Međunarodni naučni skup „Sveti Jovan Vladimir kroz vjekove, istorija i predanje (1016-2016)” počeo je juče u Baru, i trajaće do subote, u organizaciji pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske. Skup je otvorio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je učesnicima govorio o kultu Svetog Jovana Vladimira, izuzetnoj istorijskoj ličnosti, koja je u vremenu bila i zaboravljena.
– Sveti Jovan Vladimir, čija hiljadugodišnjica predstavlja ne samo istorijsku ličnost, i događanja prošlih vjekova, naročito 10. i 11. vijeka, nego korijen drveta svetog, čijim plodovima se vijekovima hrane posebno pravoslavni balkanski narodi, a i šire, noseći Hristov konstantinovski svetovladimirski krst kao silu i znamenje, i vječno spasenje. Sveti Jovan Vladimir, žrtvujući se za pravdu, za istinu božju, i za svoj narod, a ne za svoje interese i za svoje vlastoljublje, usmjerio se svojim krstom i svojom žrtvom prema istinitom Bogu, koji je, kako kaže u djelima apostolskim, stvorio od jedne krvi svaki narod čovječanstva da stanuje po svemu licu zemaljskom, i postavio je naprijed određena vremena i međe njihova boravljenja da traže Gospoda, ne bi li ga dodirnuli i našli. Na tom svetojovanovskom, vladimirskom opredjeljenju je sagrađena samosvojnost i ličnost pravoslavnih naroda Balkana i šire. Njihova saborna crkvenost, ono što nazivamo autokefalnost i narodnosna državotvornost utemeljena na tom saglasju, na toj simfoniji, između Crkve i države konstatinovskog tipa – kazao je Amfilohije.
U naučnom skupu učestvuje oko 50 naučnika iz devet država, balkanskih zemalja, zatim Rusije, Italije, Grčke... Biće prezentovano 55 naučnih referata, koji će nakon naučnog skupa biti objedinjeni i štampani kao zbornik radova.
Referati su tematski vezani za crkvena predanja, kult Svetog Jovana Vladimira, zatim iz oblasti arheologije, istorije, umjetnosti, književnosti i etnografije.
Prvog dana skupa, nakon naučnih sesija, održana je promocija časopisa „Crkvene studije”, posvećenog hiljadugodišnjici stradanja Svetog Jovana Vladimira.
U subotu, u 8 časova počinje Sveta arhijerejska liturgija i osvećenje paraklisa Časnog krsta sa krstionicom u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira.D.S.
Istoričari o vladaru
Na prijepodnevnoj sesiji, kojom su predsjedavali mitropolit Amfilohije i Dragiša Bojović, izlagali su istoričari. Srđan Pirivatrić govorio je na temu „Knez Vladimir i Duklja između Rimsko-vizantijskog i Bugarskog carstva”, a Žarko Leković na temu „Knez Jovan Vladimir i Dioklija u rimsko-vizantijskom svijetu krajem X i početkom XI vijeka”.
Arhiepiskop ohridski Jovan Vraniškovski govorio je o tome ko je bio arhiepiskop ohridski u vrijeme pogubljenja Svetog Jovana Vladimira, a protojerej Aleksanar Zadornov o kanonskim formama organizacije na prostoru Balkana u vrijeme Svetog Jovana Vladimira.
Protojerej Konstantin Kostromin izlagao je na temu „Vladari mučenici u slovenskim zemljama u vrijeme hristijanizacije Istočne Evrope”.
Prvi put dolazi patrijarh jerusalimski
Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je rekao da je posebna radost što će patrijarh jerusalimski Teofil doći u Bar na osvećenje hrama Svetog Jovana Vladimira.
– To će biti prvi put u istoriji da kod nas dolazi patrijarh jerusalimski i posebno raduje što je taj dolazak vezan za osvećenje hrama Svetoga Jovana Vladimira – rekao je mitroppolit.
Vladika je dodao da je to usmjerenje Svetog Jovana Vladimira prema Jerusalimu – usmjerenje prema Carstvu nebeskom.
– Prije cara Lazara na Kosovu izbor za Carstvo nebesko bio je Svetog Jovana Vladimira. To smo naučili od Svetog Jovana Vladimira – da je zemaljsko za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka.