Opus književnog djela dr Goluba Jašovića je velik i njegovo stvaralaštvo i literatura zaslužuju institutsku raspravu, rekao je predsjednik Udruženja pisaca Kragujevca Radenko Bjelanović na promociji priređenoj u Rožajama u okviru Septembarskih dana. Jašović je rođen 1960. godine u selu Treboviću, kod Peći. Filozofski fakultet, Odsjek za srpski jezik i jugoslovensku književnost završio je u Prištini. Od 1987. godine radi kao asistent pripravnik za savremeni srpski jezik na katedri za srpski jezik i jugoslovensku književnost na Filološkom fakultetu u Prištini. Na matičnoj katedri predaje morfologiju srpskog jezika, tvorbu riječi i leksikologiju. U decembru 2013. postao je vanredni profesor za savremeni srpski jezik i istovremeno obavlja dužnost šefa katedre za srpski jezik i književnost. Objavio je dvadesetak i priredio još 25 knjiga o kulturnoj i književnoj istoriji Kosova i Metohije, Gornje Toplice i Šumadije. Autor je i sedam knjiga pjesama, četiri antologije i knjige kratke proze.
Na predstavljanju u rožajskom Centru za kulturu, Jašović je kazao da se bavi proučavanjem narodnih govora, dijalekatske leksike i onomastike.
– Moja uža struka je nauka o imenima ljudi, mjesta, livada, potoka, njiva... I svoje najznačajnije radove sam napisao iz tih oblasti, a književnost je moja velika ljubav – rekao je Jašović.
Zato su njegove knjige „Peć u pesmama”, „Prokletije pojem” i „Đurđevdarje”, posebno zainteresovale Rožajce. Profesor dr Zoran Pavlović, tumačeći Jašovićeve pjesme, fokusirao se na zbornik pjesama „Peć u pesmama” u kojoj je svoje mjesto našla pjesma „Peći moja, kulo od đerdana” Mirsade Bibić Šabotić, čiji je svojevremeno, bio profesor na fakultetu.
– Dogodilo se da je pjesnički lik naše autorke, dohvatio ono što u literarnom tekstu bježi od dohvata, ono što je u egzistenciji života vidljivo, ali nedohvatljivo. To je u ovoj pjesmi njen junak, pjesnički lik, želio da dohvati božanski spektar boja palih sa neba i ostalih na nebu, ali je to bio tren, koji je ostao samo u vremenu svijesti koje jedino može da ga čuva. A poslije, kada njega na nebu nema, kada je nestalo to vrijeme, u ovoj pjesmi je ostao golemi bol, koji je bolio ovu pjesmu. Pjesnikinja je u pjesmi dohvatila samo želju sna, ono što samo ostaje u svijesti kao smisao dobrote, života, kao dar spušten sa neba, kao želja u blagoslovu one arhetipske tajne sakrivene negdje, tamo daleko, u svijesti smisaone dobrote – rekao je Pavlović.
Govoreći o pjesmi „Zeleni Lim” Jašara Redžepagića koja je našla mjesto u Jašovićevom zborniku „Prokeltije pojem” Pavlović je kazao da je autor uzeo pjesnički san iz tople duhovne materije, iz njegove svijesti i iz života, koji je „otišao tamo negdje i prešao u tamo neko drugo vrijeme”.
- Egzistentnost pjesme izlazi iz egzistencije života i postaje u riječima egzistentnosti pjesme, a te riječi su žuljevite i bole duhovnu materiju pjesme, koja je došla odozgo, (da li pjesma dolazi sa neba?) ili je ona samo božanski dar sa zemlje – upitao se Pavlović.
Moderator programa bila je Gordana Ganić. Organizator programa je CZK pod pokroviteljstvom Opštine Rožaje.V.Ra.