Uvodnim riječima Nataše Aćimović, gradonačelnice, a potom i besjedom književnice i rediteljke Vide Ognjenović u Herceg Novom je počeo 14. Međunarodni sajam „Trg od knjige”. Do 28. jula, 40-ak izlagača iz regiona, pod motom argentinskog pisca Horhea Luisa Borhesa „Neka se drugi hvale knjigama koje su napisali. Ja se hvalim knjigama koje sam pročitao”, predstavljaju svoju ili književnu produkciju koju zastupaju.
Aćimović je istakla da je zadovoljstvo biti na Trgu od knjige, sa knjigama i među knjigama, u vatrometu najrazličitijih biografija, sudbina, života, puteva... i sanjanih ili željenih događaja i doživljaja.
- Lijepo je i biti u prilici imati ih sve na dohvat ruke. Divno je sresti autore, kreativne stvaraoce, sresti istinu, dobrotu, plemenitost, uzvišenost, ljudsko dostojanstvo, drugačija iskustva, bezbroj načina borbe protiv besmislenosti postojanja ili suočavanje sa smislenošću... Na Trgu od knjige sve je lijepo jer je puno toga moguće... Posjetiti Trg od knjige je isto što i doživjeti avanturu ili otići na dugo, daleko putovanje... I ja ću se, a nadam i vi, hvaliti dolaskom na Trg od knjige i kao Borhes knjigama koje sam pročitala ili ću tek... A Borhes je rekao da je raj zamišljao kao svojevrsnu biblioteku... Sve vas srdačno pozdravljam u Herceg Novom koji je od večeras pa narednih osam dana velika biblioteka i mali raj, kazala je Aćimović.
Vida Ognjenović, je istakla da je svoje obraćanje naslovila „ Trg od knjige ili ko je Josif Brodski“.
- Čitanje je zanimljiva vrsta igre. Ni ljepše namjene za jednu pjacu ni bolje prilike da se ona magično preruši u forum na kome će se pisci i čitaoci susretati, licem u lice, oči u oči da zajedno ispituju moć, uticaj i značenje pisane riječi, u naelektrisanom trouglu između pisanja, čitanja i učitavanja. Šta je zapravo čitanje? To je jedan od načina za raspoznavanje i tumačenje svijeta ili svjetova, jer neko je ustvrdio da je svaka knjiga jedna verzija svijeta, baš kao što je svaki čovek jedna verzija knjige. Svako čitanje je jedna verzija za sebe, ne postoje dva identična čitanja iste knjige, jer išitavanje je nedjeljivo od učitavanja. Otuda čitanje nije samo poznavanje pismenosti niti poznavanja slova, već je to složen i trajan istraživački odnos. Čuvaj se čovjeka od jedne knjige-upozorio nas je davno Toma Akvinski, uzdržavajući se da makar izlikom kaže da makar to bila i Biblija. Slijediti isključivo jedan nauk, a bez poznavanja i poređenja poricati sve drugo, vodi, kao što znamo, opasnom sužavanju vizure i ograničavanju slobode, kazala je Ognjenović.
Ona je istakla da izražajna moć knjige, počiva na jeziku kao najobuhvatnijem sredstvu komunikacije među ljudima, zato je ona do danas najznačajniji komunikacijski tehnološki izum.
Konstatovala je, da je sve što je poslije došlo stvoreno po modelu knjige, poručivši da je i kompjuter vrsta knjige kojoj je prednost uopštena brzina, a ona bezobzirno izjednačava nivoe na kojima su izlistana i pohranjena razna obavještenja.
- Ideje i dokazana izdanja treba međutim tražiti i dalje u knjigama. Njima se ne ovladava kompjuterskim impulsima već temeljnim pročitavanjem kojim se otkrivaju njihove i srednjosti i razlike. Borhes je pisao da svakom čovjeku, a naročito piscu želi dug život koji imaju biblioteke. Verujem da je to njegovo poređenje proizašlo iz saznanja da je biblioteka vječna. Neuništivost biblioteke uprkos trošnosti materije najbolje potvrđuje Aleksandrijska koja je kroz milenijume pretrpjela mnoge pošasti i ljudske pohare od kojih je svaka mogla da bude fatalna. Pregurala je ona i vatru i vodu i zemljotrese i vojsku i varvare i učene kradljivce i tašte nadriknjige i one koji su neuko čuvali i one koji su je skrnavili znajući šta čine. I nije nestala. I nisu je spasili ni carevi ni generali ni gusari ni osvetnici jer oni njenu moć ne poznaju, niti trgovci ni bankarski meštri jer je njena vjerodostojnost nemjerljiva njihovom računicom, ni sveštenici jer se plaše njenog idejnog bogatstva i raznolikosti. Spasili su je odani čitaoci svojom neutaživom potrebom za njom. Tuga biblioteke u koju niko ne svraća, opomena je da smo na korak od varvarstva, naglasio je klasik Aleksandar Tišma, primajuću prije neku godinu Nagradu za čitaoca, koji je pozajmio najviše knjiga iz novosadske biblioteke. Predlažem da Trg od knjige i ove godine počne da nagrađuje najbolje čitaoce biblioteke, kazala je Ognjenović.K.M.


Guglanje i čitanje

Ona je ilustrujući pogubne i sve izraženije udaljavanje čovjeka od knjige, ilustrovala primjerom dijaloga sa svojim studentom, koji ne samo što nije čitao mnogo, nego čak nije ni znao ko je Josif Brodski, kazavši joj da će ga izguglati.
- Josif Brodski je pred Nobelovim komitetom naglasio, da spaljivanje knjige nije jedini zločin prema knjizi. Ima i drugih. Nečitanje knjige, koji je jedan od težih zločina, kazala je Ognjenović, preporučivši svom studentu, da umjesto guglanja imena Brodskog, izgugla njegove knjige i pročita ih.


Šta smo mi Šekspiru

Nakon otvaranja Trga od knjige prof. dr Zorica Bečanović, je kroz predavanje povodom 400 godina od smrti Vilijama Šekspira, „Šta je Šekspir nama, ili mi njemu?”, na poetski način, stihovima približila Šekspirovo stvaralaštvo u kontekstu evropske renesanse, ali i savremenih tumačenja.
Za kraj večeri, Irfan Mensur, je izveo monodramu „Glumac, kaži nešto smešno” za koji potpisuje režiju i glumu.