Ljubitelji umjetnosti u gradu pod Trebjesom u „A Galeriji” u Nikšiću mogu pogledati izložbu radova Jelene Pavićević pod nazivom „Zemlja kosmosu”. Pavićević se predstavila sa 70 crteža, odnosno asamblaža, manjih formi povezanih u jednu veću cjelinu i sa šest skulptura.
Otvarajući izložbu slikar Ilija Burić je naglasio da su u pitanju neobični oblici i forme i da se stiče utisak da pripadaju nekim predhrišćanskim civilizacijama i kulturama .
Kako je „Danu” kazala Jelena Pavićević, crteži su nastali na temu „Aura impulsa”, u periodu od 2014. do danas, a kao materijale je koristila kolaž papir, akvarel, konac, dok se na obodima od asamblaža nalazi vunica u različitim bojama.
- U pitanju su dvije sfere istraživanja i na prvi pogled se stiče utisak kao da radove sa izložbe nije stvarala ista osoba. Kroz kolaže istražujem unutrašnjost, a kroz skulpture spoljašnjost. Sve je povezano, naravno, sa mnom, i sa mjestom, okruženjem, odnosno prirodom. Ovo je moja vizija sinergije životinja, ljudi, biljaka, osjećanja, misli. Sve se to kod mene ujedinilo i nastali su ovi radovi, objašnjava Pavićević, dodajući da vunica na njenim radovima ima simboliku psihe i teži tom nekom povezivanju.
Vunica je po njenim riječima kopča, jer kako se fokusi i razmišljanja u našim glavama prepliću, tako i vunica sa tim nitima je spona koja asamblaže povezuje u jednu cjelinu koja predstavlja doživljaj.
Govoreći o skulpturama ona ističe da sav taj proces koji se desi unutar kroz skulpturu se oživi vani.
- Skulpture su od terakote, i one simbolišu biljke, životinje i ljude. Odnosno, njihovom ujedinjenju, kojim se dobija neko novo četvrto biće. Upravo iz razloga što se izgubila sinergija ta tri elementa i pored nevesele situacije koja po tom pitanju vlada svijetom, svaki pojedinac negdje teži tom jedinstvu, samo neko uspije, a neko ne – kaže Pavićević.
Umjetnica pojašnjava da je jako bitna psiha koja sa crteža, odnosno asamblaža prelazi na skulpturu .
- To je u stvari neka veza. Osjećam da će u budućnosi spojem materijala i niti koje su krenule nastati jedna cjelina, kazala je Pavićević.
U tekstu za katalog izložbe istoričarka umjetnosti Milica Bezmarević je zapisala:
- Akademski odgojena u najboljem maniru klasičnog poznavanja tretmana materijala, u smislu njegovog suštinskog prihvatanja i razumijevanja, autorka radi figure u terakoti, na tragu antropomorfnih sadržaja, mitskih i arhetipskih sugestija, gdje materijal gotovo da postaje narav stvorenih oblika… U pokušaju opredmećivanja ideje, prve misli, početnog, inicijalnog impulsa koji dalje tjera ka realizaciji skulpture, nastala je serija crteža ili tačnije rečeno kolaža (iz razloga dodavanja raznih materijala u crtež, novinski papir, vunica, tkanina…) koje Pavićević radi uporedo i u odnosu na svoju skulpturu – ocjenjuje Bezmarević.
L.N.
)){kind=small}
