Omaž poznatom književnom stvaraocu Hasanu Mekuliju, koji je imao zapažen uspjeh, kako u svom književnom, tako i društveno-političkom radu, nedavno je priređen u njegovom rodnom Plavu. Svoj kritički osvrt na Mekulijevo (1929), bogato stvaralaštvo dali su prof. dr But Jaku i medijator programa profesor Alija Redžematović.
Kazao je Redžematović da je Mekuli u rodnom mjestu završio osnovnu školu na srpsko-hrvatskom jeziku, 1940/41. pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra, koja je bila kao neka vrsta klasične gimnazije sa specifičnom tradicijom, pa učiteljsku školu u Prištini, gdje je završio dva razreda, ali završetkom rata i porazom Njemačke, ova se škola ukida, a učenici se razilaze. 1945. upisuje se u Realnu gimnaziju u Ivangradu (današnje Berane), ponovo u prvi razred, pošto mu dva završena razreda učiteljske škole u Prištini nijesu priznata, smatrajući tu školu „fašističkom“. Tu maturira a u školskoj 1950/51. godini upisuje se na Filozofski fakultet u Beogradu, u 14. grupi Zajednički odsjek jugoslovenske i svjetske književnosti i književnosti ruskog jezika, koji završava 1955. sa istaknutim uspjehom, nakon čega obavlja više društvenih aktivnosti, uglavnom u kulturi i obrazovanju.
- Za vrijeme svog službovanja, Hasan Mekuli se bavio društvenim radom, uglavnom kulturnim i obrazovnim. Bio je i višegodišnji prevodilac s albanskog na srpski jezik i sa srpskog i ruskog na albanski. Književnim stvaralaštvom počinje se baviti još u gimnaziji i na studijama, ali objavljivanjem poezije i proze se predstavlja od 1950. godine. Nakon toga se posvetio uglavnom kritici i drugim studijskim oblicima. Napisao je više osvrta, kritika, rasprava i eseja o djelima, autorima i književnim i estetskim problemima iz svjetske i albanske književnosti koje su bile u njegovom fokusu interesovanja, ali i iz književnosti drugih naroda u Jugoslaviji, u raznim oblicima. Njegova bibliografija bilježi preko šest stotina objavljenih radova. S prvim kritičkim književnim radovima u albanskoj periodici i štampi javlja se još od 1955. godine, u vrijeme kada se na Kosovu nije znalo za književnu kritiku, kao afirmisanu instituciju, dok teorijske i istorijske književne studije u toku prve dvije decenije poslije završetka Drugog svjetskog rata nisu poznavale ozbiljan razvoj – istakao je Redžematović.
On dodaje, da do kraja svoga života Mekuli je sa izvanrednom strašću razvijao naučnu djelatnost u oblasti književnih studija, dajući veliki doprinos književnom znanju i književnoj nauci.
- Mekuli je kompletirao i vlastitu bibliografiju radova, koja obuhvata na stotine bibliografskih jedinica, gdje samo bibliografija kritičkih radova i izabranih studija čini 443 bibliografske jedinice –naglašava Redžematović.
N.V.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.