Nijednim zakonom se ne može „prati radna biografija“, jer ga ne usvaja nijedan ministar lično, već Skupština Crne Gore, ocijenjeno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Oni su povodom navoda koje je u tekstu „Brano zakonom pere radnu biografiju“ iznio direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, poručili da je Zakon o regularizaciji neformalnih objekata, u procesu izrade, prošao desetine instanci i raznih institucija, te se postavlja pitanje da li je logična konstatacija o „pranju biografije“.
– To bi značilo da treba povjerovati u konspirativnu spregu desetina organa izvršne vlasti, zatim Skupštine, te njihovo stavljanje u funkciju jedne ličnosti, ko god to bio. I za najneuređeniju državu – mnogo je, a kamoli za zemlju koja je na putu ka EU, koja je dobila pozivnicu za NATO. Uostalom, podsjećamo da postoje institucije nadležne za utvrđivanje lične odgovornosti, iako Milovac nikad nije imao problema sa preuzimanjem njihove uloge. Praksa olakog i neutemeljenog javnog žigosanja, kao i olakog podnošenja krivičnih prijava i nepominjanja njihovog odbacivanja je, nažalost, realnost – saopšteno je iz tog resora.
Napominju da je Zakon o regularizaciji neformalnih objekata izrađen upravo sa ciljem koji je potpuno suprotan navodima u tekstu, te nikako ne može predstavljati skidanje odgovornosti, već odlučnost da se ovaj problem riješi. U ministarstvu kažu da je bespravna gradnja, osim sada izolovanih slučajeva, suzbijena upravo 2008. godine kada je, kako kažu, na njihovu inicijativu, proglašena krivičnim djelom. Navode da je na njihovu inicijativu formirana Inspekcija zaštite prostora, kada je donijet veliki broj planova, te kroz LAMP projekat sa Svjetskom bankom značajno potpomognut proces izrade planske dokumentacije.
– Floskule poput ove u naslovu očigledno treba da, u nedostatku argumenata, kontinuiranim korišćenjem, formiraju stav građana o nekom pitanju, pa je nesvrsishodno obrazlagati njihovu nelogičnost – kazali su iz ministarstva.
Oni su na konstataciju Milovca da se „nadležnost zakona proširuje i na objekte u zoni morskog dobra i objekte u zaštićenim zonama, odnosno omogućava vlasnicima takvih objekata da legalizuju devastaciju prirode“ kazali da nije istina da će vlasnici u zaštićenim zonama legalizovati svoje objekte.
– Ne radi se o legalizaciji već o dobijanju statusa privremenih objekata, kako bi njihovi vlasnici morali plaćati posebne naknade državi do trajnog rješenja statusa. Konačno rješenje će se utvrditi donošenjem planskog dokumenta, kao faktičkom odlukom o statusu objekta, uključujući pitanje njegovog uklanjanja. Ako neko misli da je rješenje da se svi objekti, koji su decenijama unazad nelegalno sagrađeni, jednokratno sruše, morao bi izložiti taj koncept, i posebno način na koji on rješava socijalni, ekonomski i ekološki aspekt rušenja – tvrde u ministarstvu.
Na navode da se „zakon donosi samo kako bi se formalizovalo postojeće stanje“, iz resora Branimira Gvozdenovića su poručili da će svi koji su nelegalno gradili biti uvedeni u sistem obaveza plaćanjem komunalne naknade koja je trebalo da bude plaćena pri samoj izgradnji, kao i naknade za legalizaciju, ako do nje dođe.
– Ta sredstva će biti uložena u uređivanje upravo mjesta iz koga su potekla. Da ne govorimo o konačnom uvođenju u legalne tokove pitanja protrošnje električne energije, vode... Kako se navedeno može podvesti pod „formalizovanje postojećeg stanja“ ostaje nejasno – piše u saopštenju ministarstva.
Dodaju da će objekti u procesu regularizacije biti precizno kategorisani, te će objekti primarnog stanovanja biti u obavezi da plaćaju naknadu za komunalno opremanje, dok će ostali morati da plaćaju i naknadu u iznosu od 20 odsto utvrđene komunalne naknade.
– Same komunalne naknade će se, naravno, plaćati u zavisnosti od veličine objekta, lokacije na kojoj je građen i slično, što znači da će se one razlikovati u hiljadama eura za one koji su gradili krov nad glavom, u odnosu na one koji su nelegalno gradili – navode iz ministarstva, na čijem čelu je Branimir Gvozdenović.A.O.
Primjena odložena zbog pripreme
Da je posebno problematično što je primjena zakona odložena za mart naredne godine, te da to može stimulativno djelovati na sve one koji bi željeli da nelegalno grade, iz ministarstva ocjenjuju „ netačnom i elementarno nelogičnom tezom“.
– Primjena zakona je odložena do 1. marta 2017. godine, dakle nakon što će izbori biti završeni, te se ne može povezivati sa predizbornom kampanjom. Primjena zakona je odložena jer je ovaj proces neophodno pripremiti, u saradnji sa opštinama, nadležnim inspekcijskim organima i drugim institucijama – saopšteno je iz ministarstva.
Iz Gvozdenovićevog resora su kazali da nije istina da ne postoji presjek stanja nelegalno sagrađenih objekata. Tvrde da je 2007. izrađen prvi, a 2010/11. drugi orto-foto snimak. U planu je, kako kažu, izrada novog snimka, koji će preklapanjem sa postojećim podlogama, rezultirati pouzdanom evidencijom svih objekata u prostoru.