Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Nema zastare za Milovu ekipu * Podržite mene i srušićemo DPS * Katnić traži pritvor za Mandića * Jelić ne prijavljuje da ima firmu * Nema zastare za Milovu ekipu * Nije strašno * Djeca ćute o nasrtajima sajber nasilnika
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 08-03-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Slađana Radojević, samohrana majka :
– Ne treba mi ruža, nego metar drva.

Vic Dana :)

- Haloo! Je l‘ to vatrogasna služba?
- Jeste gospođo, izvolite.
- Ja sam skoro posadila cvijeće...
- Gospođo, tražili ste vatrogasnu službu!?
- Da jesam, to je vrlo skupo, egzotično cvijeće...
- Gospođo, tražili ste i dobili ste vatrogasnu službu a ne cvjećaru! Recite kako vam možemo pomoći ili spustite slušalicu i smjesta nam oslobodite vezu!!!
- Ma dobro de, šta me odmah napadate, komšiji gori kuća, pa kad budete gasili požar pazite mi na cvijeće...
Ako posle tri mjeseca teretane ne vidite rezultate, pređite na fotošop.
Čujem da ti se sestra udala za boksera. Kako izgleda?
Nemam pojma! Posle svakog meča je drugačiji.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-03-05 PROF. DR PREDRAG J. MARKOVIĆ: JOSIP BROZ – OD IZNENADNOG OTPADNIKA DO ZAPADNOG MILJENIKA
Skupo platio demokratičnost: Milovan Đilas sa Titom Boljševizam draži od demokratije Feljton smo priredili po knjizi Predraga J. Markovića i Vladimira Kecmanovića „Tito–pogovor”, koju je izdao beogradski „Službeni glasnik” 2012. godine
Dan - novi portal
- PRI­RE­DIO: MI­LA­DIN VELj­KO­VIĆ

Ti­to iz­gle­da ni­je bio na­ro­či­ti pri­sta­li­ca de­mo­kra­ti­za­ci­je. Svi ustup­ci u tom po­gle­du bi­li su iz­nu­đe­ni. U vri­je­me „ju­go­slo­ven­ske je­se­ni” se­dam­de­se­tih go­di­na iz­ja­vio je ka­ko se ni­je sla­gao sa pre­li­be­ral­nim na­če­li­ma Še­stog kon­gre­sa. Čak i u obla­sti gdje je dog­ma­ti­zam do­ži­vio pot­pu­ni slom, kao što je po­ljo­pri­vre­da, Ti­to je po­ka­zi­vao da su mu dra­ža or­to­dok­sna bolj­še­vič­ka rje­še­nja. Se­lja­ci­ma je vra­će­na ze­mlja, ali se dr­ža­va bo­ri­la pro­tiv nji­ho­vog „bo­ga­će­nja”. Sve do 1966. go­di­ne ni­je­su smje­li da na­ba­vlja­ju me­ha­ni­za­ci­ju, a bi­lo je za­bra­nje­no ko­ri­šće­nje tu­đe rad­ne sna­ge, čak i u vi­du po­zi­va­nja ro­đa­ka na ber­bu ku­ku­ru­za. Ve­ća sa­mo­stal­nost pred­u­ze­ća ni­ka­da ni­je zna­či­la uki­da­nje mo­no­po­la Par­ti­je. Na pr­vi po­gled, kul­tu­ra je bi­la po­lje gdje su či­nje­ni naj­ve­ći pro­bo­ji ide­o­lo­ških obru­ča, ali i tu su po­sta­ja­le gra­ni­ce ko­je se ni­je­su smje­le pre­la­zi­ti, što će se vi­dje­ti še­zde­se­tih i se­dam­de­se­tih go­di­na.
