Predstavu „O ćutanju i drugim imitacijama sreće” pred kotorskom publikom u Centru za kulturu „Nikola Đurković” izveli su bivši i sadašnji učenici Gimnazije „Petar Prvi Petrović Njegoš” u Danilovgradu. Nastala po tekstu Bojane Šolaje, učenice trećeg razreda Gimnazije, koja je ujedno učestvovala u režiji zajedno sa Miroslavom Minićem, profesorom književnosti i Anđelom Novaković, profesorkom psihologije i direktoricom NVU „Ego Kult”, predstava je okupila pedesetoro mladih glumaca i statista, učenika iz svih razreda ove škole. Budući da komad nije opterećen kostimima i scenografijom (na sceni su samo klupa i bijelo platno u pozadini), do izražaja je došlo umijeće glumaca, kao i sam tekst, koji govori o marginalizovanim grupama mladih – zavisnicima, izbjeglicama, Romima, djecom bez roditeljskog staranja i zlostavljanima, o problema sa kojima se mladi danas svakodnevno suočavaju.
– Kotor je definitivno prestonica crnogorske umjetnosti, veliki kulturni centar Crne Gore, budući da se i festival KotorArt i druge značajne manifestacije dešavaju u ovom gradu. Zbog toga nam je jako važno da i kotorska publika osjeti ono što su osjetili gledaoci u Podgorici i Danilovgradu, koji su premašili naša očekivanja. Ljudi su izlazili plačući iz sale, što je za nas potvrda da ovo što radimo vrijedi, da smo dotakli emocije, što nam daje podstrek da nastavimo sa ovim projektom, kaže za „Dan” Bojana Šolaja. Ovo je njen prvi dramski tekst koji je napisala prošle godine. Inspiracija joj je stvarni život u kome smo svjedoci porodičnog, vršnjačkog nasilja.
Objašnjava da uvijek postoji razlog zašto je neko nasilnik, zašto je neko žrtva koja ćuti i zašto je neka mlada osoba počela da koristi psihoaktivne supstance, kako se osjeća jedna mlada osoba koja odrasta u dječjem domu, kako se osjećaju Romi koji nisu uključeni u društvena zbivanja – na sve to treba obratiti pažnju. Ova je predstava promijenila način razmišljanja mnogim gledaocima, ali prije svega njenim učesnicima, čija energija je nadahnula reditelje – profesore.
– Značajno nam je bilo da ta priča krene od učenika i da se o tome priča. Samim tim što je učenica pisala scenario dovoljno govori o tome da je priča njihova. Mislim da su kroz taj proces dobili dosta na samopouzdanju, jer se većina njih nikad nije pojavljivala na ovaj način i nikad na ovaj način izlagala javnosti, tako da smo dosta radili na tome. Pronašli su neke stvari kod sebe za koje nisu znali da ih imaju, zato što su morali da uđu u likove – da oponašaju žrtve nasilja, ili nasilnike, a da negdje kod sebe ne prepoznaju takve karakteristike, tako da smo dosta dugo radili na tome da nauče da uđu u lik, da se sažive sa tom ulogom. Pričali smo o tome zašto je taj neko u poziciji u kakvoj jeste, koji su ga faktori doveli do toga, kako se on bori sa tom situacijom, šta je tu njegova odgovornost, a šta odgovornost socijalne sredine... Svakome od njih ovo je bilo lično korisno, a onda vjerujem da je predstava velikom broju mladih ljudi koji su odgledali predstavu isto bila korisna, na taj način što ih je na neki način podstakla da razmisle kolika je njihova odgovornost za svu ovu priču. Ako je tako, onda smo napravili veliki uspjeh, kaže profesorka Anđela Novaković. NVU „Ego Kult” postoji četiri godine i kroz projekte Zavoda za zapošljavanje uglavnom radi sa mladima i invalidima.
M.D.Popović


Preuzeli odgovornost

– Ovom predstavom želimo da pokažemo koliko je velika naša lična odgovornost za sve što se dešava oko nas, u našem društvu i koliko radije ćutimo, nego da učestvujemo u rješavanju problema koji se realno tiču svih nas. Cilj nam je da podstaknemo ljude u publici da razmišljaju o tome da li su srećni i da li mogu da budu srećni kada se dešava toliko tužnih stvari oko njih, a da ništa ne preduzimaju tim povodom. Ćuteći, mi samo imitiramo sreću, a da niko od nas na taj način ne može istinski da bude srećan. Ovi divni mladi ljudi, profesori i ja, riješili smo da preduzmemo nešto povodom toga i da podstaknemo i druge ljude da osjete odgovornost i da krenu da rješavaju ta pitanja, polazeći najprije od sebe i da postave pitanje: „Šta ja mogu da uradim?”, kaže mlada dramska spisateljica.