEBS-a za slobodu medija.

   Zvanično proglašenje izmjena i dopuna Kodeksa novinara Crne Gore, koji je u sadašnjem obliku usvojen 2002. godine, dogovoreno je da se obavi u Podgorici, do kada treba obaviti  za to potrebne tehničke poslove, što je ostavljeno da se jasnije precizira u naknadnoj komunikaciji.

   Sjutradan, po usvajanju Predloga izmjena i dopuna Kodeksa novinara Crne Gore, 26. novembra, učesnici skupa prisustvovali su prezentaciji godišnjeg izvještaja predstavnice OEBS-a za slobodu medija Dunje Mijatović, na plenarnoj sjednici Ministarskog savjeta OEBS-a.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA OKTOBAR 2015.

I OKTOBAR BEZ ŽALBI

Ni u oktobru mjesecu ombudsman ''Dana'' nije dobio nijednu žalbu.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA SEPTEMBAR 2015.

BEZ ŽALBI

U septembru ombudsmanu ''Dana'' nije upućena nijedna žalba.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA AVGUST 2015.

DOBIJENA JEDNA ŽALBA

U avgustu ombudsman je dobio jednu žalbu. Nju mu je u ime LGBT Foruma Progres, elektronskim putem 4. avgusta uputila Tamara Jelić, programska direktorka, a povodom teksta objavljenog istog dana u ''Danu'' pod naslovom  ''Komunistima ukrali logo i parolu''. U žalbi, koju je ombudsman odbio svojom odlukom od 10. avgusta, između ostalog, se kaže da tako ''postavljen naslov teksta afirmiše senzacionalistički pristup i dodatno komplikuje veoma ozbiljnu situaciju kao što, na žalost, jeste javno okupljanje LGBT osoba''. Iz takvog naslova, navodi se dalje u žalbi, ''prosječan čitalac može izvući zaključak da su organizatori prajda zaista nešto ukrali jednom političkom subjektu''. U žalbi dalje stoji: ''Mišljenja smo da je kroz naslov izostala tačnost teksta i da se možda ukazuje da nisu preduzete sve odgovarajuće aktivnosti kako bi se provjerila tačnost. Cijenimo da je profesionalno afirmisati pristup izbjegavanja navodjenja čitalaca i javnosti na pogrešan zaključak. Naslov bi po nama imao punog smisla onda kada situaciju prati pravosnažna sudska presuda''.  

   ''Zato želimo da Ombudsman DN DAN objektivno sagleda sve elemente ovog teksta i njegov naslov kako bi i mi sami bolje razumjeli standarde i etičku praksu i kako bi se eventualno prekinula buduća negativna praksa'' – stoji na kraju žalbe LGBT Foruma Progres.

    Postupajući po Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', a povodom žalbe LGBT Foruma Progres, ombudsman se obratio urednici redakcije ''Društvo'' Milici Krgović, i od nje dobio sledeće izjašnjenje:

       ''Da bismo lakše dokazali da tekstom ''Komunistima ukrali logo i parolu'' i takvim njegovim naslovom nijesmo prekršili Kodeks novinara, treba odmah reći, da u pomenutom tekstu novost nije bilo održavanje predstojećeg ''Nikšićkog prajda'', već krivična prijava koju su protiv njegovog organizatora, LGBT Foruma Progres, najavili iz Opštinskog komiteta Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore iz Nikšića. Kao razlog oni su za to naveli da im je organizator ove manifestacije ukrao logo, petokraku, i parolu ''Stop fašizmu-sloboda narodu'' kao simbole Narodnooslobodilačke borbe i njenih boraca. Ta njihova optužba bila je i povod teksta. Poštujući profesionalno pravilo da naslov treba da odražava suštinu teksta, tu njihovu tvrdnju mi smo upotrijebili i u naslovu teksta, iz čijeg se nadnaslova jasno vidi da je naslovna formulacija ''Komunistima ukrali logo i parolu'', tvrdnja nikšićkih komunista i povod krivične prijave koju su najavili. Dakle, samo smo vjerno prenijeli stav JKP, koga su, naglašavamo, izrekli oni, a ne mi. To je jasno i našim čitaocima, koje ne želimo da dijelimo po nijednom osnovu i u čije  ispravno zaključivanje nemamo nijednog razloga da sumnjamo.

   Na isti način smo postupili i kada smo, opet poštujući profesionalno pravilo, ovog puta da se čuje druga strana, prenijeli stav kojega je tim povodom saopštio izvršni direktor LGBT Foruma Progres, Stevan Milivojević. Uradili smo tu u antrfileu, na raster podlozi - ''Milivojević: ''Nastavak pritisaka''. Pri tome, isti prostor ustupljen je i jednoj i drugoj strani, pa i zbog toga ne može biti riječi o nekakvom neadekvatnom naglašavanju jednog aspekta priče, što nam se neopravdano spočitava.

   Nijesmo se bavili ni presuđivanjem. Kao i uvijek to ostavljamo za to nadležnim organima i našim čitaocima. Naše je da ostanemo posvećeni objektivnom traganju za istinom, poštovanju profesionalnih i etičkih normi, razvijanju dijaloga i tolerancije i maksimalnom poštovanju ljudskih prava'', stoji u izjašnjenju urednice Krgović dostavljenom ombudsmanu ''Dana''.

    Obrazloženje koje je u svom izjašnjenju navela urednica redakcije ''Društvo '' Milica Krgović, ombudsman je primio kao razložno i logično objašnjenje jednog profesionalnog postupka. Pažljivom, svestranom i objektivnom analizom svih aspekata teksta, i ombudsman je došao do zaključka da su u tekstu ''Komunistima ukrali logo i parolu'',  novinari ''Dana'' sproveli u potpunosti koncept novinarske objektivnosti, koji od njih traži da isključe sopstvene emocije i stavove, dajući umjesto toga navode obije strane (princip ravnoteže) i ne svrstavajući se pri tome ni na jednu stranu (princip nepristrasnosti). Logično je da u takvoj situaciji odgovornost za tačnost saopštenih navoda snose jedino strane koje su ih iznijele, pa je potpuno neprihvatljiv žalbeni navod da je svojim tekstom ''Dan'' mogao ''dodatno iskomplikovati veoma ozbiljnu situaciju kao što, na žalost, jeste okupljanje LGBT osoba''.

   No, glavna zamjerka, odnosila se, ipak, kako je i navedeno  u žalbi - na naslov. Urednica ''Društva'' i to je dobro objasnila. Ombudsman bi njenom objašnjenju samo dodao to, da je samostalnost koju  naslov ima, uvijek uslovna i međuzavisana i da se on mora doživljavati, sagledavati, pa samim tim i ocjenjivati u kontekstu cijelog teksta. Pa i onda kada se utvrđuje da li je naslovom eventualno neadekvatno naglašen jedan aspekt priče, što ovdje nije bio slučaj,  to se ne smije raditi izvan opšteg konteksta teksta. Medijska etička praksa o tome itekako vodi računa, imajući uvijek na umu da su životne situacije i tekstovi u kojima one nalaze odraz, uvijek složenije od svake norme, pa i etičke, posebno ako se ona pokuša mehanički preslikati na konkretni slučaj, bez dublje analize.

   Suočavajući se često sa ovakvim dilemama, upravo je ta praksa i formulisala pravilo: onoliko koliko je naslov uočljiviji od teksta, uočljivije se u njemu i traži ono  što se jedino može naći u tekstu. U konkretnom slučaju, kako i stoji u izjašnjenju urednice Krgović, za naslov je upotrijebljena tvrdnja jedne strane, što je i suština krivične prijava koju je ona najavila. Pri tome, novinari nigdje nijesu kazali da li je ta trvdnja tačna ili nije, jer oni na to i nemaju pravo. Na tu tvdnju druga strana je dala odgovor, koji je dat u sklopu antrfilea, koji se smatra kao posebno istaknuti dio teksta, a sve kako bi se  postigao što veći balans u stalnoj težnji novinara ''Dana''  da objektivno i precizno informišu svoje čitaoce, ostavljajući im tako prostor za samo ispravne zaključke. Zato je neosnovano i pomisliti da ih je predmetni naslov mogao navesti na pogrešan zaključak, što se pokušava nametnuti glavnim žalbenim navodom.

   Na osnovu svega izloženog, ombudsman ''Dana'' je zaključio da tekstom ''Komunistima ukrali logo i parolu'', nije došlo do povrede Kodeksa novinara Crne Gore, te shodno tome 10. avgusta donio odluku kojom je odbio žalbu LGBT Foruma Progres, za koju shodno članu 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'' nije postojala obaveza objavljivanja u ''Danu''.

..

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA JUL 2015.

BEZ ŽALBI

U julu mjesecu 2015. godine, ombudsman ''Dana'' nije dobio nijednu žalbu.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA JUN 2015.

PRIMLJENA JEDNA ŽALBA

U junu mjesecu ombudsman ''Dana'' dobio je jednu žalbu, koju je svojom odlukom od 12. juna tekuće godine ombudsman djelimično usvojio, a čiju je izreku ''Dan'' objavio u broju od 14. juna 2015. godine.

Ombudsmanu je 6. juna 2015. godine  uputio žalbu V.D. iz Pljevalja nezadovljan pisanjem ''Dana'', u kako je kazao,  osam tekstova, počev još od 2013. godine pa do posljednjeg teksta, objavljenog 20. maja tekuće godine, a čiji je cilj, kako on zaključuje, bila njegova kompromitacija. Pritom je posebno istakao tekst od 08.12.2014. godine, i tekst koga je pod naslovom ''Policajca sumnjiče da je ubio djevojku pa izrežirao samoubistvo'', ''Dan'' objavio 20.maja 2015. Shodno članu 3 Poslovnikа o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je u razmatranje mogao uzeti samo drugi tekst, znači tekst od 20. maja tekuće godine, s  obzirom da pomenuti član Poslovnika predvidja da se po žalbi može postupati (uslov blagovremenosti) samo ako se podnese u roku od 30 dana od dana objavljivanja sadržaja na koji se ona odnosi.

Vezano za taj tekst V.D. je u žalbi naveo, da se u njemu, za razliku od ostalih tekstova, njegovo ime ne pominje već su dati inicjali, ali da zato  drugoj strani, nije ''data mogućnost da se odmah izjasni'' o navodima ''optužujuće strane'', čime se, tvrdi on, postupilo suprotno pravilima struke i suprotno načelu 1 kodeksa novinarske etike.

Ombudsman je prihvatio taj žalbeni navod, te uz  prethodno pribavljeno izjašnjenje urednika ''Hronike, Mitra Rakčevića, donio odluku o djelimičnom usvajanju žalbe, čija je izreka objavljena, kao što je već kazano, u ''Danu'', u broju od 14. juna tekuće godine, a kojom prilikom je kazano:

''Bez obzira što u dijelu novinarske prakse možda postoji uvjerenje da od osobe, čije je ime dato inicijalima, ne treba zahtijevati izjavu i objavljivati je, što bi se u nekoj drugoj situaciji možda i moglo prihvatiti, to je u ovom slučaju, zbog prevelike osjetljivosti problema i težine optužbe, trebalo uraditi. Zbog toga ombudsman smatra da je propuštanje jedne takve radnje dovelo do kršenja načela 1 Kodeksa novinara, na čemu u žalbi insistira V.D. Pritom, ombudsman upozorava da bi  jedna takva izjava morala biti tako objavljena da se njome ne ugrozi snaga zaštitne mjere koja se daje osobi upotrebom inicijala njenog imena.

Ombudsman kategorički odbacuje tvrdnju V.D. da je ''Dan'' imao namjeru njegove kompromitacije. Takođe, ombudsman i ovu priliku koristi da upozori da u njegovoj nadležnosti nije i ne može biti da se bavi utvrdjivanjem činjenica, odnosno time da li je nešto tačno ili nije, što jedino pripada za to nadležnim državnim organima. Isto tako, ombudsman podsjeća da nema pravo ni da se miješa u uređivačku politiku i rad novinara i urednika ''Dana''.

Shodno članu 12. Poslovnika, ombudsman obavezuje redakciju ''Dana'' da objavi ovu odluku u ''Danu'', i to najkasnije u trećem izdatom broju od dana prijema odluke, i to tako što će objaviti njenu izreku sa obrazloženjem ne dužim od 2.000 slovnih znakova.

Ime podnosioca žalbe, čija je žalba djelimično usvojena, mora biti dato incijalima, kao što je to urađeno u ovoj odluci, ali i u tekstu ''Policajca sumnjiče da je ubio djevojku pa izrežirao samoubistvo'', kazano je u odluci ombudsmana, objavljenoj u ''Danu'', 14. juna 2015. godine.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA MAJ 2015.

DOBIJENA JEDNA ŽALBA

U maju ombudsman ''Dana'' dobio je jednu žalbu. Nju mu je 18. maja tekuće godine uputila sudija Hasnija Simonović, predsjednica Udruženja sudija Crne Gore, a povodom teksta ''Sudiju optužili za korupciju'', koga je ''Dan'' objavio upravo tog dana, a koji se odnosio na sudiju Osnovnog suda na Cetinju, Srđana Vujovića. ''Tom prilikom'' - navela je predsjednica Simonović u žalbi – ''iznijeta je činjenica da su pravni zastupnici PC ''Rivijera'' podnijeli krivičnu prijavu protiv imenovanog sudije jer je donošenjem presude P.br.103/2104. navodno zloupotrijebio službeni položaj i omogućio tužiocima nezakonito prisvajanje imovinske koristi u iznosu od 77.000 eura.''

U svojoj žalbi predsjednica Simonović, dalje je kazala: ''Imajući u vidu da je krivična prijava podnijeta za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, o osnovanosti iste odluku donosi nadležno državno tužilaštvo. U konkretnom slučaju odluku da li će se krivična prijava protiv sudije Vujovića odbaciti, tražiti njena dopuna, narediti istraga zbog postojanja osnovane sumnje da je sudija izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret i podići optužnica, donijeće Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju'', kazala je predsjednica Simonović, uz konstataciju da ''iz izloženog proizilazi da naslov ''Sudiju optužili za korupciju'' ''ne odgovara istini i čitaoce navodi na pogrešan zaključak o suštini događaja''. Zbog toga je ona, ukazujući ''na očiglednu povredu Kodeksa novinara usmjerenog na portretisanje sudije Srđana Vujovića kao već optuženog, čime se narušava njegov lični i profesionalni integritet i dostojanstvo'', omudsmanu ''Dana'' dostavila ''žalbu na dalju nadležnost i postupanje''.