Gra­ni­ce po­li­tič­ke li­be­ra­li­za­ci­je do­seg­nu­te su već sre­di­nom 1953. go­di­ne. Po mi­šlje­nju mno­gih is­tra­ži­va­ča, kao što su Bran­ko Pe­tra­no­vić i Alek­sa Đi­las, in­sti­tu­ci­o­nal­na de­mo­kra­ti­za­ci­ja je bi­la za­vr­še­na 1953. go­di­ne. Na­rav­no, bi­lo je la­ba­vlje­nja re­pre­si­je u sva­ko­dnev­nom ži­vo­tu i ka­sni­je, kao ka­da je še­zde­se­tih go­di­na sko­ro pre­sta­lo hap­še­nje po­li­tič­kih za­tvo­re­ni­ka i ka­da su na­ro­du po­di­je­lje­ni pa­so­ši. Bi­lo je čak i eks­pe­ri­me­na­ta sa iz­bo­ri­ma de­le­ga­ta, ali od 1953. go­di­ne ni­je uve­de­na ni­jed­na no­va in­sti­tu­ci­ja. A li­be­ra­li­za­ci­ja je za­u­sta­vlje­na već u ju­nu 1953. go­di­ne, na ple­nu­mu odr­ža­nom na Bri­o­ni­ma. Već je tu re­če­no da je kon­cept od­u­mi­ra­nja Par­ti­je ne­shva­ćen i da se ova ide­ja ba­vi da­le­kom bu­duć­no­šću. Ti­to u uvod­nom iz­la­ga­nju ka­že: „Ne­vje­ro­vat­no br­zim tem­pom ide­mo u za­pad­no­e­vrop­ski šti­mung”. Kar­delj je re­kao da su u za­blu­di oni ko­ji mi­sle da de­mo­kra­ti­ja zna­či oslo­ba­đa­nje an­ti­so­ci­ja­li­stič­kih ten­den­ci­ja. Pa­ško Ro­mac se po­ža­lio da se otvo­re­no go­vo­ri pro­tiv Par­ti­je. Đi­las je iz­ra­zio vje­ru u bu­duć­nost de­mo­kra­ti­za­ci­je i ulo­gu Ju­go­sla­vi­je kao vo­de­će si­le de­mo­kra­ti­za­ci­je: „Ako se mi ko­mu­ni­sti bu­de­mo ak­tiv­no bo­ri­li, mi će­mo ih (Za­pad) u for­mal­nom smi­slu pre­ći za dvi­je do tri go­di­ne”.
Đi­las je se­ri­ju svo­jih čla­na­ka za­po­čeo na dan naj­že­šćih an­ti­i­ta­li­jan­skih de­mon­stra­ci­ja 11. ok­to­bra 1953. go­di­ne, a za­vr­šio po­čet­kom ja­nu­a­ra na­red­ne go­di­ne. Ti­raž „Bor­be” je ubr­zo do­se­gao ne­vje­ro­vat­nih 300.000 pri­mje­ra­ka. Mno­gi su vje­ro­va­li da su Đi­la­so­vi član­ci zva­nič­na li­ni­ja Par­ti­je. To vje­ro­va­nje je po­ja­ča­la i či­nje­ni­ca da je Đi­las, u je­ku svog pi­sa­nja, 25. de­cem­bra iza­bran za pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne Ju­go­sla­vi­je. Na tom po­lo­ža­ju je ostao 32 da­na. Mno­gi su ga po­dr­ža­va­li, uklju­ču­ju­ći i gla­si­lo CK SKH „Na­pri­jed”, za­pra­vo Vla­di­mir Ba­ka­rić ko­ji je sta­jao iza tog ne­djelj­ni­ka. Po­sli­je je Ti­to ime­no­vao Ba­ka­ri­ća na če­lo ko­mi­si­je ko­ja je na Tre­ćem ple­nu­mu tre­ba­la da od­re­di ka­znu Đi­la­su. A po­sli­je se i Velj­ko Vla­ho­vić, ured­nik „Bor­be”, is­ti­cao ob­ja­vlji­va­njem na­pa­da na Đi­la­sa u ovom li­stu.
