Knjiga „Zla krv” autora Miodraga Barjaktarovića Baga, sastavljena od desetak priča i pripovjedaka, predstavljena je u beranskom Domu kulture. Kako je zapazila recenzent knjige, profesorica Ljerka Petković, Barjaktarovićevo djelo svjedoči o prošlim vremenima, u pojedinim dijelovima kao dokument, a u drugima kao umjetnički oslikani odsjeci života. Ona je ustvrdila da će čitalac nakon čitanja pomenute knjige biti u prilici da shvati nastojanje autora da odabrane dogođaje ovjekovječi i da na taj način da svoj doprinos književnom stvaralaštvu svoga kraja, dokazujući da je pripovjedač istovremeno čuvar i prezenter kulture jedne zajednice, ali i most koji svojim univerzalnim porukama stremi ka drugim svjetovima
– Posmatrano sa tematsko-motivskog aspekta zbirka prikazuje različite dogođaje koji se mogu svesti na zajedničku ideju koja, i onda kada se veže za neljudske postupke, u stvari, ukazuje na humanu dimenziju i potrebu da se takva djela prevaziđu, a takvi ljudi kazne. To su priče o različitim sudbinama, često dokumentovane brojnim detaljima koji doprinose stvaranju utiska vjerodostojnosti i istinitosti iznesenih činjenica – zapisala je Petkovićeva u svojoj recenziji, koju je pročitala voditeljka programa Irina Zečević.
O knjizi je veoma nadahnuto govorio književnik Todor Živaljević Velički, ocjenjujući je kao uspjelo štivo iz kog upečatljivo isijavaju ženski likovi nalik na junakinje djela Bore Stankovića.
– Prevashodna zanimljivost ove knjige je u tome, što Barjaktarović dostiže svoje pripovjedačke vrhunce u pričama gdje su ženski likovi nosioci dramskog naboja, osjećajući široke, sasvim nedokučivo tajanstvene prostore ženske duše. Upravo onako, kako je naš Borislav Stanković u ženskim sudbinama prepoznavao vječno tragične heroine, koje se pokoravaju višim zakonima sredine u kojoj žive: Sofku, Koštanu, Tašanu i druge. On dobro zna, ili bolje reći osjeća, više nego što zna „da u ovom poslu ne može izmišljati” da je dovoljno pažljivo pratiti i registrovati životni tok, treperenje života u njegovim vječno složenim pitanjima – kazao je Živaljević. On je analizirajući pojedine dijelove knjige, naglasio da sveobuhvatna fascinacija misterijom života u makro i mikro razmjerama izdvaja priče pod naslovom: „Zla krv”, „Obraz”, „Majka” i „Iz osinjaka”. Kazao je da se sa druge strane protežu priče koje su više reportažno-dokumentarnog karaktera, poput one koja nosi naziv „Kosovsko-metohijski susreti i iskre”. Živaljević je naglasio da ove priče imaju edukativnu vrijednost za mlađe generacije koje su, kako je istakao, indoktrinirane kako unutrašnjom tako i spoljnom propagandom, neviđenim udarom na našu duhovno-istorijsku vertikalu. Tokom programa nastupila je etno grupa „Đurđevi stupovi”, Veselin Rmuš u ulozi recitatora, pjesnik Milan Mane Cimbaljević i profesor Vojo Šoškić sa duhovitim anegdotama iz Vasojevića. D.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