Kako je obaveza ombudsmana ''Dana'' da prije razmatranja bilo koje pristigle žalbe, prethodno utvrdi da li ona za tako nešto ispunjava kriterijume predviđene Poslovnikom o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', to je primjenom istog, ombudsman ustanovio da ova žalba nije ispunila sve predvidjene kriterijume, te je stoga, zbog njene formalne neispravnosti, donio odluku da je odbaci i o tome 20. maja obavijestio predsjednicu Udruženja sudija, Hasniju Simonović:

 ''Poštovana predsjednice,

Primio sam Vašu žalbu od 18. maja tekuće godine izjavljenu na tekst ''Sudiju optužili za korupciju'', koga je ''Dan'' objavio u svom broju od 18.05.2015. godine.

Žalbu, međutim, nijesam mogao uzeti u razmatranje pošto ona nije ispunila kriterijume predviđene članom 3. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'' sa kojim se možete upoznati preko web stranice ''Dana''.  Tim članom predviđeni su kriterijumi koje žalbe moraju da ispune da bi se po njima moglo postupati, a jedan od njih (stav 5) precizira ''da se odnose lično na podnosioca žalbe ili da je žalba podnijeta uz pisanu saglasnost lica koje smatra da je oštećeno objavljenim sadržajem''.

Jasno je da Vaša žalba nije ispunila taj kriterijum, kao ni, uzgred rečeno, kriterijum iz istog člana da se uz žalbu koja je podnijeta u elektronskom obliku dostavi internet link ka sadržaju koji je objavljen ili skenirani sadržaj ili da je to dato na drugi način u prilogu elektronske pošte.

Zbog svega toga, a shodno već pomenutom članu 3, kao i članovima 4. i 5. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', bio sam prinudjen da Vašu žalbu odbacim kao formalno neispravnu.

Ovim se, naravno, ne umanjuje moje poštovanje prema Udruženju sudija Crne Gore i prema Vama kao njegovoj predsjednici'', kazao je ombudsman u odgovoru predsjednici Simonović.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA APRIL 2015.

PRIMLJENA JEDNA MOLBA I JEDNA ŽALBA

U aprilu ombudsman je dobio jednu molbu i jednu žalbu. Molbu je uvažio svojim odgovorom njenom podnosiocu od 11. aprila, a žalbu je odbio svojom odlukom od 20. aprila tekuće godine.

1. Ombudsmanu se 6. aprila 2015. godine obratio Ž.R. iz Bara, ujak tragično nastradale braće Gojačanin. Povod njegovog obraćanja bio je tekst ''Predsjednica NVO ''Braća Gojačanin'', zbog ugrožene bezbjednosti, sa sinom napustila Crnu Goru'', koga je ''Dan'' objavio 30. marta tekuće godine. U svom obraćanju koga je naslovio sa ''žalba/molba'', on je iznio niz optužbi na račun Jovane Stevanović, uz tvrdnju da ona, kako je kazao, ''nije više predsjednica NVO'' Braća Gojačanin'', te da se navodno ''lažno predstavlja i manipiliše zbog dobijanja prostora u novinama''. Tome je dodao i to da se protiv nje navodno ''vodi krivični postupak pred Osnovnim tužilaštvom u Baru zbog zloupotrebe službenog položaja''. Medjutim, ono što je posebno zasmetalo Ž.R. i što je bio suštinski razlog njegovog obraćanja ombudsmanu ''Dana'' bilo je to što je uz pomenuti tekst objavljena fotografija na kojoj se pored Jovane Stevanović vide i likovi njegovih sestrića, odnosno pokojne braće Gojačanin. Uz zamjerku ''Danu'' što je ustupio toliki prostor Stevanovićevoj, Ž. R. je zamolio obmudsmana da utiče kako se više ne bi objavljivala ta fotografija. ''Ne znam tačno koliko Vi možete da nam pomognete i da li sve što sam naveo ima veze sa Vama, jedino bih želio da se dotična osoba više ne dovodi s nama u kontekst, jer smo stigli do suda od tolike ''dobrote i brige'', naveo je na kraju Ž.R.

   Shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', obraćanje Ž.R. ombudsman nije mogao razmatrati kao žalbu, jer ono nije ispunilo za to predviđene uslove. Jedino se moglo tretirati kao molba, čega je bio svjestan i Ž. R. kada ga je naslovio sa ''žalba/molba'', a što mu je u obrazloženju svog odgovora od 11. aprila 2015. pojasnio i ombudsman. Tom prilikom ombudsman je naveo i da se radi o ''vrlo osjetljivom slučaju koji zahtijeva najveću moguću obazrivost i ozbiljnost u svakom tretmanu, pa i medijskom'', uz jasnu napomenu da se ombudsman ne može miješati u rad novinara i urednika, kao što ''ni ombudsman, novinari i urednici ne smiju ulaziti u rad policijskih, tužilačkih i pravosudnih organa''. Na kraju, ombudsman je u odgovoru Ž.R. saopštio i stav o spornoj fotografiji: ''Sa urednikom ''Hronike'', Mitrom Rakčevićem, razgovarao sam o objavljenoj fotografiji i Vašim zahtjevom da se Jovana Stevanović  na taj način više ne stavlja u kontekst sa Vašim tragičnom stradalim sestrićima, braćom Gojačanin, što je bio suštinski zahtjev upućen ombudsmanu.  I urednik i ja saglasili smo se da je Vaš zahtjev razumljiv, a urednik kazao da se to ubuduće neće ponoviti, iako je ta fotografija imala samo ilustrativnu namjenu. Suvišno je isticati, jer se  to duboko podrazumijeva, da se prema tragediji braće Gojačanin i ožalošćenoj porodici do kraja treba odnositi sa posebnim pijetetom, pa i kada je riječ o fotografijma koje se objavljuju.  ''Dan'' je to uvijek činio, a tako će postupati i ubuduće''.  

   Istog dana, kada mu je upućen odgovor, 11. aprila 2015, Ž.R. se zahvalio ombudsmanu ''Danu''.

  2. Elektronskim putem i preko svoje PR Službe ombudsmanu ''Dana'' 10. 04.2015. godine obratilo se žalbom Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, a zbog, kako je navedeno u žalbi, nepravilnog objavljivanja reagovanja toga Ministarstva, objavljenog u ''Danu'' 8. aprila tekuće godine na IV strani rubrike ''Podgoricom'' sa naslovom ''Zemljoradnika nazvali ''opozicioni poljoprivredni proizvođač'', a povodom teksta objavljenog 5. aprila (''Regioni'', str. I), sa nadnaslovom ''Poljoprivrednici zbog sumnje u regularnost traže izdavanje rješenja kada ih Ministarstvo poljoprivrede odbije za subvencije'' i naslovom ''Znaju i koje su jagode opozicione''.

   U žalbi Ministarstva se navodi da je ''Dan'' objavljivanjem teksta od 5. aprila tekuće godine ''prekršio načelo 1 Kodeksa novinara, koje se odnosi na cjelovitost informacija, jer nije kontaktirao drugu stranu da provjeri sumnje ''poljoprivrednika'' i optužbe gospodina Milića, a to je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja''. U žabli ombudsmanu dalje se kaže: ''Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja poslalo je odgovor na navedeni tekst, koji je uredništvo rubrike Podgoricom neprofesionalno objavilo 8. aprila 2015: na IV strani rubrike Podgorica, a ne na I strani gdje je bio tekst povodom koga je Ministarstvo reagovalo; uz komentar druge strane na čije je tvrdnje Ministarstvo reagovalo; uz opremu teksta koja je ugrozila smisao reagovanja, te na taj način ugrozilo ravnopravnost i smisao ispravke i odgovora Ministarstva''.

   U žalbi je, između ostalog, dalje kazano da je Ministarstvo u svom ''reagovanju argumentovano pokazalo da je gospodin Milić iznio niz neistina, i time demantovalo i tvrdnju da Ministarstvo poljoprivrede daje subvencije poljoprivrednicima na osnovu političke pripadnosti''. ''Ukratko, stoji dalje u žalbi, u ''reagovanju Ministarstva jasno je saopšteno da se gospodin Milić u 2014. nije javljao na javni poziv za podršku iz Agrobudžeta, da je podnio zahtjev za podršku podizanju zasada jagoda u 2013. godini, ali da nije dobio subvenciju jer nije ispunio uslov koji se odnosio na minimalnu površinu zasada''.

   Shodno svemu tome, Ministarstvo je zatražilo da ''Uredništvo rubrike Podgoricom objavi ponovo reagovanje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na način koji definišu Zakon o medijima i Kodeks novinara Crne Gore.

   Postupajući po Poslovniku u radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', a povodom žalbe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ombudsman se obratio urednici redakcije ''Podgoricom'' Ljiljani Minić, i od nje dobio opširno izjašnjenje, koje integralno prenosi i u ovom izvještaju:

''Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u žalbi tvrdi da su u tekstu „Znaju i koje su  jagode opozicione” iznesene sumnje u regularnost procesa dodjele subvencija od strane Ministarstva poljoprivrede bazirane na izjavi jednog poljoprivrednika. Apsolutno nije tačno da se radi o sumnji već o aktuelnoj temi koja ima javni interes jer se radi o dijeljenju enormnih svota novca iz državnog budžeta, a poljoprivrednici su ranije, i to javno, pokrenuli inicijativu – da Ministarstvo poljoprivrede konačno počne da primjenjuje Zakon o opštem upravnom postupku i svima koji konkurišu za subvencije izdaje rješenja, a potom ih javno objavljuje! To Ministarstvo ne čini, čime krši zakon i ustavno pravo na žalbu svakom građaninu koji im se obrati. Svoja prava na žalbu, očigledno, umiju da koriste, dakle jasno je gdje im je interes građanina.

U tekstu, precizno već u četvrtoj rečenici, je izjava pomoćnika ministra  Danijele Stolice koja potvrđuje da su u Ministarstvu razmatrali pitanje dodjele rješenja ali da to nije uvedeno kao obaveza! U prilogu dostavljam i tonski zapis izjave Danijele Stolice kao nesumnjiv dokaz da smo pravilo druge strane strogo ispoštovali.  Izjava poljoprivrednika, u nastavku teksta, je samo potvrda onoga što je pomoćnik ministra Danijela Stolica saopštila – rješenja ne dobijaju. Nijesmo se upuštali u komentar kako to Ministarstvo razmatra da li primjenjivati ili ne zakonske norme.

Spočitavate nam da smo objavljivanjem tog teksta prekršili načelo Kodeksa novinara koji se odnosi na cjelovitost informacija jer nije kontaktirana druga strana da bi se provjerile sumnje poljoprivrednika, kojega ne znam zbog čega stavljate pod znake navoda. Cjelovito je i te kako jer pomoćnik ministra kaže da u Ministarstvu ne izdaju rješenja po ZUP. Dakle, apsolutno nije tačna tvrdnja Ministarstva da nemamo drugu stranu. Zar pomoćnik ministra nije druga strana? Ili nije ta neka strana po vašoj mjeri? Da li to iznosite sumnju u riječi pomoćnika ministra? Poslušajte još jednom tonski zapis. Nije valjda da pi ar služba Ministarstva ne vjeruje pomoćniku ministra?

Podsjećate nas da novinari moraju da preduzmu sve razložne korake kako bi bili sigurni da objavljuju isključivo tačne informacije a ne onu za koju znaju da je lažna ili zlonamjerna… Je li dovoljno razložan korak da li izdajete rješenja – izjava pomoćnika ministra i poljoprivrednika gdje oboje kažu – ne pišu rješenja!

U žalbi je navedeno da je Ministarstvo poljoprivrede poslalo odgovor na navedeni tekst. Ni u smislu Kodeksa novinara niti Zakona o medijima reagovanje koje je poslala pi ar služba Ministrstva poljoprivrde se nije moglo tretitari kao odgovor ili ispravka. Objavljeno je kao nastavak polemike između dva subjekta jer to i predstavlja po sadržini i suštini. Odgovor je zakonska kategorija, a reagovanje koje smo dobili ne sadrži te elemente. Dakle, nema argumentovane niti suštinske ispravke navoda pomoćnika ministra u vezi sa neizdavanjem rješenja. Nigdje ne osporavate najbitniju činjenicu a to je da – Ministrastvo poljoprivrede ne piše rješenja za subvencije! Nadugo i naširoko se bavite poljoprivrednikom i njegovim radom što smo uostalom i objavili. 

U žalbi se ukazuje da je reagovanje objavljeno na IV strani rubrike Podgoricom, a ne na I strani. Objavljeno je apsolutno po kriterijumu koji odgovara plasmanu, tekst nosi ili otvara čitavu stranu čak, na većem prostoru nego što je bio prvi. Kao ilustracija je objavljen faksimil reagovanja pa se nedvosmisleno može utvrditi istinitost navoda u tekstu. Kažete, uz komentar druge strane na čije ste tvrdnje reagovali – tačno, mi pravo na odgovor, žalbu, ispravku nikome ne uskraćujemo.

Ministarstvo poljoprivrede kaže da je oprema teksta ugrozila smisao reagovanja, te je na taj način ugrožena ravnopravnost i smisao ispravke i odgovora. Za naslov smo primijenili prepisivačku školu – prepisali smo od „a” do „š” naslov iz reagovanja. Uz dužno poštovanje prema autoru reagovanja – to je zlata vrijedan pisani dokaz kako razvrstavate poljoprivrednike jer ste ga nazvali (citiram) „ugledni opozicioni poljoprivredni proizvođač”. Dakle, ako je neko nekoga ovdje ugrozio onda to nije „Dan”. „Dan” je samo precizno prenio izjave i citate ne istržući iz konteksta, preskačući ili kidajući. Ugrožen je neko drugi, a najmanje ravnopravnost Ministarstva u odgovorima’’, stoji u izjašnjenju urednice redakcije Podgoricom, Ljiljane Minić, upućenom ombudsmanu, kome je ona dostavila i tonski zapis izjave Danijele Stolice, pomoćnika ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Pažljivo uporedjujući žalbene navode i odgovore na njih iz izjašnjenja urednice Minić, te vlastitim analiziranjem objavljenih priloga, uključujući i sporno reagovanje i tekst reagovanja čije je ponovno objavljivanje zatraženo u žalbi – ombudsman je došao do zaključka da nije došlo do povrede načela 4 Kodeksa novinara i da je reagovanje objavljeno na adekvatan način. Posebno imajući u vidu njegov sadržaj koji ga mnogo više čini odgovorom nego ispravkom, između kojih u praktičnom novinarstvu postoji značajna razlika. Miješanje ispravke i odgovora, koji se često pretvori u polemiku sa suprotnom stranom, kao u ovom slučaju, inače, je česta pojava što je registrovala i praksa medijskih samoregulatornih tijela. Ali, i takve situacije lako je prevladati  u jednom tolerantnom dijalogu, na koji ombudsman i ovom prilikom poziva, uprkos konstataciji s negativnom konotacijom  da se  reaguje na tvrdnju izrečenu  ''a gdje bi drugo nego u DN ''Dan'', kako je PR Služba Ministarstva započela svoje reagovanje. Jasno je da se na taj način ne mogu afirmisati ne samo dijalog, nego ni sloboda javnog izražavanja i medijski pluralizam, kao ni ostale temeljne vrijednosti demokratskog društva - kazao je u svojoj odluci ombudsman.