Šta je to uči­no Đi­las u svo­jim član­ci­ma? Od po­čet­nih, ne la­ko ra­zu­mlji­vih te­o­rij­skih raz­ma­tra­nja, Đi­las kre­će u kon­kret­ne na­pa­de na bi­ro­kra­ti­zam i u otvo­re­no za­la­ga­nje za ve­će slo­bo­de. U član­ku „Op­šte i po­seb­no” za­la­že se za slo­bod­ni­je bi­ra­nje svih or­ga­na, za „što slo­bod­ni­je kre­ta­nje, da jed­ne su­bjek­tiv­ne sna­ge po­ti­sku­ju dru­ge, a ne da sa­mo jed­ne uzmu mo­no­pol dru­štve­nog ži­vo­ta”. U član­ku „Kon­kret­no” tvr­di da bi pot­pu­na slo­bo­da mi­šlje­nja, re­ci­mo vjer­skih ob­re­da, bi­la do­bra, jer bi osla­bi­la ulo­gu kle­ra. U tek­stu „Od­go­vor” pri­hva­ta op­tu­žbu da je je­re­tik, jer je sa­ma di­ja­lek­ti­ka naj­ve­ća je­res. U „Su­bjek­tiv­nim sna­ga­ma” tvr­di da je bi­ro­kra­ti­zam ve­ći ne­pri­ja­telj od ka­pi­ta­li­zma. Na­pao je i pro­fe­si­o­nal­ne po­li­tič­ke rad­nik kao „su­vi­šne”. [...] A u „Ana­to­mi­ji jed­nog mo­ra­la” na­pao je lju­de iz po­li­tič­kog vr­ha za mo­ral­no li­ce­mjer­je, alu­di­ra­ju­ći na boj­kot Pe­ka Dap­če­vi­ća i nje­go­ve dru­ge že­ne, li­je­pe glu­mi­ce Mi­le­ne Vr­saj­kov.
U Ti­to­voj od­lu­ci da se ob­ra­ču­na sa Đi­la­som iz­vje­snu ulo­gu je igra­la i Ti­to­va že­lja za ide­o­lo­ški ustu­pak So­vje­ti­ma. Is­tra­ži­va­nja An­dre­ja Edem­skog po­ka­zu­ju da su So­vje­ti ve­o­ma bla­go­na­klo­no pri­hva­ti­li od­ba­ci­va­nje Đi­la­sa. Ne­ko­li­ko da­na po­sli­je Tre­ćeg ple­nu­ma, Mo­lo­tov je već 21. ja­nu­a­ra po­zvao ju­go­slo­ven­skog am­ba­sa­do­ra Do­bri­vo­ja Vi­di­ća, što je sa­mo po se­bi bio gest do­bre vo­lje, da bi mu re­kao ka­ko bi ukla­nja­nje Đi­la­sa mo­glo da ima po­vo­ljan uti­caj na po­bolj­ša­va­nje so­vjet­sko-ju­go­slo­ven­skih od­no­sa. Ali to ni­je bio i glav­ni Ti­tov mo­tiv. Sam Đi­las ka­že da je Ti­to još pri­je Sta­lji­no­ve smr­ti upo­zo­ra­vao na raz­la­ba­vlje­nost i ne­je­din­stvo u Par­ti­ji. De­di­jer je u svom po­lu­o­go­va­rač­kom sti­lu po­mi­njao pre­ve­li­ku Đi­la­so­vu po­pu­lar­nost kao mo­gu­ći raz­log Ti­to­vog ne­za­do­volj­stva. Đi­las je, do­i­sta, po­sli­je Ti­ta bio naj­po­pu­lar­ni­ji u kva­dri­mo­ni­ju­mu (Ti­to, Đi­las, Kar­delj i Ran­ko­vić) ko­ji je vla­dao Ju­go­sla­vi­jom. Ti­to, po Đi­la­so­vom svje­do­če­nju, ni­je imao lič­nih po­bu­da u ovom su­ko­bu, ko­ji mu je te­ško pao. On Ti­ta ka­rak­te­ri­še kao lo­jal­nog i pa­žlji­vog pre­ma sa­rad­ni­ci­ma, sve dok ne poč­ne raz­mi­mo­i­la­že­nje. A kad ono poč­ne, Ti­to po­sta­je „sum­nji­čav i do­mi­šljat, upo­ran u sla­ma­nju i bez­ob­zi­ran u ocr­nji­va­nju”.
(Kraj)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"