KOTOR - Bazen „Nikša Bućin“ na kom trenira i evropski šampion iz 2009. godine Vaterpolo klub „Primorac“, suočen je sa kontinuiranim propadanjem jer tokom više od tri decenije njegovog postojanja nije bilo sluha nadležnih za značajniju sanaciju objekta. Rezultat toga je ni malo reprezentativno stanje u kom se bazen danas nalazi, prije svega zahvaljujući nedostatku adekvatne ventilacije, što za posledicu ima stvaranje ogromne kondenzacije u unutrašnjosti bazena za čije su konstruktivne djelove pogubna hlorna isparenja koja ih nagrizaju.
Da li zbog dotrajale konstrukcije ili je u pitanju bio drugi razlog u novembru je pao jedan od semafora, kada srećom nije bilo povrijeđenih, kao ni prilikom pada velike staklene površine na južnoj fasadi koja je uslijedila. Da stvar bude gora nedugo zatim su zbog velike količine hlora u vodi, polovinom decembra, na nekoliko dana bili prekinuti treninzi djece mlađih kategorija zbog kašlja i peckanja očiju, a i vaterpolo reprezentacija Crne Gore je, prema nezvaničnim informacijama, odustala od treninga i iz Kotora se preselila u Budvu.
Uslovi u kojima treniraju djeca, omladina, građani i rekreativci poboljšali bi se postavljanjem nove hlorne stanice čiju nabavku je ponudio „Primorac“. Ipak, od 24. septembra kada je predlog upućen Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, koja gazduje bazenom, ona se do danas nije zvanično oglasila. Sa svim sadržajima potrebnim za kontrolisanje kvaliteta vode, stanica bi, kako se navodi u dopisu, bila instalirana od strane firme „Saniteko“ doo koja bi obezbijedila edukaciju kadra koji bi rukovao postrojenjem, a za potrebe hlorisanja vode koristio bi se tečni hlor čiju bi nabavku, kao i do sada, vršila Direkcija.
-Klub je ponudio Direkciji i Opštini da u prelaznom periodu, dok se eventualno ne krene sa nekom ozbiljnijom rekonstrukcijom bazena, uz svoje sponzore instalira savremenu hlornu stanicu što je investicija vrijedna oko 40 hiljada eura. Zvaničan odgovor nemamo, ali smo u saznanju i imamo obavještenja od Direkcije da su oni na tragu nekih sredstava koja bi omogućila da se u maju krene sa ozbiljnijom rekonstrukcijom bazena, gdje je prva tačka hlorna stanica. Ništa nam ne preostaje nego da čekamo. Doduše sada se analize vode vrše svakih nekoliko dana. Zasad se to drži u nekim normalnim okvirima, mada se hlorna isparenja ponekad pojave maltene na površini vode i onda to stavara poteškoće - kaže direktor „Primorca“ Dragan Samardžić u razgovoru za „Dan“, dodajući da je klub kao prioritet u funkcionisanju bazena identifikovao i potrebu nabavke komore za odvlaživanje zraka, čime bi bilo spriječeno stvaranje kondenzacije.
-Tom investicijom, koja je oko 200 hiljada eura, bio bi riješen problem kondenzacije koja se sada pojavljuje jer sav topli vazduh ostaje unutar objekta. Moramo biti svjesni da na bazenu tokom godina nisu rađene ni osnovne rekonstrukcije, tako da objektivno nema osnovnih uslova za publiku i za rad na bazenu. Toga su svjesni i u Opštini i Direkciji, ali sada se teško neka ozbiljna sredstva mogu naći. Ono što je najosnovnije i sigurno najpotrebnije svakako je kvalitet vode koji se najviše odražava na zdravlje djece, takmičara i građana koji koriste bazen u rekreativne svrhe – kaže Samardžić, uz podatak da kroz bazen dnevno procirkuliše od 350 do 400 korisnika.
Iz Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora saopštavaju da je rekonstrukcija bazena ušla u kapitalni budžet Direkcije za javne radove Crne Gore za 2016. godinu.