Ombudsman je u predmetnom slučaju isključio i kršenje načela 1 Kodeksa novinara, odnosno žalbeni navod da nije kontaktirana ''druga strana'', jer se to nedvosmisleno vidi iz teksta ''Znaju i koje su jagode opozicione''. U svom izjašnjenju to je objasnila i urednica Minić, dostavljajući ombudsmanu i tonski zapis izjave Danijele Stolice, pomoćnika ministra, koji je ombudsman proslijedio Ministarstvu zajedno sa svojom odlukom.

Zbog svega toga, omudsman je odbio ovu žalbu PR Službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, za koju shodno članu 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'' nije postojala obaveza objavljivanja u ''Danu'' i kao takvu je proslijedio Ministarstvu poljoprivredе i ruralnog razvoja, 20. aprila tekuće godine.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA MART 2015.

DOBIJENA JEDNA ŽALBA

U martu ombudsman ''Dana'' je dobio jednu žalbu.  Uputio mu je 4. marta 2015. godine Ž. R. iz Bara. Iako je ona potpisana punim imenom i prezimenom, ombudsman se u ovom izvještaju opedijelilo za inicijale radi poštovanja pretpostavke nevinosti, što je uradio i novinar u tekstu ''Policiji dostavila snimak o planiranju krvne osvete '', koga je ''Dan'' objavio 25. februara 2015. godine. U tom tekstu kazano je kako je predsjednica NVO ''Braća Gojačanin'', Jovana Stevanović, podnijela policiji ''prijavu zbog plana likvidacije članova porodice Bujić''. U tom kontekstu spomenula je i Ž.R. što je bio razlog da on uputi žalbu ombudsmanu.

U opširnoj žalbi, koja sadrži mnogo toga što nije u direktnoj vezi sa objavljenim tekstom, Ž.R. je oštro negirao  optužbe Stevovićeve, uz tvrdnju da je ona zloupotijebila tu nevladinu organizaciju. Dalje je kazao, da je ''Dan'' korektno pisao o ubistvu braće Gojačanin i o kasnijem sudjenju u Višem sudu, pa mu je zato i nevjerovatno  kome je, kako je kazao, trebao ovakav naslov, ''krajnje opasan po  mnoge pojedince''. Naveo je da su to veoma ozbiljne optužbe, kažnjive po Zakonu, ''koje ozbiljno ugrožavaju njegovu bezbjednost''. Zato je od ombudsmana zatražio da u najskorijem roku odluči o njegovoj žalbi, a na osnovu člana 4. Kodeksa.

Po prijemu  žable, shodno  Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je sa njom upoznao urednika rubrike ''Hronika'', Mitra Rakčevića, i uz zahtijevanje izjašnjenja, predložio mu da stupi u kontakt sa Ž.R., budući da je on dostavio broj mobilnog telefona, što je urednik Rakčević i uradio. Nakon toga urednik Rakčević se obratio ombudsmanu dopisom u kojem stoji: ''Nakon što sam dobio vašu žalbu, obavio sam razgovor sa Ž.R. i upoznao ga s činjenicom da je u tekstu objavljen zvanični dopis iz Uprave policije i djelovi zvanične krivične prijave koju je podnijela Jovana Stevanović. Obavijestio sam ga i da smo objavili samo njegove inicijale kako bi ga dodatno sačuvali iako to nijesmo bili obavezni. Na kraju, smo se dogovorili da kada tužilaštvo završi istragu po krivičnoj prijavi Stevanovićeve Ž.R. dodje u redakciju i donese potvrdu iz tužilaštva da je eventualno oslobodjen odgovornosti, odnosno da nema elemenata za krivično gonjenje i da će to ''Dan'' objaviti''.

Na osnovu svega toga ombudsman se uvjerio da je došlo do medijacije, što bi trebalo i da bude suština njegovog rada i djelovanja. Zato se 10. mart 2015. i obratio Ž. R. imejlom u kome je to konstatovao i zahvalio mu na ''razložnom i cjelishodnom potezu''. U odgovoru koga mu je poslao omudsman je kazao i ovo:  ''U potpunosti se slažem s Vama da se radi o vrlo osjetljivom slučaju o kome treba ozbiljno izvještavati, čvrsto siguran da ga ''Dan'' nijednog trenutka nije ni doživljavao drukčije, što ste i naveli govoreći o ranijem korektnom pisanju ''Dana'' povodom tragične smrti braće Gojačanin i kasnijem sudskom postupku, a što je, bez sumnje, bilo novinarovo profesionalno nastojanje i u tekstu koga ste označili spornim. Ubijedjen sam da ste se u to, u punu profesionalnost, uvjerili i tokom razgovora sa urednikom Rakčevićem, koji Vas je htio kontaktirati i bez mojeg zahtjeva.

Kada ste spomenuli ingerencije ombudsmana, siguran sam da ste imali na umu da u njegovoj nadležnosti nije i ne može biti da se bavi utvrdjivanjem činjenica, odnosno da li je nešto tačno ili nije. Zna se ko može imati tu nadležnost.'' – zaključio je ombudsman svoj odgovor Ž.R.

AKTIVNOSTI OMBUDSMANA
Na poziv Kancelarije Savjeta Evrope u Beogradu, ombudsman ''Dana'' učestovao je na dvodnevnoj Regionalnoj konferenciji o samoregulaciji medija koja je održana 26. i 27. marta 2015. godine u hotelu ''Metropol Palace'' u Beogradu. Ova konferencija koju je organizovao Savjet Evrope realizovana je u okviru projekta: ''Unapredjenje slobode izražavanja i informisanja i slobode medija u Jugoistočnoj Evropi''. Njen zadatak je  bio da susretima predstavnika samoregulatornih tijela i razmjenom iskustava i primjera iz prakse, vezanim za oblast medijske etike, dovede do unapređenja profesionalnog izvještavanja medija i etičkog novinarstva u zemljama koje su se uključile u ovaj projekat. Na podlozi memoranduma o saradnji, koji je potpisan u martu prošle godine u Prištini, na konferenciji su dogovoreni i konkretni potezi koji bi doveli do osnivanja regionalne mreže Media Nethics.

Na konferenciju u Beogradu, pored predstavnika iz Crne Gore, učestovali su i predstavnici iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije. Iz Crne Gore, pored ombudsmana  ''Dana'', u radu konferencije učestvovali su Paula Petričević, ombudsmanka ''Monitora'', Ranko Vujović, izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju i Gordana Borović, član tog Savjeta.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA FEBRUAR 2015.

ČETVRTI MJESEC BEZ ŽALBI

Ni u ovom mjesecu ombudsmanu ''Dana'' nije pristigla nijedna žalba, što je četvrti mjesec zaredom otkako čitaoci ''Dana'' nijesu imali potrebu da se obraćaju svom zaštitniku prava iz domena primjene  normi Kodeksa novinara Crne Gore.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA JANUAR 2015.

I JANUAR BEZ ŽALBI

Kao i prethodna dva mjeseca, i januar je protekao  bez žalbi ombudsmanu.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA DECEMBAR 2014.

BEZ ŽALBI

Ni u decembru mjesecu ombudsman ''Dana'' nije dobio nijednu žalbu.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA NOVEMBAR 2014.

NIJE BILO ŽALBI

Tokom novembra mjeseca ombudsmanu ''Dana'' nije upućena nijedna žalba.

  Pored redovnih aktivnosti, u ovom mjesecu, tačnije 20. novembra, ombudsman je učestovao na jednom od četiri planirana sastanka koje organizuje Akcija za ljudska prava (HRA) sa predstavncima medijskih samoregulatornih tijela, a koji su posvećeni saradnji samoregulatornih tijela u cilju ujednačene primjene Kodeksa novinara Crne Gore. Pored ombudsmana ''Dana'', ovom sastanku su prisustvovali: Božena Jelušić, ombudsmanka ''Vijesti'', Paula Petričević, ombudsmanka ''Monitora, Amer Ramusović, predsjednik Samoregulatornog savjeta za lokalnu i periodičnu štampu i Dragana Tripković, članica Komisije Savjeta Radio-televizije Crne Gore za razmatranje predstavki i prigovora slušalaca i gledalaca. U ime Akcije za ljudska prava okrugli sto je moderirao Dragoljub-Duško Vuković, a učesnici i učesnice debate razgovarali su o plagiranju u novinarstvu i razlici između uvredljivog govora i govora mržnje u medijima. S tim u vezi učesnici i učesnice okruglog stola ''su se saglasili da je plagiranje jedan od 'smrtnih grijehova novinarstva' i da bi urednici i samoregulatorna tijela morali ovom problemu da posvete mnogo veću pažnju. Takođe, postignuta je saglasnost o neophodnosti razlikovanja uvredljivog govora od govora mržnje''.

   Dogovoreno je i da se usaglašeni zaključci sa ovog i narednih okruglih stolova objave na kraju ciklusa razgovora, a ovaj projekat koji je označen kao ''Nastavak debate o primjeni Kodeksa novinara Crne Gore'', podržala je Britanska ambasada u Podgorici. Informaciju sa ovog sastanka, ''Dan'' je pod naslovom ''Plagiranje smrtni grijeh u novinarstvu'', objavio u broju od 21. novembra tekuće godine.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA OKTOBAR 2014.

PRIMLJENE DVIJE ŽALBE

U oktobru mjesecu ombudsman ''Dana'' dobio je dvije žalbu. Prvu žalbu, koju je ombudsman odbio svojom odlukom od 22.10. 2014. godine, uputio mu je advokat Branko Čolović, ovlašćeni zastupnik biznismena Zorana-Ćoća Bećirovića. Drugu žalbu ombudsman je dobio od Vrhovnog suda Crne Gore. Tu žalbu ombudsman je usvojio svojom odlukom od 03.11.2014. godine, a ''Dan'' je objavio u broju od 04. 11. tekuće godine:

    1.Elektronskim putem ombudsmanu se 15. oktobra ove godine obratio gospodin Branko Čolović, advokat iz Budve, ovlašćeni zastupnik gospodina Zorana Ćoća Bećirovića, biznismena iz Kolašina, a povodom teksta ''Petorica saslušani zbog ubistva Bećirovića'', koga je ''Dan'' objavio 10.10.2014. godine. U ovom tekstu, po mišljenju advokata Čolovića, ''Dan'' je ''ponovo objavio neistinite informacije koje se tiču njegovog klijenta, nastavljajući medijsku akciju beskrupulozne defamacije koju protiv njega već duže vrijeme vodi''. Tome je on dodao како ''ovog puta nijesu na udaru poslovi gospodina Zorana Bećirovića, već njegova porodica''. U nastavku svoje žalbe, advokat je naveo:

   ''Sporni članak govori o prvobitnim sumnjama da “Bećirović možda nije ubijen sa namjerom”, pa se navodi da je “u noći ubistva kod sebe imao 700 eura”, a da je “kasnije kod njega pronađeno svega 200”. U pitanju je očigledna laž, bez obzira na to ko je izvor “Dana” iz policije. Prije svega, ideja o tome koliko je pokojni Dragan imao novca kod sebe prije nego što je ubica na njega pucao potpuno je neozbiljna. Ko je to mogao da zna osim samog Dragana Bećirovića? Niti ga je policija pretresala, niti postoji zapisnik o takvoj službenoj radnji, niti je on prebrojavao novac pred trećim licima. Ne može biti nikakve sumnje da je ova informacija lažna, jer se radi o elementarnoj logici. Informacije koje novinar “Dana” eventualno dobija od svojih izvora u policiji ne oslobađaju ga obaveze  da u ovakvim situacijama postupa sa naročitom pažnjom i da se uzdrži od očigledno netačnih i neodgovornih tvrdnji, posebno imajući u vidu da  takve tvrdnje usmjeravaju i istragu i pažnju javnosti u pogrešnom pravcu. Što se tiče informacije da je “kod njega pronađeno svega 200 (eura)”, pouzdano znamo da je ona neistinita, jer taj iznos uopšte ne odgovara iznosu koji je pronađen kod Dragana nakon ubistva i koji je predat porodici, o čemu postoji zapisnik''.

   Uz tvrdnju da ''kompletna informacija predstavlja laž i konstrukciju, što znači da se radi o još jednom zlonamjernom kršenju načela iz tačaka 1 i 3 Kodeksa novinara Crne Gore'', advokat Čolović je na kraju svoje žalbe iznio i ovu konstataciju: ''Nije u pitanju samo neprofesionalan odnos “Dana” prema jednoj veoma ozbiljnoj temi. Imajući u vidu da istraga bezuspješno traje već više od tri godine, postavlja se i pitanje kome je u interesu ovakvo širenje lažnih glasina, koje, u krajnjoj liniji, samo otežavaju istragu i odvlače je na pogrešan kolosjek, dok su ubice na slobodi''.

   Zbog svega toga on je  ombudsmanu  predložio da usvoji njegovu žalbu, da utvrdi povrede Kodeksa novinara na koje se njom ukazuje, te da naloži “Danu” da objavi ombudsmanovu odluku u skladu sa Poslovnikom o radu zaštitnika prava čitalaca “Dana” i u skladu sa Zakonom o medijima.

   Shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', o iznesenim žalbenim navodima, ombudsman se obratio uredništvu ''Dana'', redakciji ''Hronike'', nakon čega je lično od autorke teksta, novinarke Marije Palibrk, dobio izjašnjenje, koje ombudsman i ovdje prenosi u cjelosti:

  ''Informaciju koju je ''Dan'' objavio u tekstu ''Petorica saslušani zbog ubistva Bećirovića'' je tokom poslednje tri godine objavljena u više od deset medija, uključujući i ''Dan''. Radi se o informaciji koja je medijima saopštena iz Uprave policije odmah nakon ubistva kada su tvrdili, a tvrde i sada, da istraga ide u više pravaca i da se ispituje i mogućnost da je pokojni Dragan Bećirović bio meta razbojnika. Samim tim što nema osumnjičenih ne može se sa sigurnošću isključiti bilo koji motiv. Neozbiljno je da jedan advokat, pravnik, u primjedbi ističe da informacija koju je objavio ''Dan'' da je kod Bećirovića pronađeno 200 eura, može policijsku istragu usmjeriti u pogrešnom pravcu. Gotovo da sam sigurna da policija i tužilaštvo ne vode istrage na osnovu medijskih napisa. Inače, radi se o podsjećanju na samom kraju teksta o tome da je policija provjeravala i tu informaciju, a ukoliko Bećirovićev advokat uzme da pročita sve članke koji su objavljeni u ''Danu'', a povodom ubistva Dragana Bećirovića, vidjeće da je upravo ''Dan'' forsirao priču da se radi o klasičnoj sačekuši, a ne o razbojništvu, kako su to navodili neki mediji. Međutim, naša je obaveza, a i interes javnosti, da izvještavamo јаvnost o svim aktivnostima koje se preduzimaju na rasvjetljavanju ovog teškog zločina, pa je zbog toga objavljena i za Bećirovićevog advokata sporna informacija. Podvlačim i da tu informaciju niko iz policije niti bilo koji drugi zvaničnik nije demantovao za tri godine kada je prvi put objavljena, što nam je dalo za pravo da povjerujemo u njenu istinitost''. Navodim da su istu ovu informaciju objavili: Dnevnik Vijesti i Portal Vijesti 11.4.2011. 12:45. (''Policija nije isključila ni mogućnost da se radi o običnoj pljački koja je krenula loše. Naime, Dragan Bećirović je u noći ubistva kod sebe imao 700 eura, a nakon što je ubijen kod njega je pronađeno svega 200 eura, navele su ''Vijesti''). 10. aprila 2011. Javni servis je takođe objavio tu informaciju, a 10. aprila 2011. i Press online. Dva dana kasnije portal Mondo i ''Večernje novosti'' takođe su objavile istu informaciju'' – navela je u svom izjašnjenju, dostavljenom ombudsmanu, novinarka Palibrk.

   Ombudsman je prihvatio izjašnjenje novinarke Palibrk, kao razložno i uvjerljivo određenje prema žalbenim navodima, te na podlozi njega i vlastitе ocjene, utvrdio da tekstom ''Petorica saslušani zvog ubistva Bećirovića''  nije došlo do povrede načela 1 i 3 Kodeksa novinara Crne Gore, pa shodno tome donio odluku kojom je odbio žalbu advokata Čolovića. Prilikom donošenja odluke ombudsman je maksimalno uvažio činjenicu da se radi o vrlo osjetljivom slučaju, ostajući duboko ubijeđen da pomenutim tekstom ničim nije povrijeđena porodica Bećirović i da bi tako nešto bilo nezamislivo da se nađe na stranicama ''Dana''. Upravo iz tog razloga, zbog osjetljivosti cijelog slučaja, ombudsman je ponovio već opštepoznatu činjenicu da u njegovoj nadležnosti nije i ne može biti uvtrđivanje da li je neka informacija tačna ili nije, čega se naravno strogo držao i u ovom slučaju. Jasno je da to isključivo pripada za to nadležnim organima, od kojih se očekuje da će rasvijetliti sve okolnosti pod kojima je došlo do ubistva  pokojnog Dragana Bećirovića i time eleminisati različite verzije ovog teškog zločina.

   Iako je to već uradio u nekoliko navrata, ombudsman je i ovom prilikom kategorički odbacio navode advokata Čolovića da ''Dan'' navodno ''nastavlja medijsku akciju beskrupulozne defamacije'' njegovog klijenta, i da se ovog puta, navodno, na udaru našla i njegova porodica, ubijeđen da predrasude, apriorne i neutemeljene tvrdnje ne mogu doprinijeti stvaranju atmosfere tolerantnog dijaloga i izgrađivanju odnosa povjerenja – kao temeljnih prinicipa ne samo ombudsmanovog rada i djelovanja.

   Ombudsman je isto tako podsjetio da, shodno članu 12. Poslovnika u radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', za odluke kojima se žalba odbija ne postoji obaveza objavljivanja u ''Dan''-u.

    2. Ombudsman ''Dana'' dobio je 28. 10. 2014. godine od strane sekretara Vrhovnog suda Crne Gore Sanje Kalezić žalbu u kojoj se osporava način na koji je ''Dan'' 23. 10. tekuće godine objaviо ispravku koju mu je dan prije uputio predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica, a povodom teksta ''Saslušani Veljović i Medenica'', koga je ''Dan'' objavio 22. 10. tekuće godine. U tom tekstu, prema navodima žalbe, ''iznijete su neistinite tvrdnje, odnosno lažne informacije da je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica dala izjavu pred specijalnim državnim tužiocem Đurđinom Ninom Ivanović govoreći navodno o saznanjima vezanim za rad Ivice Stankovića, bivšeg sudije Vrhovnog suda''. Za ispravku koju je tim povodom ''Danu'' uputio predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica, a ''Dan'' objavio sjutradan, 23. 10. tekuće godine, kaže se u žalbi, da je objavljena djelimično i parafrazirano i suprotno članu 28. Zakona o medijima, ''koji propisuje da se ispravka ili odgovor moraju objaviti bez izmjena i dopuna, na istoj strani štampe, odnosno u istoj emisiji elektronskog medija u kojima je objavljen programski sadržaj na koji se ispravka ili odgovor odnosi''– kazano je dalje u žalbi, uz zaključak ''da je objavljivanje netačnih informacija o navodnom saslušanju predsjednice Vrhovnog suda isključivo sračunato na podrivanje ugleda i autoriteta Vesne Medenice, Vrhovnog suda i nažalost neistinitog informisanja čitalaca i cjelokupne crnogorske javnosti''. Uz žalbu, ombudsmanu je dostavljeno i predmetno reagovanje (isrpavka) koje je 22.10. 2014. potpisao predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica.

   Shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je sa žalbom upoznao uredništvo ''Dana'' i od zamjenika glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Nikole Markovića, dobio sledeće izjašnjenje:

   ''Iako smatramo da je objavljenim reagovanjem predsjednika Vrhovnog suda Vesne Medenice, prenеsena suština reаgovanja, obzirom da se radi o delikatnoj temi za koju je javnost zainteresovana i da je riječ o predsjedniku Vrhovnog suda, kao jedne od najznačajnijih instutucija u državi, redakcija ''Dana'' će objaviti integralno reagovanje na devetoj strani  ''Dana'', i to na način uobičajen u novinarstvu, čime će predsjednik Vrhovnog suda Vesna  Medenica dobiti traženu satisfakciju''.

   Ombudsman je u potpunosti prihvatio stav zamjenika glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' Nikole Markovića, te shodno tome, 03.11.2014. godine donio odluku kojom je usvojio žalbu Vrhovnog suda Crne Gore. U vezi s tim, on je nalažio uredništvu ''Dana'' da u cjelosti, kao sastavni dio ombudsmanove odluke, na devetoj strani objavi ispravku koju je ''Danu'' 22.10. 2014. dostavio predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica. Tekst reagovanja (ispravke) glasi:

   ''Povodom novinskog članka objavljenog u vašem listu dana 22.10.2014. godine, pod nazivom ''Saslušani Veljović i Medenica'' u kome iznosite da je specijalni tužilac Đurđina Nina Ivanović saslušala predsjednika Vrhovnog suda, kao i da je predsjednik Vrhovnog suda govorio pred specijalnim tužiocem o saznanjima vezanim za rad nekadašnjeg sudije Vrhovnog suda, Ivice Stankovića, obavještavam vas da su svi ovi navodi neistiniti.

   Štaviše, ovo nije prvi put da dnevne novine ''Dan'' iznose netačne, neistinite i neprovjerene informacije koje se tiču predsjednika Vrhovnog suda. Ovakvo neprofesionalno postupanje je postalo praksa.

   U vezi sa prethodno navedenim tekstom, jedina istina je da predsjednikVrhovnog suda nije dobijao nikakav poziv od Specijalnog tužioca, od njega nije traženo nikakvo izjašnjenje, te prema tome niko ga nije ni saslušavao. Svi navodi teksta ''Saslušani Veljović i Medenica'', a koji se odnose na predsjednika Vrhovnog suda, su prema tome neprovjereni, pretenciozni, i što je najbitnije neistiniti.

   Kako je svrha novinarskog poziva da bude servis građana, i da ih informiše na istinit i objektivan način, a ne kroz paušalne i neprovjerene informacije, smatram vašom obavezom da objavite demanti predmetnog novinskog članka'', stoji u reagovanju (ispravci) predsjednika Vrhovnog suda Vesne Medenice.

   Ombudsman je kategorično odbacio tvrdnju iz žalbe da je ''Dan'' navodno imao namjeru da podrije ugled i autoritet Vesne Medenice i  Vrhovnog suda, čiji je ona predsjednik,  i istovremeno pozdravio ''otvorenost Kabineta predsjednika Vrhovnog suda za saradnju sa novinarima i pravovremenu dostavu traženih odgovora'', kao konstataciju istaknutu u žalbi i kao neophodan preduslov za buduću dobru saradnju ''Dana'' i Vrhovnog suda Crne Gore.

   Po nalogu obmudsmana ovu odluku, ilustrovanu sa fotografijom predsjednika Vrhovnog suda Vesne Medenice, ''Dan'' je objavio već sjutradan po njenom donošenju, 04. novembra 2014. Istog dana, ombudsman je odluku dostavio i Vrhovnom sudu Crne Gore, na čemu mu je 07.11. tekuće godine mejlom zahvalila Sanja Kalezić, sekretar Suda.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA SEPTEMBAR 2014.

DOBIJENA JEDNA ŽALBA

Kao i u avgustu mjesecu, i u septembru je ombudsman dobio jednu žalbu i, to od PR Službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore. Svojom odlukom od 15.09.2014.godine, ombudsman je ovu žalbu odbio.

Žalba je ombudsmanu upućena 08.09.2014. godine zbog, kako je u njoj navedeno, ''neobjavljivanja odgovora (reagovanja) ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petra Ivanovića'', a ''povodom odgovora Redakcije ''Dana'', objavljenog u okviru teksta ''Hoće da otkupi godišnji tiraž Dana'', objavljenog 27.08.2014. na 5. strani rubrike ''Ekonomija''.

U žalbi se pojašnjava da je ''Dan'' 25. 08. ove godine u okviru teksta ''Umjesto otkupa prave konkurenciju'', objavio boks sa naslovom ''Ivanoviću plaćali grožđe i po dva eura'', u kome je objavljena, prema tvrdnji PR Službe, ''netačna informacija'' da su ''Plantaže'' ''plaćale ministru Ivanoviću za grožđe iz privatnog vinograda''. Ministar je, navodi se dalje u žalbi, istog dana  demantovao tu informaciju, a njegovo reagovanje ''Dan'' je  pod naslovom ''Ivanović tvrdi da ne prodaje grožđe'' objavio narednog dana, 26.08 ove godine, pri čemu je redakcija, ostajući pri iznesenim navodima, dala i svoj odgovor sa naslovom ''Saznali iz pouzdanih izvora''.

Na ovaj redakcijski odgovor, ponovo je reagovao ministar Ivanović, a njegov odgovor ''Dan'' je pod naslovom ''Hoće da otkupi godišnji tiraž ''Dana'' objavio 27.08 ove godine, dajući pri tom i svoj odgovor u kome je saopšten i redakcijski stav da se tim tekstom završava polemika sa ministrom Ivanovićem.

I na taj odgovor ministar je poslao reagovanje, koje je redakcija shodno svojoj već saopštenoj i objavljenoj odluci odbila da objavi, a čije je neobjavljivanje upravo predmet žalbe podnesene obmudsmanu. PR Služba Ministarstva smatra da je time prekršen Zakon o medijima (članovi 26,27 i 28) i načelo 4 Kodeksa novinara, te  od uredništva Ekonomije u ''Dan'' zahtijeva da objavi to ministrovo reagovanje (dostavljeno uz žalbu), ''u skladu sa Zakonom o medijima i Kodeksom novinara''.

Shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je sa dobijenom žalbom upoznao ekonomsku redakciju ''Dana'' i od nje zatražio izjašnjenje. Objašnjenje je dobio od novinarke ove redakcije, Jelene Veljović, koje ombudsman daje u cjelosti:

''Neobjavljivanjem trećeg po redu reagovanja ministra Ivanovića na isti tekst, odnosno odgovora na odgovor ekonomske redakcije ''Dana'', smatram da ni u jednom dijelu nije prekršen Kodeks novinara Crne Gore ni Zakon o medijima.

To tvrdim iz razloga što pomenuti Zakon u članu 30. stav 4. propisuje da je medij dužan da objavi ispravku ili odgovor na objavljeni programski sadržaj, osim ako je, između ostaloga: ''već objavljena ispravka ili odgovor na programski sadržaj po zahtjevu ovlašćenog lica, ili je u istom mediju, u drugom jednako vrijednom obliku (intervju, izjava i drugo), već objavljena reakcija ovlašćenog lica iste sadržine kao podnešena ispravka ili odgovor''.

Kako je i treće reagovanje ministra Ivanovića bilo suštinski istog sadržaja kao dva prethodno objavljena, to sam smatrala da redakcija Ekonomije, što je bio i njen stav, više nije u obavezi da objavljuje ispravke gotovo iste sadržine iz razloga kako bi se u javnosti izbjeglo eventualno pogrešno tumačenje da ''Dan'' i ja kao njegov novinar vodimo lični ''rat'' sa ministrom Ivanovićem, što ni u jednom trenutku nije bila namjera. Zbog toga je u drugom odgovoru ekonomske redakcije i navedeno da se tim odgovorom završava polemika a ne iz nekog drugog razloga''- stoji u izjašnjenju novinarke Veljović dostavljenom ombudsmanu.

Ombudsman je prihvatio obrazloženje novinarke Veljović kao razložno i ispravno i u duhu etičkih i zakonskih normi. U ispravnost njenog stava uvjerio se i  neposrednim  uvidom u pomenute tekstove, reagovanja i odgovore, iako mu od podnosioca žalbe nijesu dostavljeni  internet linkovi ka njima ili skrenirani sadržaji, što zahtijeva Poslovnik o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana''.

Na osnovu svega toga, ombudsman je utvrdio da nije došlo do povrede načela 4 Kodeksa novinara, te je shodno tome i donio odluku da odbije žalbu PR Službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore.

Istog dana (15.09.2014.) ombudsman je odluku uputio PR Službi Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, sa napomenom da za odluke kojima se žalba odbija, shodno članu 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ne postoji obaveza objavljivanja u ''Danu''.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA AVGUST 2014.

PRIMLJENA JEDNA ŽALBA

U avgustu ombudsman je dobio jednu žalbu (25. avgusta), koju je odbio svojom odlukom od  prvog septembra ove godine.

Ombudsmanu se žalbom 25. avgusta ove godine obratio gospodin Branko Čolović, advokat iz Budve, ovlašćeni zastupnik gospodina Zorana Ćoća Bećirovića, biznismena iz Kolašina, a povodom teksta ''Bećiroviću 13,3 miliona da izađe iz Beplera'',  koga je ''Dan'' objavio 20.08. 2014. godine. Za advokata Čolovića u pomenutom tekstu sporan je bio posljednji pasus, koga on citira u žalbi, a koji glasi: „ Ranije su mediji prenijeli da je Lazurenko pred sudom izjavio da je Bećirović 20 odsto akcija u kompaniji koja je kupila Avalu, dobio zbog prijateljskih veza sa premijerom Crne Gore Milom Đukanovićem, još pet odsto zbog informacija koje je dobio od tadašnjeg direktora HTP Budvanska rivijera Iva Armenka u vezi privatizacije hotela. Lazurenko je kazao i da je jednu zlatnu akciju Bećirović dobio nakon presude Vrhovnog suda Crne Gore da Savjet za privatizaciju mora potpisati ugovor sa njihovom kompanijom, iako je tada bila drugoplasirana“.

U daljem tekstu žalbe advokat je naveo:  ''Dana 09.07.2014. godiine, dao sam saopštenje za javnost u vezi sa pravosnažnom presudom Visokog suda u Londonu u korist mog klijenta, koja je potvrđena presudom Apelacionog suda Engleske. U tom saopštenju, čiju Vam kopiju dostavljam u prilogu, između ostalog je navedeno i sledeće:

 ''Sud je donio svoju odluku tako što je povjerovao svjedočenju vlasnika „Caldera“ g. Zorana Bećirovića, a nije povjerovao svjedočenju g. Igora Lazurenka, koje je sudija opisao kao iznošenje tvrdnji „prožetih nepoštenjem“ i kao davanje „predumišljeno neistinitog“ iskaza pod zakletvom''.

''Imajući u vidu'', naveo je dalje Čolović, '' kako je londonski sud okarakterisao iskaz g. Lazurenka, smatram da prenošenje dijelova tog iskaza putem medija predstavlja širenje lažnih glasina, što znači da je u konkretnom slučaju „Dan“ prekršio načelo poštovanja istine iz tačke 1 i načelo neprikosnovenosti činjenica iz tačke 3 Kodeksa novinara Crne Gore.

Advokat Čolović,  pri tome, ne spori da sporni pasus sadrži riječi gospodina Lazurenka, koje je novinar vjerno prenio, ali upozorava da je novinar ''morao da ima u vidu  da se radi o dijelovima lažnog iskaza ''prožetog nepoštenjem'' i ''predumišljenog neistinitog'', а imajući u vidu saopštenje za javnost od 09.07. 2014.g. Novinaru je, tvrdi dalje on, ''moralo biti poznato da su u pitanju lažne i zlonamjerne optužbe na račun gospodina Bećirovića, koje imaju za cilj da ugroze njegovu reputaciju''. Zato se, zaključuje on, ''čitanjem spornog članka stiče pogrešan utisak o ulozi mog klijenta u privatizaciji hotela ''Avala'', što bez dileme negativno utiče na njegov poslovni i lični ugled''.

Za advokata Čolovića  je iz predmetnog teksta sporan ostao i pasus po kome je „Bećirović pokrenuo spor u Londonu (kompanija „Bepler i Džejkobson je registrovana u Britaniji) protiv većinskog vlasnika kako bi prodao akcije svoje kompanije („Kaldero trejding limited“) ili dobio mogućnost da otkupi akcije većinskog vlasnika“. On tvrdi da ovo nije tačno, već da je ''gospodin Bećirović pokrenuo spor u Londonu jer su njegova vlasnička i upravljačka prava u kompaniji bila ugrožena od strane većinskog vlasnika''. Advokat smatra ''da ovdje nije u pitanju greška, već perfidna namjera da se od javnosti sakrije pravi razlog pokretanja sudskog spora, a to je zaštita imovine''. Zbog svega toga on je od ombudsmana zatražio da donese odluku kojom bi ''ustanovio povrede  Kodeksa novinara navedene u žalbi''.

Shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', o iznesenim žalbenim navodima, ombudsman se obratio uredništvu ''Dana'', nakon čega je lično od autora teksta, novinara Marka Vešovića, dobio izjašnjenje, koje ombudsman prenosi u cjelosti:

''Objavljivanje djelova iskaza Igora Lazurenka pred londonskim sudom ne može biti širenje lažnih glasina niti kršenje bilo kojeg dijela Kodeksa novinara, kako se netačno tvrdi u žalbi. Razlog za to je činjenica da novinarima ne može biti poznato koji je konkretno dio iskaza gospodina Igora Lazurenka pred britanskim sudom označen kao lažan od sudije.

Tačno je da je postojalo saopštenje o presudi od  9. jula ove godine, na koje se podnosilac žalbe poziva, i u kome se navodi da sud nije povjerovao svjedočenju Lazurenka, ali to je u konkretnom slučaju nerelevantno za aspekt poštovanja Кodeksa iz dva razloga.

Prvi je što je iskaz Lazurenka pred sudom o sporu koji je pokrenut prilično široka materija da bi se u momentu objavljivanja teksta moglo precizno tumačiti koji je konkretno dio tog iskaza označen od suda kao netačan. Potrebno je istaći da se u tom smislu ne može govoriti o širenju lažnih glasina, jer ne postoji dokument koji ukazuje da je konkretno dio na koji upozorava podnosilac žalbe, a koji je citiran u tekstu na koji je izjavljena žalba, od suda označen kao lažno svjedočenje.

Uz to, prećutkivanje izjava datih pred sudom o određenoj pravnoj stvari moglo bi se na neki način tumačiti i kao nametanje cenzure novinarima, što vjerujemo da sigurno nije namjera podnosioca žalbe, ali nije ni u skladu sa pozitivnim pravnim propisima Crne Gore i praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Drugi razlog je što je ukupnoj javnosti Crne Gore poznato da je sud u Londonu ranije presudio u korist klijenta podnosioca žalbe, a ne većinskih vlasnika kompanije koja gazduje hotelima Avala i Bjanka, što dodatno obesmišljava srž same žalbe podnijete ombudsmanu.

Što se tiče dijela žalbe koji se odnosi na navod iz teksta ''da je Bećirović pokrenuo spor u Londonu (kompanija ''Bepler i Džejkobson'' je registovana u Britaniji) protiv većinskog vlasnika kako bi prodao akcije svoje kompanije (''Kaldero trejding limited'') ili dobio mogućnost da otkupi akcije većinskog vlasnika'', a što, po žalbi, nije tačno, ukazujemo da je u pitanju zvanično saopštenje većinskih vlasnika firme, koji tvrde da za to posjeduju pisane dokaze.

Stoga upućujemo podnosioca žalbe da povodom ovih navoda objavi saopštenje za javnost i pobije navode iz saopštenja većinskog vlasnika, a ne da se obraća ombudsmanu redakcije, jer ne vidimo zašto bi bilo sporno prenošenje zvaničnih stavova poslovnih društava''- naveo je u izjašnjenu, dostavljenom ombudsmanu, novinar Vešović.

Po ocjeni ombudsmana,  novinar Vešović je svojim izjašnjenjem argumentovano osporio žalbene navode  i negirao da je u njegovom tekstu ''Bećiroviću 13,3 miliona da izađe iz Beplera'' došlo do kršenja od strane advokata Čolovića pomenutih načela Kodeksa novinara Crne Gore. Zato je ombudsman na podlozi toga i vlastitog suda, donio odlukom kojom je odbio advokatovu žalbu , kategorično odbacujući u njoj iznijete optužbe da је ''Dan'' pomenutim tekstom, čija osnovna i suštinska tačnost ni od advokata nije osporena, imao navodno ''perfidne namjere'' ili cilj da ''ugrozi reputaciju'' gospodina Bećirovića. Ombudsman smatra da takve kvalifikacije ne doprinose tolerantnom i razložnom dijalogu, za koga će se ombudsman i ubuduće uporno zalagati – kazao je ombudsman u svojoj odluci koju je 01. 09. 2014. uputio advokatu Čoloviću, uz  napomenu da, shodno članu 12. Poslovnika u radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', za odluke kojima se žalba odbija, ne postoji obaveza objavljivanja u ''Dan''-u.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA JUL 2014.

STIGLE TRI ŽALBE

U julu mjesecu ombudsman je dobio tri žalbe. Prvu žalbu uputio mu je gospodin Branko Čolović, advokat iz Budve, ovlašćeni zastupnik Zorana Ćoća Bećirovića, biznismena iz Kolašina. Ovu žalbu, ombudsman je 16. 07. 2014. djelimično prihvatio i nju je kao takvu ''Dan'' objavio u broju od 20. 07. 2014. godine.
   Druge dvije žalbe ombudsman je dobio u istom danu, 29.07.2014. godine, od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, tačnije od njegove PR Službe. Ove dvije žalbe ombudsman je odbio svojom odlukom od petog avgusta tekuće godine, za koju shodno članu 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', nije postojala obaveza objavljivanja u ''Danu''.
  1. Kao što je već kazano, žalbu advokata Čolovića ombudsman je usvojio djelimično, a obrazloženje svoje odluke ombudsman daje  u izvještaju, onako kako je ona objavljena u ''Dan''-u 20.07. tekuće godine:
    ''Elektronskim putem, 09. 07. 2014. ombudsmanu ''Dana'' obratio se advokat Branko  Čolović, ovlašćeni zastupnik biznismena Zorana Ćoća Bećirovića, a povodom teksta ''Budvanska rivijera juče počela pregovore sa Prvom bankom oko zakupa 'Lipke' '', koga je ''Dan'' objavio 04.07. 2014. g. Prema tvrdnji advokata Čolovića u predmetnom tekstu ''objavljena je netačna informacija da je gospodin Zoran Bećirović vlasnik kompanije ''Beppler Investment''. On smatra da je takva informacija namjerno objavljena kako bi se diskreditovao njegov klijent, te da su njom prekršena načela 1 i 3. Kodeksa novinara Crne Gore. Zato ombudsmanu predlaže da usvoji njegovu žalbu, o tome donese odluku,  i naloži uredništvu ''Dana'' da je objavi.
   U objašnjenju strukture vlasništva u kompaniji ''Beppler Investment'', advokat Čolović ne spori da Bećirović u ovoj kompaniji ima vlasništvo kroz ''indirektno manjinski paket akcija''. S obzirom da se u predmetnom tekstu ''Dan'' nije bavio kategorijama većinskog i manjinskog vlasništva, već vlasništvom kao opštim pojmom, jasno je da je pomenuta informacija, sa etičkog stanovišta, prije nepotpuna nego onakva kakvom je vidi advokat. Iz tog razloga ne može se govoriti o kršenju načela 1. i 3. Kodeksa novinara, a posebno ne o njihovom namjernom  kršenju. Jedino je moglo doći do povrede načela 4 Kodeksa, i to u njegovom dijelu gdje se govori o obavezi novinara da ''dopuni nepotpunu'' informaciju. Zato ombudsman i obavezuje uredništvo ''Dana'' da izvrši dopunu objavljene informacije, na osnovu objašnjenja iz  žalbe advokata Čolovića:
   -  ''Većinski vlasnik ''Beppler Investmenta'' je kompanija PPT Nominees sa Kipra, i to sa 70% udjela'';
   - ''Gospodin Zoran Bećirović sa ovom kompanijom (''PPT Nominees'') nema, niti je ikada imao, nikakve veze. Zoran Bećirović ima indirektno manjinski paket akcija u kompaniji (''Beppler Investment''), preko drugih kompanija, koje takođe nemaju veze sa ''PPT Nominees'', ali njegov paket akcija je nedovoljan da bi mogao, u bilo kom momentu, da upravlja kompanijom…''
   Naglašavajući i ovom prilikom, da ombudsmanovo nije i ne može biti da utvrđuje da li je neka informacija tačna ili nije, ombudsman obavezuje uredništvo ''Dana'' da ovu odluku objavi u ''Danu'' i to najkasnije u trećem izdatom broju od dana prijema odluke''. ''Dan'' je to i uradio i odluku objavio 20.07.2014.g.
 2.  Već je rečeno da se elektronskim putem i preko svoje PR Službe ombudsmanu ''Dana'' sa dvije odvojene žalbe, obratilo  29. jula ove godine i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore. S obzirom da je žalbeni osnov za obije žalbe bio isti, ombudsman je odlučio da se o njima izjasni u okviru iste odluke, kojom su one odbijene.

