„Mediji i globalizacija – uticaj na hrišćanske vrijednosti”, bila je tema novog predavanja koja se organizuju u budvanskoj parohiji u okviru ciklusa predavanja Vaskršnjeg posta, a održavaju se u Akademiji znanja u Budvi. Predavači su bili politikolog mr Aleksandar Ćuković, novinar „Dana” i pravnik i teolog Pavle Božović, novinar radija „Svetigora”. U ime organizatora, najprije je govorio protojerej Dragoslav Rakić, paroh paštrovski i sekretar Katihetskog odbora. Ističući da je jedno od glavnih pitanja u Crkvi njena misija u svijetu, Rakić dodaje da savremeni mediji mogu pomoći Crkvi u predstavljanju – širenju te misije. Kako kaže Rakić, „mediji danas nisu samo hronologija događaja nego i veoma važni učesnici u našim životima”.
– Crkva se pod izgovorom sekularizacije društva ne smije i ne može zatvoriti u sebe i gledati na današnji svijet kao nešto što joj je strano, već mora ići u susret ljudima, da vraća nadu na spasenje onima koji su je izgubili, daje odgovore na svakodnevna pitanja, da bude istinita svjetlost. Obaveza je Crkve da koristi sve mogućnosti koje su joj date, sredstva savremenog svijeta radi širenja Jevanđelja. Nove savremene tehnologije – elektronski mediji, koje su doživjele ekspanziju u našem vremenu televizija, radio, internet, predstavljaju veliki izazov za misiju Crkve. Pravilan, jedinstven pristup ovim sredstvima sa tačno određenim smjernicam daje mnoge mogućnosti, posebno kada govorimo o internetu, da se riječ Božija čuje i dostojanstveno i pravilno prenosi, istakao je sveštenik Rakić.
Mr Ćuković u izlaganju navodi da se pod medijem podrazumijeva sredstvo komunikacije koje obezbjeđuje širenje poruka od pošiljaoca do primaoca. Uopšteno, medij ima funkciju posrednika, prenosioca poruka, informacija, dok za Maklauna medij predstavlja samu poruku, jer način na koji nešto saopštavamo određuje značenje onoga što saopštavamo, ističe Ćuković.
– Skrećući pažnju sa društvenih poteškoća ili tražeći utočište pred bremenom svakodnevnih briga i u želji da u svom životu pronađu određene vrijednost i smisao, ljudi se okreću medijima. Kao da je sve u spektaklu, u senzaciji... Ono što je van toga kao da ne postoji. U interaktivno doba medija, reakcije možemo pratiti na forumima gdje anonimni ljudi smatraju da su više od masovne publike, odnosno da su baš oni stvaraoci vrijednosti. U savremenom društvu mediji su postali jedan od glavnih faktora procesa socijalizacije koji je doveo do pada moralnih vrijednosti. Mediji promovišu slavu makar na pet minuta, neprestano poručuju budi bogat, osvoji svijet, ne budi luzer. Zbog toga se u današnjem vremenu moral doživljava kao zaostalost, kao nešto anahrono i prevaziđeno, a najčešće opravdanje antisocijalnog ponašanja je da živimo u 21. vijeku, te da je stoga sve dozvoljeno – kazao je, između ostalog, Ćuković. Politikolog je citirao i Slobodana Vladušića:
– Jedna od osnovnih čovjekovih motivacija jeste želja da bude priznat, što će reći važan. Ako mu se neprekidno sugeriše da može da opstane samo zato što je nebitan i nevažan, onda samim tim ukidate njegovo pravo da traži priznanje, odnosno to priznanje pomjerate u drugu sferu. Mislim da smo danas svjedoci čudne koincidencije: gubitak privatnosti na internetu povezuje sa obiljem rijaliti šou programa u kojima se ljudima plaća da svoju privatnost podijele sa gledaocima, tj. da se svoje privatnosti odreknu, i da tako steknu važnost i priznanje. Meni se doduše čini da ima nečeg zaista sirotinjskog u toj rasprodaji privatnosti ili lišavanju od privatnosti: privatnost je luksuz, stvar otmjenosti, stvar nečega što bih nazvao građanska svijest. Ako nemam šta da sakrijem, onda sam potpuna sirotinja, pa prema tome – a tako stvari stoje u potrošačkom društvu – i potpuno suvišan čovjek. Čemu onda mogu da se nadam? – citirao je Ćuković Vladušića, i publiku upoznao s rezultatima nekih naučnih istraživanja u vezi rijaliti programa proteklih deceniju i po.
Po Božoviću, tema predavanja je izazovna, jer se bavi pitanjem da li će Crkva kao otjelotvorenje i ovaploćenje hrišćanskih vrijednosti pronaći ravnotežu u svom odnosu sa medijima, naročito masovnim medijima u vremenu globalizacije.
– Dugo, najmanje od početka razvoja današnje vladajuće sekularne svijesti, smatra se da su, uopšte religijske vrijednosti, sekundarne u odnosu na prevlađujući, liberalno-demokratski standard. Tumačenje tog standarda biva sve udaljeniji od tradicionalnog sistema vrijednosti.
Nakon toga uslijedio je razgovor s publikom, a veče je moderirala Anastasija Đurašević. Prisutnima se obratio i sveštenik Boris Radović. Na kraju večeri Ćuković je prisutnima poklonio po primjerak svoje knjige intervjua „Konture horizonta”.Ž.J.


Dogmatizovani sistem političkih standarda

Savremena istorija stvara dogmatizovani sistem političkih standarda koji su netrpeljivi i čak su agresivni prema religiji i religioznim vrijednostima. Te nove vrijednosti trebalo je da doprinesu izgradnji novog pravednog svijeta. Takav svijet trebalo bi izgraditi na osnovama ideologije koja vidi svijet bez Boga i bez vjere. Mediji imaju obavezu da premošćavaju bezdan između svijeta odnosa i svijeta stvarnosti i na taj način oni pripadaju različitim svjetovima - rekao je Božović, između ostalog. Dodaje i da se tu pokreće pitanje osjetljivosti savremene civilizacije kada se u pitanje dovedu njena dostignuća.