PETNjICA – Nakon što je najavljeno da će uskoro početi radovi na drugoj fazi rekonstrukcije puta Petnjica – Berane mještani Trpeza su od nadležnih državnih institucija zatražili da osmisle dodatne projekte čija će realizacija direktno uticati da se zaustavi izražena migracija. Mještani Trpeza smatraju da dosadašnja zalaganja u cilju pune valorizacije prirodnih resursa Bihora nijesu dala očekivane rezultate, te da bi država, kroz efikasne podsticajne mjere, davanjem povoljnih kredita i obezbjeđivanjem otkupa tržnih viškova trebalo da garantuje mladim ljudima da će od svog rada moći da žive u mjestu rođenja.
– Dobro je što je izgrađena dionica puta od Petnjice do Podvada i što je najvaljeno da će uskoro početi da se rekonstruiše čitava saobraćajnica koja vodi do Berana. Međutim, putevi će biti u punoj funkciji razvoja ako budu povezivali mjesta u kojima žive ljudi. Siguran sam da će ovaj put biti promašena investicija ako se nastavi dosadašnja tendencija iseljavanja stanovništava. Tim putem neće imati ko da putuje, ako se ne preduzimu konkertnije mjere koje vode do stvaranja povoljnih uslova za punu valorizaciju prirodnih i drugih blagodeti Bihora. To znači da se preko povoljnih kreditnih linija moraju jačati lokalna gazdinstva i otvarati proizvodni pogoni, koji će obezbjeđivati normalnu egzistenciju lokalnom stanovništvu – ocjenjuje mještanin Trpeza Amar Duraković. Statistika govori da je migracija stanovništva posebno izražena poslednjih godina i da trenutno u inostranstvu živi više mještana Trpezi nego u mjestu svog rođenja. Na ovom prostoru Bihora obitavaju uglavnom staračka domaćinstva. Naravno, postoji veliki broj novosagrađenih, luksuzno opremljenih kuća ali u njima niko ne živi. U ovom dosta razuđenom selu radi svega jedna prodavnica i jedna kafana, a mještani kažu da ih je nekada bilo deset. Prije dvadesetak godina škola u Trpezima brojala je 450 učenika, a danas ih je oko stotinu. Priču o depopulaciji stanovništava u Trpezima upotpunjuje podatak da će u ovom selu, koje je po poslednjem popisu brojalo preko hiljadu stanovnika, sledeće godine nastavu pohađati svega pet prvaka. Predsjednik petnjičkog odbora Bošnjačke stranke Adnan Muhović, koji živi u Trpezima, tvrdi da ljudi najviše odlaze zbog nemanja posla i nesugurne egzistencije.
– Očigledno je da dosadašnje aktivnosti u pravcu razvoja sela i poljoprivrede na sjeveru Crne Gore nijesu dale očekivane rezultate. Naše selo pretvoreno je u mjesto iz kog se narod konstantno seli, a vrlo rijetko se vraća. Uzroke svakako treba tražiti u nedostatku radnih mjesta, jer mladi ljudi u Trpezima ne uspijevaju da pokrenu neki biznis i tako uposle i sebe i svoje ukućane. To je jasan signal da se, uz izgradnju modernih saobraćajnica, mora praviti mnogo ozbiljnija strategija razvoja sjevera ako se ovakvim pojavama želi stati nakraj – ističe Muhović.
I intelektualci iz Trpezi koji žive u inostranstvu poručili su da država Crna Gora treba da donese posenu uredbu koja bi bar donekle uticala da se zaustavi sve izraženija migracija stanovništva iz sjevernog regiona. Smatraju da to treba da bude prioritetan zadatak svih relevantnih činilaca koji Bihoru misle dobro.
– Sve što se kaže za Petnjicu, može se reći i za mnoge krajeve sjevera Crne Gore. Treba da shvatimo da niko vještački ne može zaustavljati migraciona kretanja. To su prirodni tokovi sa kojima se suočavaju i druge sredine. Ti tokovi su izazvani ekonomskim pitanjima. Znači, jedini recept za zaustavljanje odliva stanovništva je stvaranje odgovarajućih uslova za život. Za tako nešto neophodno je uvezati brojne činioce, od ljudskih resursa i prirodnih potencijala, pa do političke volje same države i želje investitora da ulažu u ove krajeve – navodi se u preporukama prof. dr Azema Kožara sa Univerziteta iz Tuzle, koji je rođen u petnjičkom selu Trpezi.
D.J.
Država da pomogne
Mještani Trpeza tvrde da su, bez konkretne pomoći države, nemoćni da bilo šta bitnije urade po pitanju zaustavljanja migracionih kretanja.
– Pozvani smo da iskoristimo prednosti koje sa sobom nosi izgradnja novog puta do Berana i da svoju pažnju usmjerimo ka osmišljavanju sadržaja koji će nam omogućiti stvaranje dohotka, a samim tim i životnu egzistenciju u zavičaju. To je zaista smiješna priča jer ljudi koji su ostali da žive ovdje nemaju početni kapital za bilo kakvu djelatnost. Uz to, niko ne dobija sigurnost da će određena ulaganja biti isplativa. Zato država mora da, u dogovoru sa mještanima, stvori povoljni ambijent gdje će ljudi raditi i živjeti od svoga rada – naglašavaju mještani.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.