   a.) Prva žalba PR Službe Ministarstva podnijeta je ''zbog nepravilnog objavljivanja reagovanja'' ove Službe, koje je ''Dan'' sa nadnaslovom ''Iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili bjelopoljskim malinarima'' i naslovom ''Nijesu obećali da će doći'', objavio 23. 07. 2014. godine. Reagovanje Ministarstva odnosilo se na tekst sa nadnaslovom ''Nezadovoljni cijenom, bjelopoljski malinari protestvovali ispred zgrade Opštine'' i naslovom ''Prijete da će prosuti rod i zatražiti azil'', koga je ''Dan'' objavio 11.07. ove godine, i na tekst sa nadnaslovom ''Bjelopoljski malinari i juče protestvovali'' i naslovom ''Traže veće otkupne cijene'', objavljen u ''Danu'' 22.07.2014. godine.
b.) Drugu žalbu PR Služba Ministarstva uputila je takođe ''zbog nepravilnog objavljivanja reagovanja'' ove Službe, koje je ''Dan'' sa nadnaslovom ''Ministarstvo poljoprivrede demantovalo navode Nikole Čantrića'' i naslovom ''Prednost imala prvorangirana firma'' objavio 26. 07. ove godine. Reagovanje PR Službe Ministarstva odnosilo se na tekst objavljen u ''Danu'' 24. 07. ove godine sa nadnaslovom ''Vlasnik preduzeća ''Budim promet'' Nikola Čantrić ljut na Ministarstvo poljoprivrede zbog dodjele koncesija'' i naslovom ''Pilanu zatvorili privilegovani koncesionari''.
U oba slučaja ''Danu'' je zamjereno da reagovanjima nije dao odgovarajući plasman i da su reagovanja skraćena, čime je, kako je navela u svojim  žalbama  PR Služba Ministarstva, prekršeno načelo 4 Kodeksa novinara Crne Gore. Stoga je i jednom i drugom žalbom, ova Služba zatražila ''od uredništva ''Regiona'' u ''Dan''-u da reagovanja Ministarstva objavi na način kako to nalaže Zakon o medijima i Kodeks novinara Crne Gore''.
U izjašnjenju na ombudsmanovo traženje mišljenja, uredništvo ''Dana'' je odgovorilo da je duboko svjesno etičke i zakonske obaveze da ovakvim sadržajima, prilikom njihovog objavljivanja, obezbijedi i odgovarajući plasman. Medjutim, i pored iskrenog nastojanja, uredništvo zbog objektivnih okolnosti (ograničeni prostor, veliki priliv značajnih informacija) i činjenice da je novina svojevrsni ''živi organizam'', pun nepredvidivih situacija, to nije uvijek u mogućnosti da do kraja i ispoštuje. Uz to, saopštilo je uredništvo, ono nastoji, što je isto tako zakonska obaveza, da reagovanje objavi odmah, što prije, kako ono ne bi izgubilo na smislu, značaju i aktuelnosti, dajući time prednost suštini nad formom. Pored toga, uredništvo je objasnilo ombudsmanu, da su neka reagovanja nesrazmjerno duža u odnosu na informaciju na koju se odnose, a da mnoga od njih (što se ne odnosi na ovaj slučaj) njihovi potpisnici, umjesto za negiranje ili osporavanje objavljene informacije, koriste za obračun sa medijima ili političkim protivnicima. Na kraju, uredništvo ''Dana'' ombudsmanu je prenijelo da je u interesu objektivnijeg i potpunijeg informisanja, uvijek spremno da stranice ''Dana'' kroz različite novinarske forme učini dostupnim  nadležnima iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i stručnjacima iz ovog Ministarstva, za sve one informacije koje bi doprinijele boljem informisanju poljoprivrednih proizvođača i jasnijem shvatanju uloge Ministarstva u društvu.
Ombudsman je u potpunosti prihvatio ovakvo obrazloženje uredništva ''Dana'', a sa njim i izneseni predlog uredništva, smatrajući ga snažnim podstrekom za afirmaciju dijaloga i učvršćivanje povjerenja, što je u osnovi ombudsmanove pozicije i njegove uloge, u svim slučajevima, pa i u ovom, nadajući se da će predlog tako biti primljen i u Ministarstvu. Istovremeno, u odgovoru uredništva sadržan je i vrlo uvjerljiv razlog zbog koga je ombudsman, koji je i sam dužan da sagledava i uvažava navedene okolnosti, donio odluku da odbije žalbe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Istina, u njima se tako nešto izričito od ombudsmana nije ni zahtijevalo, ali sama činjenica da su mu žalbe upućene, implicitno ga je na to obavezivala, saopštio je on u odluci dostavljenoj PR Službi Ministarstva 05.08.2014.g.

  

I ovu priliku ombudsman je iskoristio da pozove na puno poštovanje Kodeksa novinara i Zakona o medijima, ali i na razumijevanje i uvažavanje legitimno različitih tumačenja Kodeksa i svih razlika u ocjeni novinarske etičnosti i primjera iz te prakse, koja uvijek nema u mnogo čemu jasno iskristalisan stav.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA JUN 2014.

DOBIJENE DVIJE ŽALBE

U junu mjesecu ombudsman je dobio dvije žalbe. Prvu žalbu ombudsmanu je uputio ministar održivog razvoja i turizma, gospodin Branimir Gvozdenović. Tu žalbu ombudsman je usvojio 10.06. 2014. godine i nju je ''Dan'' objavio 15.06.2014. Drugom žalbom, koju je ombudsman odbio19.06.2014. godine, obratio mu se gospodin Branko Čolović, advokat, ovlašćeni zastupnik gospodina Zorana Ćoća Bećirovića, biznismena iz Kolašina.

 1.   Elektronskim putem, 04.06.2014. godine, ombudsmanu ''Dana'' obratio se žalbom ministar održivog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore, gospodin Branimir Gvozdenović, povodom teksta ''Milionska korupcija u poslovima sa Gvozdenovićem'', kojeg je ''Dan'' objavio u broju od 28. maja tekuće godine. Pomenutom žalbom, koju je sjutradan, sa istom sadržinom, ombudsmanu dostavio i poštom, ministar je ispunio sve kriterijeme iz člana 3. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', pa se žalba kao formalno uredna mogla uzeti u razmatranje, što je ombudsman i učinio. Iako nije bio obavezan, ministar je ombudsmanu dostavio i reagovanje, koje je, kako je kazao, u redukovanoj verziji, '' Dan'' objavio 29. maja.

   U žalbi ministar Gvozdenović je naveo da se tekstom ''Milionska korupcija u poslovima sa Gvozdenovićem  ''pokušava obmanuti javnost dovođenjem u vezu njegove ličnosti i Ministarstva održivog razvoja i turizma, kao resora u Vladi Crne Gore koje je vodio u prethodnom periodu, sa postupkom pravosudnih organa Republike Italije protiv Korada Klinija, bivšeg ministra za zaštitu životne sredine. Takvo povezivanje njegovog imena i Ministarstva održivog razvoja i turizma sa predmetnim slučajem, ministar je označio kao ''krajnje zlonamjerno i neutemeljeno'', a pisanje ''Dana'' kao ''neetičko i nezakonito''. Zato je od njegovog ombudsmana zatražio da o podnesenoj žalbi odluči na pravi način i o tome informiše crnogorsku javnost, a novinare i urednike ''Dana'' upozori na kršenje Zakona o medijima i Kodeksa novinara,i to njegovih načela 1, 2, 3, 4, 6. i 10.

   Prilikom odlučivanja o žalbi ministra Gvozdenovića, ombudsman se najprije, kako to zahtijeva Poslovnik o njegovom radu, obratio uredništvu ''Dana'', od koga je dobio odgovor da ''u pomenutom tekstu nigdje nije ni u aluziji naznačeno bilo kakvo krivično djelo za ministra Branimira Gvozdenovića, već da je treće lice sklapajući poslove sa državnim organom u čije je ime ugovore potpisivao  Gvozdenović, učinilo korupciju za koju ga tereti tužilaštvo Italije''.

  Ponudjeno objašnjenje za obmudsmana je donekle bilo prihvatljivo,  posebno zato što je više nego siguran da ni novinar ni uredništvo ''Dana'' nijesu imali namjeru da naškode ministru i pripišu mu ono što on nije učinio. Ni i u ovom ni u nijednom drugom slučaju, to jednostavno nije i ne može biti njihov manir.To što se ipak, mogao prividno  stvoriti jedan takav zaključak, posljedica je, smatra ombudsman, jednostavno toga što novinar u korišćenju navoda iz teksta iz italijanske ''Republike'', nije zatražio da se o njima izjasni i ministar Gvozdenović i što se opredijelo za naslov koji mogućnošću dvosmislenog tumačenja, ostavlja prostor i za eventualni pogrešni zaključak. Time je novinar prekršio načelo 1. Kodeksa novinara, koje ga, izmedju ostalog, obavezuje da ''istrajno traga za istinom'' i ''preduzme sve razložne korake kako bi bio siguran da objavljuje isključivo tačnu informaciju''. Nepoštovanje ovog načela, a posebno ako se ne povede dovoljno računa o načinu prezentacije činjenica, njihovom ispravnom povezivaju i stavljanju u pravilan konktekst, obično za sobom povlači i kršenje načela 3. Kodeksa, što se u ovom slučaju u izvjesnoj mjeri i desilo.

   Kada je već došlo do objavljivanja neprecizne informacije i sa neadekvatnim i dvosmislenim naslovom, novinar je bio dužan ''da dopuni  nepotpunu i ispravi netačnu informaciju'', što nije uradio, čime je prekršeno  načelo 4. Kodeksa, mada je objavljenim reagovanjem ministra Gvozdenovića, postignut približno isti efekat, kao da je novinar eventuano učinio ispravku, iako to, naravno, nije isto.

   Bez obzira što je u osnovnom tekstu kazano da se protiv ministra Govozdenovića ne vodi nikakav postupak , nekoliko nepreciznosti u tekstu, a naročito njegov naslov, upuću da bi se donekle moglo govoriti i o povredi načela 10. Kodeksa, odnosno pretpostavke nevinosti – stav je ombudsmana.

  Omudsman je potpuno isključio mogućnost povrede načela 6. Kodeksa, pošto se u tekstu novinar nijednog trenutka nije poslužio nečasnim ili pravno nedozvoljenim metodama. Ombudsmanu je ostalo nejasno zbog čega je ministar Gvozdenović naveo  i da je napravljena povreda načela 2. Kodeksa kada ovo načelo obavezuje novinara da ''brani slobodu i pravo na neometano prikupljanje i saopštavanje informacija'', pozivajući ga, pri tom, istovremeno, ''da radi u duhu ideje da bude kritički posmatrač onih koji su moćni u društvu, politici i ekonomiji'', što ministar Gvozdenović neosporno jeste.

   Na kraju, ombudsman je podsjetio da je u svim udžbenicima novinarske etike kazano da sloboda izražavanja podrazumijeva i pravo na grešku, koja u ovom slučaju nije bila intencionalna i namjerna, već je do nje isključivo moglo doći zbog brzine izvještavanja. Ombudsman je iznio i  očekivanje  da će njegova odluka uticati na jačanje povjerenja i obostranog razumijevanja između ''Dana'' i Ministarstva održivog razvoja i turizma, pa i onda kada dođe do eventualnih nenamjernih propusta ili grešaka.

   Ombudsman je obavezao uredništvo ''Dana'' da njegovu odluku objavi u ''Danu'', što je i urađeno u broju od 15.06.2014. godine.

    2. Elektronskim putem, 11. 06. 2014. godine, ombudsmanu ''Dana'' obratio se žalbom gospodin Branko Čolović, advokat iz Budve, ovlašćeni zastupnik biznismena Zorana Ćoća Bećirovića iz Kolašina, povodom teksta ''Direktoru Avale zabranjen ulazak u Crnu Goru'', koga je ''Dan'' objavio 09.06.2014. godine.

   U žalbi advokat Čolović je naveo da je u pomenutom tekstu objavljena ''netačna informacija'', koja glasi: ''Problemi za Peskova i Golikova započeli su nakon što je jedan od vlasnika kompanije koja gazduje budvanskom ''Avalom'' i kolašinskom ''Bjankom'' Igor Lazurenko, pred sudom u Londonu pokrenuo spor za raskid partnerstva sa Bećirovićem''. Advokat gospodina Bećirovića tvrdi da se desilo suprotno i ''da je spor za raskid partnerstva u Londonu pokrenuo gospodin Bećirović, a ne gospodin Lazurenko, koji u tom sporu ima položaj tuženog''. Advokat Čolović tome dodaje da su ''ovu informaciju više puta objavili gotovo svi mediji u Crnoj Gori, a nikada je niko nije demantovao''. On dalje navodi da je i ''Dan'' u ''članku od 18.03.2014. godine, pod naslovom ''Sudiji interesantne Milove i Ćoćove veze'', objavio: ''Bećirović je u maju 2012. godine pokrenuo parnicu pred engleskim sudom protiv svojih partnera u ''Beppleru'', pa konstatuje: ''prema tome, i ''Dan'' ima saznanje o činjenici da je spor za raskid partnerstva u Lonodnu pokrenuo moj klijent, a ne g. Igor Lazurenko''.

   Zbog toga, advokat Čolović smatra ''očiglednim da je u izdanju od 09.06. 2014. godine ''Dan'' svjesno objavio neistinitu informaciju da je spor za raskid partnerstva pokrenuo Igor Lazurenko''. Takvim postupanjem, smatra advokat Čolović, ''Dan'' je prekršio načelo istrajnog traganja za istinom iz tačke 1. i načelo neprikosnovenosti činjenica iz tačke 3. Kodeksa novinara Crne. Zato je od njegovog ombudsmana zatražio da donese odluku kojom bi ''utvrdio navedene povrede'', a koju bi ''Dan'' objavio.

   Kako nalaže Poslovnik o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je od uredništva ''Dana'' zatražio izjašnjenje. Odgovor je bio da je do greške došlo isključivo nenamjerno i sasvim slučajno i da će informacija biti ispravljena, tako što će biti objavljeno ono što je osnovni prigovor advokata Čolovića ombudsmanu. Tako je i urađeno:  u izdanju ''Dana'' od 14. 06. 2014. godine pogrešna (netačna)  informacija je ispravljena i to na crnoj raster podlozi, što se u novinarstvu smatra posebnom naglašenošću  i što čitalac odmah i lako uočava.

   Iz želji da se otklone sve eventualne podstojeće ili eventualno buduće nedoumice u pogledu objektivnog izještavanja ''Dana'' o poslovanju kompanije gospodiina Zorana Ćoća Bećirovića i poslovnih sporova koje njegova kompanija ima, zamjenik glavnog i odgovornog urednika ''Dana'', gospodin Nikola Marković, tom prilikom, sugerisao je ombudsamnu da gospodinu Branku Čoloviću, kao Bećirovićevom zakonskom zastupniku, predloži da  gospodin Čolović i on održe zajednički sastanak. To je ombudsman i predložio gospodinu Čoloviću u dopisu od 16. 04. 2014.  a povodom njegovog novog dopisa od tog dana, u kome on  saopštava da nije zadovoljan objavljenim reagovanjem od 14.04.2014.  i u kome ponovo od ombudsmana zahtijeva izjašnjenje o eventualnom kršenju Kodeksa. Ombudsman ga je tom prilikom obavijestio da će se morati ponovo obratiti uredništvu i od njega zatražiti novo izjašnjenje, s obzirom na neke nove okolnosti koje je advokat iznio u svom ponovnom javljanju.