-Projekat rekonstrukcije bazena je u završnoj fazi i u toku je revizije faza projekta. U saradnji sa Direkcijom za javne radove precizno ćemo planirati faznu dinamiku realizacije kako bi poremećaje u korišćenju bazena sveli na minimum, poštujući planirani obim raspoloživih sredstava - navodi se u dopisu dostavljenom „Danu“ koji potpisuje direktor Direkcije Ivo Magud.
B.Marković
Adžić: Za sanaciju obezbijeđeno 600.000 eura
Uz ocjenu da je bazen u „veoma lošem stanju“, ali funkcionalan, a voda bezbjedna za kupanje, direktor Dejan Adžić je saglasan sa potrebom njegove sveobuhvatne rekonstrukcije.
- Prema mojim saznanjima od Direkcije za javne radove za 2016. godinu dobili smo oko 600 hiljada eura, dio će još investirati lokalna samouprava. Tako da za prvu fazu rekonstrukcije, koja podrazumijeva grijanje, ventilaciju, tretman vode, uređenje dijela oko objekt imamo sredstava. Sanacija će početi krajem marta ili početkom aprila - najavljuje Adžić i dodaje da se voda osvježava svakog mjeseca, tako što se trećina vode mijenja novom. On smatra da će se nakon riješavanja problema sa ventilacijom koja, kaže, već 20 godina ne radi u potrebnom kapacitetu, steći uslovi da se počne i sa ostalim dijelom sanacije.
- Naručili smo najmoderniju kompjuterizovanu ventilaciju tako da ćemo taj problem riješiti. Radiće se fazno, ne samo zbog sredstava, već i zbog činjenice da na bazenu egzistiraju naša dva kluba i ako bi bazen zatvorili duže od jedne polusezone to bi se katastrofalno loše odrazilo na njihov rad. Tu moramo biti senzitivni i obezbijediti uslove nesmetanog rada preko čitave godine, a ovakvom periodikom rada to ćemo, nadam se i uspjeti - uvjeren je Adžić
URA: Predizborni trik vlasti
Da je objekat doveden u loše stanje zbog nebrige Opštine i neracionalnog trošenja novca, smatraju u Građanskom pokretu URA gdje izražavaju nevjericu povodom najavljene sanacije. Član URE i samostalni odbornik u SO Kotor Mladen Živković kaže da ima razloga da sumnjam da će doći do te rekonstrukcije jer je sledeća godina izborna.
- Sobzirom na to kakav je budžet Opštine Kotor za 2016. godinu može se zaključiti da će ona biti prepuna takvih obećanja i možda nekih malih lokalnih projekata, dok Kotor čeka na donošenje Plana uređenja prostora kao jednog od najznačajnijih dokumenata. Ono što je aktuelna vlast trebala da radi je operacionalizacija Investicionog plana koji je operacionalizacija Strateškog plana razvoja grada u kome je predračun rekonstrukcije bazena bio pretpostavljen na jedan milion eura. Pri tom je na projekat lifta do tvrđave San Đovani potrošeno 900 hiljada eura novca građana Kotora. Dakle da se nije išlo u taj projekat, Opština bi imala dovoljno novca za rekonstrukciju bazena. Plašim se da se i ovaj puta radi o predizbornom obećanju jer je ovamo potrošena gomila novca na projektovanje, a elementarne stvari se raspadaju - upozorava Živković, navodeći da dobra lokalna samouprava podrazumijeva održavanje postojećeg u najboljem stanju „a ne mega projekte dok su elementarne stvari, poput bazena, u vrlo lošem stanju“.
- Drago mi je što funkcioneri URE kritikuju stanje na bazenu, s obzirom da je bazen bio dat na upravljanje „Jugopetrolu“ gdje su visoki funkcioneri URE obavljali visoke funkcije. Mogli su bar neki euro da odvoje za njegovu sanaciju, nego je u doba sankcija i gazdovanja „Jugopetrola“ doveden u stanje u kome je danas, tako da su za rekonstrukciju velika sredstva potrebna - uzvraća Dejan Adžić.