Veliki broj lica kojima je Vlada Crne Gore dodijelila crnogorsko državljanstvo nijesu ispunila ono što ih je preporučivalo za dobijanje ekonomskog pasoša – investicije i nova radna mjesta, što pokazuje zajedničko istraživanje MANS-a, Transparensi intrnešenela i Međunarodne mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (OCCRP) o ekonomskom državljanstvu, poznatijem kao „zlatna viza”. OCCCR je juče objavio niz istraživanja u kojima se objašnjava kako su programi za davanje državljanstva i boravišne dozvole, u zamjenu za investicije, skloni zlupotrebi i podrivaju borbu protiv korupcije u EU i zemljama u okruženju, te da se prodaju bez dovoljno nadzora, transparentnosti i analize. Prema nalazima OCCRP-a, Crna Gora, koja se nalazi u pregovorima za članstvo u EU, odobrila je državljanstvo pojedincima koji su optuženi u svojim zemljama. U pitanju su bivši premijer Tajlanda Taksin Šinavatra, optužen za korupciju, i bivši palestinski ministar bezbjednosti Mohamed Dahlan, optužen za pronevjeru.
U tekstu o ekonomskom državljanstvu u Crnoj Gori posebno se ističe državljanstvo Šinavatre kao najpoznatijeg „novog Crnogorca”. On je 2008. godine pobjegao iz svoje zemlje, a kasnije je osuđen za korupciju. Iako Crna Gora tada nije imala program za „zlatnu vizu”, Šinavatra je 2010. dobio državljanstvo i pasoš u zamjenu za obećane investicije.
– Šinavatra je deponovao 15 miliona eura na račun kod Prve banke, a ono što se desilo kasnije pokazuje kako se stvari rade u Crnoj Gori. Najveći vlasnik Prve banke je Aco Đukanović, brat tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. U vrijeme kada je Šinavatra uplatio novac na račun, Prvoj banci je očajnički bio potreban – piše u tekstu OCCRP-a koji su za Crnu Goru pisali Dejan Milovac i Lazar Grdinić iz MANS-a.
Stvarnu investiciju Šinavatra je napravio tek u aprilu 2017. godine, kada je kupio dio ostrva Sveti Nikola naspram Budve, poznatijeg kao Havaji, za 24 miliona eura. Dio ostrva je kupio od Stanka Caneta Subotića, bliskog prijatelja Mila Đukanovića, koji je zemljište kupio 2007. godine uz pomoć kredita kod Prve banke. Uz braću Đukanović i članove kriminalne porodice Sakra Korona Unita, kako pišu, Subotić je optužen za šverc cigareta u Italiji devedesetih godina, ali se slučaj tokom godina „raspao” zbog promjene italijanskih tužilaca. Sada planove za razvoj Šinavatrinog zemljišta na ostrvu pravi preduzeće koje je u vlasništvu Aca Đukanovića.
Kako piše u tekstu, sumnjivi ljudi su dobijali državljanstvo na osnovu obećanja budućih investicija, dok je njihov uticaj na ekonomiju ograničen na kupovinu luksuznih apartmana, uglavnom na obali.
– Dahlan je crnogorski pasoš dobio 2010. godine, kada je javnost saznala da je optužen za pronevjeru državnih fondova u Palestini. Kao i u slučaju Šinavatre, opravdanost dobijanja državljanstva bila je nejasna i neprecizna, bez ikakvih javnih infrormacija u vezi sa njegovom ulogom partnera ili čak promotera bilo kakvih ulaganja u Crnu Goru – piše u tekstu.
Drugi novi kontroverzni Crnogorac je Vei Seng Pol Pua, malezijski milijarder koji je uhapšen 2014. godine za organizovanje ilegalnog kockanja u SAD. Poslije nekoliko mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođen je jer je FBI nezakonito pribavio dokaze protiv njega. Prema pisanju medija, Pua je dobio crnogorsko državljanstvo 2013. ili 2014. godine.
U Crnoj Gori je, kako piše, formirao partnerstvo sa Petrosom Statisom, koji je takođe dobio crnogorsko državljanstvo na osnovu posebnih ekonomskih interesa i napravio više investicija u zemlji. Njihovi zajednički poslovi su u vezi sa bankarstvom i Svetim Stefanom.
Za razliku od Šinavatre, Dahlana i Pue, neki strateški investitori koji su stekli državljanstvo imali su značajna ulaganja. U pitanju su Samih Saviris koji trenutno investira u Lušticu bej, te Ahmet Erentok, predsjednik Upravnog odbora Azmont investmentsa, koji gradi Porto Novi u Kumboru.
Država trenutno sama pravi program ekonomskog državljanstva, a regionalni koordinator za Evropu i centralnu Aziju u Transaprensi internešenelu Kornelija Abel upozorava da takvi programi mogu imati ozbiljne nedostatke.D.M.-M.V.
Milovi Crnogorci nižu gubitke
Milo Đukanović je 2014. i 2016. godine predložio dva investitora za nove državljane – Bobi Lin Hejs i Igor Bidilo, pokazuje istraživanje.
– Hejs je kupio nekretnine u Porto Montenegru, luksuznom stambenom kompleksu, a posjeduje i kompaniju koja zapošljava dvoje ljudi, ali je zabilježila samo gubike. Bidilo je takođe investirao u Tivtu i angažovao jednu osobu. Njegova kompanije je zabilježila profit samo 2016. godine, dok je ranije poslovala sa gubitkom – piše u tekstu.
Crnogorski državljanin je postao i Australijanac Romi Havat 2015. godine, koji u četiri kompanije zapošljava 25 ljudi.
Duškov Libijac nije ništa uložio
Istraživanje je pokazalo da je 2014. godine Hadi Marvan Avde iz Libije dobio državljanstvo na osnovu preporuke premijera Duška Markovića, koji je tada bio potpredsjednik Vlade. On je, kako piše u tekstu, potvrdio da je Avde bio od posebnog značaja za državu, jer je koordinirao aktivnostima između predsjednika i direktora grupe Al Kudra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Rekao je i da je Avde znatno doprinio fokusu kompanije na investicije u Crnu Goru, od koje se očekuje da izgradi turistički kompleks na Primorju i razvije industriju medicinskog turizma u zemlji.
Prema registru kompanija, Avde je direktor domaće filijale Al Kudra grupe koja se opisuje kao „jedan od vodećih strateških investitora u emiratu Abu Dabi”.
– Međutim, kompanija do sada nije učinila očigledne investicije u Crnoj Gori. Nema nikakvu zemlju registrovanu na svoje ime, niti je podnijela godišnje račune crnogorskom poreskom organu od njenog osnivanja 2014. godine – piše u tekstu.