Država vrši neprimjeren uticaj na medijsko tržište, kroz netransparentna i selektivna finansijska izdvajanja javnih sredstava, putem oglašavanja i reklamiranja, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) o finansiranju medija iz javnih fondova. Prema podacima koje je dobila ta NVO od 255 organa javnog sektora, u te namjene je u prošloj godini potrošeno 1.718.496 eura.
Dnevni list „Pobjeda“, Radio-televizija Crne Gore (RTCG), portal Analitika i radio Antena M dobili su najviše novca od organa javne uprave od svih štampanih medija, televizijskih i radijskih stanica i portala u Crnoj Gori.
Prema riječima koordinatorke projekta u CGO Ane Nenezić, od tog iznosa prvih pet mjesta među onima na čije račune se slio novac su agencija Fleka sa 247.900 eura, RTCG sa 166.592, zatim dnevni list „Pobjeda“ sa 166.079. Zatim slijedi „Montenegro event agency“ sa 89.999 eura i Arhimed sa 68.328. Iznos od 1,71 milion eura, prema riječima Nenezićeve, utrošen je tako što je za štampane medije izdvojeno 217.711 eura (12,7 odsto), TV stanice 365.653 (22,3 odsto), radio-stanice 91.124 (5,3 odsto), veb-portale 89.810 (5,2 odsto), informativne agencije i servise 176.377 eura (10,3 odsto), dok je za marketinške agencije i produkcijske kuće izdvojeno 683.001 (39,7 odsto).
– Među štampanim medijima, od ukupnih sredstava 78 odsto je uplaćeno „Pobjedi“, a ostatak od 22 odsto je raspodijeljen „Dnevnim novinama“ (14.952 eura), „Danu“ (14.763), „Vijestima“ (13.021) i „Monitoru“ (3.451). Od televizija, 53 odsto nosi RTCG, dok su TV Vijesti dobile 19 odsto novca iz javnih fondova (58.237), po sedam odsto TV San i TV Nikšić, šest odsto TV Prva, pet odsto TV Atlas i tri odsto Pink M. Među radio-stanicama, Antena M je dobila 33 odsto (28.098), a Radio Skala 22 odsto ( 18.813) ukupnih sredstava... Kada je riječ o portalima, portal Analitika prihodovao je 73 odsto svih sredstava koje su organi javnog sektora uložili u portale (63.685), 16 odsto portal Aktuelno.me (14.042), a 11 odsto je raspodijeljeno na portale Kolektiv.me, Volim Podgoricu, i UL info – saopštila je Nenezićeva.
Ona je navela da se sada već može govoriti i o jasnim tendencijama finansiranja u određene medije.
Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević ukazala je da institucije u Crnoj Gori i dalje ne iznose podatke o ukupnom iznosu državnog novca koji godišnje izdvajaju za oglašavanje, reklamiranje ili finansiranje medija po drugim osnovima, napominjući da niko ne kontroliše način na koji se raspodjeljuju i troše ta budžetska sredstva.
– Zaključivanje ugovora o finansijskoj pomoći i sponzorstvima medijima, na bazi odluke rukovodioca institucije, predstavlja praksu koja mora biti pravno uređena i ograničena. Na ovaj način direktno se podržavaju jedni, a diskriminišu drugi mediji, a što izaziva i devijacije na medijskom tržištu i ometa poslovanje jednih ili unaprijedi poslovanje drugih medija – upozorila je Uljarevićeva.
Smatra da država vrši neprimjeren uticaj na medijsko tržište, kroz netransparentna i selektivna finansijska izdvajanja javnih sredstava putem oglašavanja i reklamiranja.
– Tome doprinosi i postojeća ekonomska kriza i smanjenje marketinških ulaganja preduzeća, uz istovremeno povećanje učešća države, što otvara dodatan prostor za oblikovanje medijske scene u odnosu na interese vladajuće političke strukture, a kroz zloupotrebu državnih resursa – saopštila je Uljarevićeva.
U zaključcima i preporukama istraživanja konstatovano je da nijesu napravljene potrebne zakonske intervencije, te da postojeći zakonski okvir ne prepoznaje potencijalnu vezu između finansiranja medija iz javnih fondova po različitim osnovama i uticaja tog novca na slobodu medija i ekonomsku (ne)stabilnost medija.
– Zaključivanje ugovora o finansijskoj pomoći i sponzorstvima medijima, na bazi odluke rukovodioca institucije predstavlja praksu koja mora biti pravno uređena i ograničena. Na ovaj način direktno se podržavaju jedni, a diskriminišu drugi mediji. Distribucija ovih sredstava, uz zakonsku neizvedenost u ovom dijelu, ima potencijal da izazove ozbiljne devijacije na medijskom tržištu i omete poslovanje jednih ili unaprijedi poslovanje drugih medija – navodi se u istraživanju.
Upozoravaju da ugovori koje zaključuju mediji i organi javnog sektora, a koji sadrže odredbe kojima se propisuje način izvještavanja o određenoj instituciji, odnosno ugovorna obaveza obezbjeđivanja prostora za intervjue rukovodilaca i drugih predstavnika, u sebi sadrže elemente obmanjujućeg oglašavanja, ističući da to mora biti sankcionisano.
– Na ovaj način građani su izloženi propagandi, a ne izvještavanju medija, jer objavljeni sadržaj ne sadrži oznaku da se radi o pi-ar tekstu – konstatuju u CGO.
Smatraju da, s obzirom na to da je Evropska komisija u izvještaju za 2016. godinu to pitanje pozicionirala kao jedan od četiri prioriteta u okviru slobode izražavanja, može se očekivati konačno sadržajan napredak u postizanju održivog rješenja.
A.O.
Medijima „humanitarna pomoć“
Portal Analitika, list „Pobjeda” i radio Antena M su i 2015. godine od Centralne banke dobili i „humanitarnu pomoć”. Prema istraživanju CGO, finansijska pomoć u iznosu od 3.000 eura uplaćena je „Pobjedi“, i po 1.000 eura Anteni M i portalu Analitika. To je navedeno u odluci Centralne banke, koju je CGO dobio prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, a koju je potpisao tadašnji guverner Milojica Dakić. Prema toj odluci, novac se odobrava „na ime finansijske pomoći za pokriće dijela troškova za nastavak i razvitak medijske funkcije“.
Zakon prekršilo 98 organa javnog sektora
Asistent na programima u CGO Mina Kalezić pojasnila je da je istraživanje sprovođeno od maja do decembra 2016. godine, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Kazala je da su istarživanjem obuhvaćena 353 organa javnog sektora, od kojih je 255 odgovorilo, dok 98 nije dostavilo tražene podatke. Kalezićeva je dodala da im na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, između ostalih, nijesu odgovorili Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Glavni grad, Opština Herceg Novi, Plantaže 13. jul i Montenegroerlajnz.