   Nova okolnost koju je advokat iznio u obraćanju ombudsmanu 16. 06. 2014. sadržana je u njegovoj tvrdnji: ''Očigledno je u međuvremenu neko pokrenuo inicijativu da se gospodin Bećirović predstavi kao tuženi u sporu za raskid partnerstva, koji se vodi u Londonu, i da se na taj način nekako zamagle inače jasne činjenice…''. Ovu Čolovićevu konstataciju, uredništvo ''Dana'' je kategorički odbacilo i ocijenilo je kao podmetanje i insinuaciju, ponavljajući još jednom, da je do greške isključivo došlo slučajno i nenamjerno i da je ona na adekvatan način, kroz Čolovićevo reagovanje ispravljena, te  da bi to bilo uradjeno i prije da se Čolović obratio direktno uredništvu.

   Sa takvim stavom uredništva ''Dana'' saglasio se i njegov  ombudsman. I on je ubijeđen da je do greške došlo slučajno i nenamjerno i usled okolnosti u kojima djeluju novinari (brzina izvještavanja, vremenska ograničenja, mogućnost permutacije i sl.), što čitaoci često ne razumiju, ali što su ombudsmani ( što ne samo pokazuje nego i nalaže i evropska praksa) obavezni da  objašnjavaju, i što i spada u dio njihovog posla. Pri tome, obmudsman napominje i to da je pozicija medijskog ombudsmana specifična i da on, za razliku od drugih koji se, isto tako, bave ocjenom, da li je nešto u skladu sa Kodeksom novinara ili nije, informaciju ne posmatra uvijek izdvojeno, već ponekad i u njenom kontinuitetu i širem kontekstu. U konkretnom slučaju, što ne spori advokat Čolović, ''Dan'' je prvobitno objavio preciznu i tačnu informaciju,  a kada je poslije, u drugom tekstu, nenamjernom i slučajnom greškom ona ispala drukčija , netačna, ''Dan'' ju je, kroz reagovanje advokata Čolovića, ispravio i ponovo joj dao to obilježje. Zato ombudsman smatra da nije moglo doći do povrede načela 1. i načela 3. Kodeksa novinara Crne Gore. Jedino se moglo govoriti o povredi načela 4. Kodeksa, što je ombudsman htio i označiti kao kršenje Kodeksa, ali, pošto je uredništvo objavilo reagovanje gospodina Čolovića, ta mogućnost je isključena, tako da nije došlo do povrеde ni ovog načela, na čiju smjernicu 4.1 (d) ombudsman ovdje podsjeća citatom: ''U slučaju kada su neke osobe ili organizacije uvjerene da izvještaj medija sadrži netačne informacije ili neutemeljene krtitike na njihov račun, one mogu od medija koji je objavio takav izvještaj da zahtijevaju mogućnost odgovora i ispravke netačnih navoda. Medij treba da uvaži to pravo ukoliko se složi da je izvještaj sadržao netačne informacije ili neutemeljene kritike''.

   Upravo time rukovodilo se uredništvo ''Dana'' kada je objavilo reagovanje advokata Čolovića. Što je ono preuzeto iz žalbe upućene ombudsmanu, po njegovom mišljenju, ne treba da bude problem, pošto je glavna uloga ombudsmana da se ''stara da se poštuju pravila i praksa koju je ustanovila određena medijska kuća, pružajući jednu vrstu unutrašnje kontrole kvaliteta''. Pri tome, ombudsman je dužan i da ''promoviše  dijalog između onih koji čitaju, slušaju ili gledaju sadržaj nekog medija i onih koji rade u tom mediju'', zbog čega je i uputio predlog gospodina Nikole Markovića, zamjenika glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' gospodinu Branku Čoloviću da se njih dvojica sastanu, o čemu nije dobio odgovor do donošenja svoje odluke.

    Na osnovu svega izloženog, ombudsman je, dakle, donio odluku (19.06.2014.) da odbije žalbu gospodina Branka Čolovića, ovlašćenog zastupnika gospodina Zorana Bećirovića, biznismena iz Kolašina. Odluka nije objavljena u štampanom izdanju, jer je poznato da je članom 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'' kazano da za odluke kojima se žalba odbija ''ne postoji obaveza objavljivanja''.

   Na ovu odluku ombudsmana, istog dana, 19.06. 2014.  godine, reagovao je advokat Čolović, koji je ombudsmana obavijestio da će se on i njegov klijent ''posebnom žalbom obratiti Medijskom savjetu za samoregulaciju''. Povodom iznijetog predloga da se sastanu gospodin Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika ''Dana'' i on, advokat Čolović je  kazao da ''deset godina već traje kampanja medijske defamacije'' njegovog klijenta, a da je njegov klijent spreman da se sastane sa gospodinom  Markovićem ''ako je ''Dan'' spreman da u deset narednih brojeva za redom objavi ispravke svih neistina koje je u vezi nјеgovog vlastodavca iznio u tih deset godina, uz prigodno izvinjenje''.

   Ovakvo obrazloženje advokata Čolovića, na koje bi i  uredništvo ''Dana'' imalo svoj odgovor, ombudsman je ( u čijoj praksi nije da odgovara na komentare svojih odluka)   doživio kao  potpuno neosnovano i neprihvatljivo, i kao nešto što je u direktnoj suprotnosti sa  temeljnim principima ombudsmanovog rada, koji nalažu da se razmatranju pitanja novinarske etičnosti, uz nužno poštovanje ustanovljenih standarda, uvijek prilazi kroz razložan i tolerantan dijalog, oslobobođen prethodno svake isključivosti, uslovljavanja i uopštavanja.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA MAJ 2014.

PRIMLJENE DVIJE ŽALBE

U maju tekuće godine ombudsman ''Dana'' dobio je dvije žalbe, iako ih tako eksplicitno nijesu označili njihovi podnosioci, kao što nijesu direktno tražili ni ombudsmanovu intervenciju. Bez obzira na to, ombudsman je ova obraćanja tretirao kao žalbe, jer su svojom sadržinom ispunili kriterijume Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalаca ''Dana''.

1. Ombudsmanu, a ujedno i redakciji ''Dana'' i urednici redakcije ''Regioni'' Ljiljani Čelebić, elektronskim putem obratio se 16. 05. 2014. godine Omar Bašić, predsjednik SRK''Plavsko jezero'' iz Plava. U svom obraćanju gospodin Bašić iznio je prigovor što ''poslije tri dana'', od kada je upućeno redakciji, nije objavljeno reagovanje SRK ''Plavsko jezero'' na tekst ''Zaštiti riblje blago''. Pri tome je naveo dobru saradnju koju su on i SRK''Plavsko jezero'' do tada imali sa ''Danom''.

Istog dana, prije nego što je ombudsman i pokušao da kontaktira uredništvo ''Dana'', gospodinu Bašiću obratila se urednica redakcije ''Regioni'' Ljiljana Čelebić, koja ga je obavijestila da je njegovo reagovanje ''obrađeno istog dana kada je i upućeno, ali da se nije moglo prije objaviti zbog saopštenja političkih partija''. (Ombudsman podsjeća da se tih dana u punom jeku odvijala kampanja za lokalne izbore u više gradova u Crnoj Gori). U svom odgovoru, urednica Čelebić je, na kraju, obavijestila gospodina Bašića da će njegovo reagovanje biti objavljeno već sjutradan, 17.05. 2014. g. Tako je i bilo.

Da ne bi bilo neodumice, poslije objavljenog reagovanja, ombudsman se obratio gospodinu Bašiću i informisao ga da je reagovanje objavljeno bez ombudsmanove intervencije, uz naglasak da to potvrđuje profesionalnost uredništva ''Dana'' i urednice Čelеbić, konkretno. Gospodin Bašić se saglasio sa tom ombudsmanovom konstatacijom i pohvalio profesionalizam redakcije ''Dana'' i ombudsmana. Ujedno je informisao ombudsmana da ''Dan'' čita od prvog broja, na šta mu je ombudsman srdačno zahvalio.

2. Donekle sličnim povodom, i takođe elektronskim putem, ombudsmanu se 21. maja 2014. godine obratio gospodin Dragan Nikolić, pedagog Obrazovnog centra iz Plužina, u ime dvadesetak nastavnika tog Centra, koji na posao putuju iz Nikšića. On je obmudsmana informisao da reagovanje koje su oni skupa potpisali nije objavljeno iako su tri puta urgirali. Reagovanje se odnosilo na tekst ''Negativni prirodni priraštaj zabilježen u osam opština na sjeveru'', objavljen u ''Danu'', od 24.04. 2014. godine, a u kome je predsjednik opštine Plužine gospodin Mijuško Bajagić izjavio: ''...Loše je i obrazovanje – nastavnci dolaze iz drugih gradova da drže časove''.

Nakon ove Nikolićeve informacije ombudsman je zatražio objašnjenje od uredništva ''Dana'', od koga je dobio odgovor da će reagovanje biti objavljeno, što je i urađeno. Poslije toga, ombudsman se obratio gospodinu Nikoliću i zahvalio mu što ga je kontaktirao, uz napomenu da nije bilo potrebe da ombudsman interveniše, jer je uredništvo ''Dana'' smatralo obavezom i potrebom da objavi reagovanje, pokazujući time svoj profesionalizam.

Gospodin Nikolić je zahvalio ombudsmanu, ostajući ipak, u uvjerenju da je reagovanje moglo prije biti objavljeno i da se u tome puno kasnilo. Ombudsman je ostao ubijeđen da je do eventualnog kašnjenja moglo doći isključivo zbog velikog priliva stranačkog materijala, što je pratilo lokalne izbore u maju mjesecu, a što je u ovom izvještaju već spomenuto.

I ova dva primjera potvrđuju raniju ombudsmanovu konstataciju kojom savjetuje čitaocima da se reagovanjima i zahtjevima za eventualne demantije, odgovore i ispravke najprije obrate uredništvu ''Dana'', a ne ombudsmanu, jer je to nešto što se prirodno podrazumijeva, i što je, i nakon uvodjenja funkcije ombudsmana, ostala i dalje nadležnost i obaveza novinara i njihovih urednika, a ujedno i mnogo brži i efikasniji put za ispravljanje eventualnih grešaka novinara i medija i otklanjanja mogućih povreda normi Kodeksa novinara Crne Gore.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA APRIL 2014.

DOBIJENA JEDNA ŽALBA

U aprilu mjesecu ombudsman je primio samo jednu žalbu. Žalbu mu je faksom 25. aprila 2014. godine uputio načelnik Komunalne policije Kolašina, gospodin Miodrag Vlahović. Na dosta nejasan način, gospodin Vlahović se žalio na pisanje novinara ''Dana'' o trovanju pasa lutalica u Kolašinu i povezivanju te Službe s tim. Iznio je zamjerku i na tekst kojim je ''Dan'' registrovao način parkiranja vozila Komunalne policije na odredjenom mjestu u Kolašinu, uz tvrdnju da je to bilo po propisu.

Kako gospodin Vlahović uz žalbu nije dostavio odštampani sadržaj tekstova na koje se odnosi žalba, što je bio obavezan po članu 3. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je njegovu žalbu odbacio. Žalba nije sadržala ni adresu za prijem pošte, što je takodje poslovnički kriterijum koji se mora ispuniti, da bi se žalba razmatrala. Ali iz dubokog osjećaja odgovornosti za posao koji obavlja, i iz želje da ispoštuje gospodina Vlahovića i Službu kojom on rukovodi, ombudsman je sa žalbom upoznao uredništvo ''Dana''. O svemu tome ombudsman je, pribavivši prije toga ličnim putem broj faks telefona Komunalne policije Kolašina, 30.04. 2014. godine obavijestio načelnika Vlahovića.

Njegove konstatacije iz žalbe da novinare ''Dana'' treba obrazovati i da ovaj list navodno ide ka tabloidu, ombudsman je doživio besmislenim i olako izrečenim i to saopštio u odgovoru gospodinu Vlahoviću.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA ''DANA'' ZA MART 2014.

PRIMLJENO PET ŽALBI

Svoju dužnost ombudsman (zaštitnik prava čitalaca) ''Dana'' zvanično je počeo da obavlja 01.03.2014. godine, kada je o tome objavljena informacija u ''Danu''. Prije toga u ''Danu'' (28.02.2014.) objavljen je Poslovnik o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana''. Tokom marta ombudsmanu je pristiglo pet žalbi.

1. Prvu žalbu ombudsman je dobio 02.03.2014. godine. Elektronskim putem uputio mu je gospodin Slobodan Jovanović, predsjednik OFK’'Igalo'', smatrajući da rad toga kluba u ''Danu'' nije propraćen na valjan način, ne navodeći pri tom konkretan tekst. Pošto žalba nije ispunila potrebne kriterijume predvidjene Poslovnikom o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman ju je odbacio. Medjutim, pošto se radilo o prvoj žalbi i o prvom čitaocu koji je zatražio pomoć od zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ombudsman je obavio razgovor sa urednikom sportske redakcije ''Dana'', gospodinom Veselinom Drljevićem, koji je predložio da se gospodinu Jovanoviću proslijedi njegova e-mail adresa i tako Jovanoviću pruži mogućnost da u neposrednom kontaktu sa urednikom raspravi eventualne propuste u izvještavanju o radu OFK''Igalo''. Ombudsman je to uradio i 03.03.2014. godine elektonskim putem o tome informisao gospodina Jovanovića.

2. Drugu žalbu ombudsmanu je uputio 08.03.2014. gospodin Ervin Mandžukić iz Berana, noć uoči lokalnih izbora u toj opštini. Njegova žalba odnosila se na tekst ‘’Platiće račun za struju’’, koga je ‘’Dan’’ objavio u svom broju od 06.03.2014. godine. U žalbi on navodi da je u pomenutom tekstu njegovo ime objavljeno ‘’u kontekstu nečasnih radnji’’, a da pri tom nije iznijet ‘’bilo kakav relevantan dokaz’’, kao i da mu nije data prilika da se čuje i njegova riječ. Ombudsmana dalje obavještava da će zaštitu zatražiti na sudu, pokretanjem tužbe, kao i da će podnijeti podnesak Medijskom samoregulatornom tijelu.

Na kraju, od ombudsmana je zatražio da se izjasni o povredi profesionalnih standarda u spornom tekstu. Iako je gospodin Mandžukić već unaprijed ombudsmana isključio ‘’iz igre’’, i eleminisao mogućnost njegovog posredovanja, zaštitnik prava čitalaca ‘’Dana’’ mu se, pozivajući se na svoju medijatorsku poziciju, ipak, 11.03.2014. godine obratio sugestijom da shodno Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ‘'Dana'', može navesti predlog poravnanja koji bi ombudsman proslijedio uredništvu i zatražio njegovo izjašnjenje. O tome ombudsman nije dobio povratnu informaciju, a u medjuvremenu, nakon Mandžukićeve žalbe, došlo je i do nekih novih momenata u vezi lokalnih izbora u Beranama i njegove uloge u njima, o čemu će se, kako se to tih dana bar moglo zaključiti, baviti za to nadležni organi.

3.Ombudsmanu se 16.03.2014. godine žalbom obratila Jasmina Šabotić iz Berana. Njena žalba odnosila se na tekst ''Glasove kupovali drvima'', objavljen u ''Danu'' 13. 03. 2014. U žalbi ona je navela da DPS nije posredovao za njeno odradjivanje pripravničkog staža u JPU ''Radmila Nedić'' u Beranama, već da je posao u vrtiću dobila redovnim putem i uz redovnu proceduru kroz program stručnog osposobljavanja. Zato smatra da je ovim tekstom ''već nakon tri mjeseca obavljanja pripravničkog staža stavljena u potencijalno eliminisanje kandidata za buduće zaposlenje''. Iz tih razloga je zatražila da ''Dan'' demantuje tu informaciju, a, osim ombudsmanu, taj zahtjev uputila je i uredništvu. Odmah sjutradan ( 17.03.2014.), bez ikakvog posredovanja ombudsmana, ''Dan'' je objavio njeno reagovanje. U svom odgovoru 18.03.2014. gospodji Šabotić, ombudsman je saopštio da je ''Dan'' to uradio bez njegove intervencije, što je samo još jedan dokaz profesionalnog ponašanja njegovog uredništva. Ovaj slučaj ombudsman želi da navede i kao primjer kako se lako i elegantno eleminišu svi eventualno nastali problemi, pa savjetuje čitaocima da se reagovanjima i zahtjevima za eventualne demantije, odgovore, ispravke i izvinjenja najprije obrate uredništvu ''Dana'', a ne ombudsmanu. Istina, tako nešto nije izričito navedeno u Poslovniku o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'', ali je to nešto što se prirodno podrazumijeva, i što je, i nakon uvodjenja funkcije ombudsmana, ostala i dalje nadležnost i obaveza novinara i njihovih urednika, a ujedno i mnogo brži i efikasniji put za ispravljanje eventualnih grešaka novinara i medija i otklanjanja mogućih povreda normi Kodeksa novinara Crne Gore.

4. Žalbom ombudsmanu ''Dana'' obratio se elektronskim putem 19. 03 2014. godine advokat Branko Čolović iz Budve u svojstvu ovlašćenog zastupnika Zorana Bećirovića, biznismena iz Kolašina. Žalba se odnosila na tekst ''Plan za povezivanje staža'', koga je ''Dan'' objavio 13. 03. 2014. godine. U tom tekstu, izmedju ostalog, objavljeno je da ''bivšim radnicima ''Lipke bivši poslodavac, kompanija Bepler invenstment Zorana Bećirovića, duguje doprinose od februara 2011. godine''. Medjutim, u svoj žalbi za ovu informaciju, advokat Čolović kaže da je netačna, pa u žalbi konstatuje: '' ova informacija je netačna, jer je većinski vlasnik kompanije ''Beppler Investment'' kompanija PTT Nominees, i to sa 70% udjela. G. Zoran Bećirović sa ovom komapanijom nema, niti je ikada imao, nikakve veze. Sve se ovo može vidjeti provjerom u kompanijskom registru Kipra. Zoran Bećirović ima indirektno manjinski paket akcija u kompaniji, preko drugih kompanija, koje takodje nemaju veze sa PPT Nominees, ali njegov paket akcija je nedovoljan da bi mogao, u bilo kom momentu, da upravlja kompanijom ili da bi bio označen kao ''bivši poslodavac radnika Lipke''. Ovo tim prije što g. Bećirović nikada nije obavljao nikakvu rukovodeću funkciju ni u kompaniji Beppler Invesment Montenegro d.o.o, ni u kompaniji Beppler Investment Ltd sa Kipra, koja je osnivač Beppler Investmenta Montenegro d.o.o''. Advokat Čolović dalje ''smatra da je objavljivanjem navedene netačne informacije ''Dan'' prekršio načelo poštovanja istine i traganja za istinom iz tačke 1. Kodeksa novinara Crne Gore, kao i načelo neprikosnovenosti činjenica iz tačke 3. Kodeksa'', pa obmudsmanu predlaže ''da usvojite ovu žalbu, te naložite redakciji ''Dana'' da objavi ovu ispravku u skladu sa Zakonom o medijima Crne Gore''.

Povodom žalbe advokata Čolovića, ombudsman se 19.03.2014. obratio uredništvu ‘'Dana'' i zatražio od njega izjašnjenje. Na ombudsmanov upit odgovorila je u pisanoj formi 21. 03. 2014. urednica Ekonomske redakcije gospođa Jadranka Rabrenović riječima: ''Naša je praksa da odmah pustimo svako reagovanje koje stigne na tekstove objavljene na stranama Ekonomije, što gospodin Čolović odlično zna, jer se često dopisujemo na taj način.'' Urednica je zato ombudsmanu sugerisala da stranku uputi da svoje reagovanje dostavi Ekonomskoj redakciji ''Dana''. Ombudsman je to i prihvatio i istog ''Dana'' (21.03.2014.) obavijestio gospodina Čolovića o stavu urednice Ekonomske redakcije. Iskreno rečeno, ombudsman je očekivao da će gospodin Čolović tako i postupiti i da će se brzo i efikasno izvršiti ispravka eventualno netačnog navoda, računajući da je to prioritet njemu i njegovom klijentu. Ispostavilo se, medjutim, da advokat Čolović ne misli tako, što će potvrditi njegov kasniji dopis ombudsmanu od 25. 03. 2014. u kome, između ostalog, konstatuje: ''Pravo obraćanja medijima za ispravku ili odgovor, koje je propisano Zakonom o medijima, potpuno je nezavisno od postupka zbog kršenja Kodeksa novinara, koji po Poslovniku sprovodi Ombudsman. Zakon o medijima nije propisao pravo da se traži ispravka ili odgovor da bi ograničio bilo kakva druga eventualna prava građana, pa ni pravo građana da se obraćaju Ombudsmanu. Iz ovog razloga, stvar je izbora mog klijenta da li će se u vezi spornog teksta u zakonskom roku obratiti ''Danu'' sa zahtjevom za ispravku ili odgovor''. Tumačenjem postojećeg Poslovnika, ovdje je gospodin Čolović potpuno u pravu. Ono što je u pomenutoj žalbi ombudsmanu odmah zapalo za oko je to da advokat Čolović za svoju tvrdnju, po kojoj gospodin Zoran Bećirović sa kompanijom ''Beppler Investment'' ''nema, niti je ikada imao, nikakve veze'', nije dostavio nikakav materijalni dokaz. On, istina, kaže da se to ''može vidjeti provjerom u kompanijskom registru Kipra'', ali, pri tom, nije priložio izvještaj iz tog registra, ili sličan dokument kojim bi to potvrdio. Pri tome, ombudsman nijednog trenutka ne tvrdi da gospodin Čolović nije možda u pravu, ali funkcija koju obavlja pretpostavlja da mu se to potkrijepi i valjanim dokazom koga bi normativna novinarska etika prepoznala kao standard istine. S druge strane, urednica Ekonomske redakcije ostala je dosljedna u tome da se gospodin Čolović reagovanjem obrati njoj i tako raspravi stvar.

Zbog svega toga, ombudsman nije mogao na validan način utrvditi da je novinar saopštio neistinu, a time i prekršio Kodeks. Isto tako, ombudsman nije mogao novinaru ni zamjeriti da nije ''preduzeo sve razložne korake kako bi bio siguran da objavljuje isključivo tačnu informaciju (načelo 1, smjernica 1.1 Kodeksa), jer informacija koju je on objavio potiče iz Ministarstva rada, institucije neospornog legitimiteta, i samim tim njegova informacija, shvaćena onako kako je data u tekstu, sa stanovišta cijenjenja materijalne istine, ima značaj zvanične informacije, koja se, bar iz etičkog ugla, ne mora provjeravati (Tekst i nosi nadnaslov: Bivši radnici Lipke u Ministarstvu rada). Novinar, dakle, tekst nije pisao samonicijativno,ili sa nekog neformalnog skupa, niti je za sagovornike imao privatne izvore informacija, već je do podataka došao sa autoritativne adrese.Uz to, na informaciju, a da je to ombudsmanu poznato, nijesu reagovali ni pomoćnik ministra rada gospodin Slobodan Filipović, ni inspektor rada gospodin Zoran Ratković, koji su razgovarali sa bivšim radnicima ''Lipke''. Takodje, nijedan ni od 38 bivših radnika ''Lipke'' nije se oglasio reagovanjem, osim onog što su već u tekstu kazali novinaru da ne mogu reći ''ništa više osim da se krenulo sa mrtve tačke'', što je ombudsmana, sve skupa, samo dodatno uvjerilo da svoje izjašnjenje mora bazirati isključivo na očevidinim i materijalnim dokazima i da njegovo nije i ne može biti da traga po kompanijskom registru Kipra i time nedozvoljeno vrši produžetak svojih ovlašćenja i upušta se u radnje koje njemu nijesu date, niti se od njega mogu zahtijevati u nijednoj situaciji, pa time ni u ovoj, prilikom odlučivanja o žalbi. Sve ovo ombudsman je obrazložio u svojoj odluci od 01. 04. 2014. za koju po članu 12. Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca ''Dana'' nije postojala obaveza objavljivanja, pošto se radi o odbijenoj žalbi. Nezadoljan ovakvom odlukom, ombudsmanu se 07.04. 2014. opširnim podneskom obratio advokat Branko Čolović, punomoćnik g. Zorana Bećirovića iz Kolašina, obavještavajući ombudsmana da će se žaliti Medijskom savjetu za samoregulaciju.

5. Ombudsman ''Dana'' primio je elektronskim putem 20. 03. 2014. godine žalbu AD ''SKI RESORT-KOLAŠIN 1450'' iz Kolašina, koju je potpisao gospodin Boban Šćepanović, izvršni direktor. Žalba se odnosila na tekst ''Otkaz zbog protesta'', koji je ''Dan'' objavio 19. 03. 2014. godine, na svojoj 5. strani. Pomenutim tekstom izvještava se o početku glavne rasprave pred Osnovnim sudom u Kolašinu u postupku koga je privatnom tužbom pokrenuo gospodin Ratko Čogurić zbog otkaza koji mu je uručen. Po njegovom mišljenju, otkaz mu je uručen zbog njegovog sindikalnog angažmana, dok poslodavac trvdi da je do prestanka radnog odnosa Čoguriću došlo zbog zloupotrebe bolovanja s njegove strane. Izvršni direktor Šćepanović u žalbi je naveo da je ''Dan'' svojim tekstom o ovom započetom sudskom sporu objavio netačne informacije, te da je time ''prekršio načelo poštovanja istine i traganja za istinom iz tačke 1. Kodeksa novinara Crne Gore i načelo neprikosnovenosti činjenica iz tačke 3. Kodeksa''. Pri tom, posebno napominje ''da izdvajanje netačne informacije u naslovu, kao što je učinjeno, predstavlja svojevrsno širenje neistinitih glasina''. Zato je od ''Dana'' zatražio da objavi ispravku informacije i izvinjenje, kao i žalbu zaštitniku prava čitalaca ''Dana''.

Svestranom i detaljnom analizom teksta i njegovim uporedjivanjem sa navodima iz žalbe, ombudsman je došao do zaključka da je Kodeks novinara Crne Gore prekršen samo djelimično, odnosno datim naslovom (''Otkaz zbog protesta'') i to načelo 1. smjernica 1.2b Kodeksa, dok samim tekstom to nije uradjeno. U tom smislu moglo bi se govoriti samo o eventualnom prejudiciranju sudske odluke. Ali, da to novinaru nije bila ni slučajno namjera potvrđuje osnovni tekst u kome je on na raspoloživom prostoru, objektivno prenio priču suprotstavljenih strana, dajuću čak i prednost poslodavcu, budući da je objavio i Šćepanovićeve riječe i riječi advokata Ski-centra, gospodina Mućalice. Da dodje do ''raskoraka'' izmedju naslova i teksta, i eventualnog prejudiciranja sudskog spora, po mišljenju ombudsmana,mogla je uticati i brzina izvještavanja (u normativnoj novinarskoj etici poznata ‘’tehnološka stega’’), ali, vjerovatno, i prirodna težnja novinara da bude na strani radnika, koji se u odnosu na poslodavca,uopšteno uzev, nalazi u podredjenom položaju. Od daljih analiza pak, ombudsman se uzdržao kako se time ne bio ni nehotice umiješao u započeti sudski spor.

Sve to ombudsman je naveo u odluci, koju je donio 27.03.2014. Kao potpuno neosnovan, ombudsman je u svojoj odluci odbio navod iz Šćepanovićeve žalbe da ''Dan'' ima tobožnjeg udjela u ''organizovanoj medijskoj kapmanji'', koja se, navodno, vodi protiv Ski-centra iz Kolašina. Ombudsman je naložio uredništvu ‘’Dana’’ da se njegova odluka, sa izvinjenjem Ski-centru, objavi u roku propisanom Poslovnikom, što je i uradjeno.Odluka je objavljena u ‘’Danu’’ od 30.03.2014. godine. Medjutim, ovakvom odlukom nije bio zadovoljan izvršni direktor Ski-centra gospodin Boban Šćepanović, koji je 01.04. 2014, obavijestio ombudsmana da je protiv njegove odluke uputio žalbu Medijskom savjetu za samoregulaciju. Za njegovu odluku je kazao da je neprincipijelna i kompromisna, prigovarajući ombudsmanu da se stavio na stranu svojih kolega iz ‘’Dana’’. Obavijestio ga je takodje da je žalbu proslijedio i svim ministarstvima i stranim misijama.

6. Tokom marta ombudsman je dobio i dva pisma, upućena poštom, u kojima njihovi autori od ombudsmana zahtijevaju da utiče da o njihovim problemima piše ''Dan''. Ombudsman je imao i zahtjeva da pomogne i ostvarivanje ili omogući zaštitu i takvih prava, koja ne samo da nijesu u njegovoj nadležnosti, nego nemaju nikakve veze sa novinarstvom, što je, razumije se, posledica još nedovoljnog znanja o stvarnoj nadležnosti medijskog ombudsmana.

Ombudsman ''Dana''

Ilija Jovićević