Da bi se čovjek „održavao” u životu i bio radno sposoban dovoljno je da jede dnevno po gram telećeg mesa, suvog svinjskog vrata, bureka, keksa, kolača, supe i čaja, dok je bebama dovoljno četiri grama kašice u toku jednog dana. To, između ostalog, pokazuje lista proizvoda minimalne potrošačke korpe po kalorijama i količinama koju je Monstat juče objavio. Prije objavljivanja podataka na sajtu, održali su pres konferenciju na kojoj nijesu umjeli novinarima da odgovore kako to porodica može da preživi sa 8,26 eura dnevno, a pojedinac sa 2,06 eura i šta spada u 2.211 kalorija dnevno koje su nutricionisti propisali kao minimum da bi čovjek živio i bio radno sposoban.
U minimalnoj potrošačkoj korpi koja iznosi 628,2 eura su 92 proizvoda, što je za 38 manje u odnosu na prethodnu minimalnu korpu, rađenu krajem 2015. godine. Po Monstatu, za život je minimalno dovoljno 3,3 kilograma hljeba mjesečno, što je 106 grama dnevno ili 35 grama uz svaki od tri obroka.
Za cijeli mjesec je predviđeno 213 grama makarona, te po 30 grama keksa, kolača i bureka, što je po jedan gram dnevno.
Po njihovim proračunima, piletine je za mjesec dovoljno 608 grama ili 19 dnevno, junećeg ili goveđeg mesa 213 grama, a telećeg za cijeli mjesec 30 grama ili gram dnevno. Kobasice od svinjskog i miješanog mesa i jagnjetine je dovoljno po 61 gram za mjesec ili dva grama dnevno, suve svinjske slanine, svinjskih rebara, te čajne kobasice po 91 gram ili tri grama dnevno.
Po Monstatu su dovoljna 122 grama viršli ili četiri grama dnevno, svježe pastrmke i morske ribe je predviđeno po 61 gram, a sardine u ulju 30 grama.
Domaćeg sira je dovoljno 1,2 kilograma ili 41 gram dnevno. Kokošijih jaja za mjesec predviđeno je 821 gram ili oko 17 jaja, pošto je prosječno jaje teško 50 grama, što je jedno jaje svaki drugi dan.
Maslaca je predviđeno šest grama za cijeli mjesec. Za mjesec dana su predviđena dva kilograma jabuka, 700 grama mandarina, 1,2 kilograma banana a čišćenih oraha, badema ili lješnika ukupno 30 grama. Suvih šljiva predviđeno je devet grama.
U minimalnoj korpi je pet kilograma krompira, te po kilogram paradajza, kupusa i paprika, zatim 850 grama crnog luka, 274 grama zelja, 365 grama šargarepe i svježih krastavaca i 122 grama zelene salate. Minimum šećera po osobi je kilogram, a eurokrema 122 grama ili četiri grama dnevno. Mliječne čokolade, meda i džema je u korpi po dva grama dnevno, a sladoleda, bombona i supe po gram dnevno.
Minimum hrane za bebe, odnosno kašice, mjesečno je 120 grama ili četiri grama dnevno.
Mjesečno je minimum kafe 243 grama ili osam grama dnevno, voćnog sirupa i koncentrata 0,24 litra, koka-kole i pepsija 0,6 litara, kašastog soka 0,4 litra a mineralne i izvorske vode 0,4 litra.
Objavljivanju liste proizvoda prethodila je konferencija za novinare Monstata, na kojoj predstavnici Zavoda za statistiku nijesu mogli da objasne kako se može preživjeti sa 2,06 eura dnevno, odnosno kupiti tri obroka.
– Morali smo poštovati zadati iznos kalorije, a međunarodni standard da je za minimum održavanja života dnevno po osobi potrebno 2.211 kalorija potvrdila je i nutricionista Instituta za javno zdravlje Zorica Đorđević. Monstat nije odredio koliko je novca dovoljno da neko preživi dnevno. Mi smo utvrdili da je za zadovoljenje minimalnih potreba potrebno 256 eura za hranu i 372 za neprehrambene proizvode za četvoročlanu porodicu. Da li je to dovoljno, da li je međunarodni standard dobro postavljen i zašto iznosi 2.211 kalorija nije posao Monstata da tumači – kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare pomoćnik direktorice Vuk Čađenović.
Na pitanje kako je Monstat došao do podatka od osam eura za četvoročlanu porodicu i koje namirnice čine sadržaj korpe, Čađenović je odgovorio da je ekspert Instituta za javno zdravlje na osnovu međunarodnih standarda utvrdio koliki je broj namirnica potreban da bi se dostigao minimum od 2,21 hiljadu kalorija.
– To podrazumijeva održavanje života i radnih sposobnosti – naveo je on.D.M.
Ne mogu obračunati minimalnu rentu
U odnosu na prethodnu minimalnu potrošačku korpu, iz njenog sadržaja izostavljeni su troškovi koji se odnose na plaćanje kirije za stanovanje. Na pitanje zašto umjesto toga nije uračunata rata za stambeni kredit, s obzirom na to da je većina građana kreditno zadužena za stan, Čađenović je odgovorio da se, kada se govori o korpi, tu radi o minimumu.
– Ne postoji minimum za stanovanje, nego samo standard. Onda bi se ta ista vrijednost našla i u prosječnoj potrošačkoj korpi i u minimalnoj – naveo je Čađenović.
Rentu su izostavili i zbog toga što je prema njihovim podacima 90 odsto građana živi u svom stanu, a osam odsto plaća rentu.
Kazao je da su u odnosu na prethodnu korpu iz decembra 2015. izostavljeni proizvodi čija je potrošnja manja od 0,1 odsto, te nezdravi proizvodi. Istakao je i da na osnovu minimalne korpe se ne može ocijeniti linija siromaštva, te da će u ovoj godini objaviti obračun linije siromaštva.