Po vodnim resursima nikšićka opština spada među bogatije u Crnoj Gori, ali je ujedno i na vrhu ljestvice onih koje ne vode računa o tom potencijalu, a ni lokalna uprava, ni država nemaju organizovan sistem zaštite. Korita nekoliko gradskih rijeka, pa i one najveće – Zete u Nikšiću jedino služe za odlaganje raznog otpada i eksloataciju šljunka i pijeska, što je dovelo do gotovo potpunog uništenja flore i faune, ali i životne sredine. Umjesto da se grad prepoznaje po nekoj od rijeka, u Nikšiću su one potencijalna opasnost, kako od zaraza, tako i od poplava. Svoju lošu ćud nikšićke rijeke pokazaju upravo u periodu velikih kiša kao što je slučaj proteklih dana, kada je porastao njihov vodostaj. Prije nekoliko godina obilne padavine rezultirale su poplavama u više okolnih naselja, a domaćinstvima je pričinjena znatna materijalna šteta. To, ipak, nije bio signal za opomenu nadležnima u Opštini da se pripreme za slične situacije. Ukoliko se loše vremenske prilike nastave i narednih dana, Nikšić će biti u velikom problemu, posebno u dijelu toka Zete koja se već sada izlila u naseljima Mokra Njiva, Glibavac i Brezovik, a konkretnih priprema u tom domenu još nema. Direktor Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandar Perović smatra da je nepostojanje strateškog pristupa u upravljanju vodama Nikšić dovelo u nezavidnu situaciju iz koje se, s obzirom na klimatske promjene, može teško izvući.
– Umjesto da smo sagledali svu problematiku i planski koristili potencijale i pripremljeni se suočavali s vanredenim situacijama poput poplava, reaguje se stihijski, što nije dobar pristup i ne donosi dobre rezultate. Obaveza lokalnih uprava je da imaju planove za sprečavanje rizika od prirodnih katastrofa, kao i planove zaštite životne sredine. Kroz takva dokumenta se institucije pripremaju i obavezuju kako da postupaju u okviru svojih nadležnosti, na koji način da komuniciraju i ispomažu se, pošto je raspodjela nadležnosti kada je upravljanje vodotocima veliki problem i treba se hitno rješavati – smatra Perović.
Kiša je proteklih dana konkretno pokazala da su nikšićke vode „tekuće deponije”, o čemu svjedoči situacija Bistrice i posebno Gračanice koja je odavno mrtva rijeka. U tom pogledu izostala je i efikasna kaznena politika, pa su rijeke i potencijalna opasnost po zdravlje građana.
– Takav poguban odnos prema onome što je najvrednije nasledstvo jeste crveni alarm za svako odgovorno društvo. Nadam se da će nadležne institucije napokon shvatiti da se hitno mora raditi na prevazilaženju katastrofalnog stanja – istakao je Perović.
U Društvu mladih ekologa Nikšića (DMEN) naglašavaju da ne postoji vodna osnova, a složena struktura nadležnosti nad vodama otežava efikasno upravljanje, dok veliki problem predstavljaju mali administrativni kapaciteti na državnom i lokalnom nivou.
– Kad se tome dodaju slaba planiranja i procjene rizika, te kašnjenje sa izgradnjom važnih infrastrukturnih objekata za vode, kao što su kolektori, pa javašluk i neodgovornost preduzeća i lokalne zajednice, dobijamo stanje kakvo sada imamo s vodama. Tvrdim da promjene stanja nabolje nema duže od dvije decenije, jer se od tada DMEN bavi problematikom kvaliteta voda i prikupljanjem informacija sa terena u lokalnoj zajednici. Praktično, ništa konkretno se nije uradilo kako bi se značajno podigao kvalitet voda – istakao je direktor DMEN-a Miodrag Karadžić.B.B.


Imaju tim, vatrogasci ključni

Komandir nikšićke Službe zaštite i spasavanja Veselin Gardašević naglasio je da Opština Nikšić ima tim za djelovanje u vanrednim situacijama. Spremni su da djeluju u svakom trenutku, a glavni nosioci posla u tim situacijama su upravo vatrogasci i spasioci.
– Naši službenici su u bilo kojoj vanrednoj situaciji glavni nosioci posla. Intervenišemo usled požara, kao i poplava, ali i u drugim rizičnim situacijama – rekao je Gardašević.


Zeta na udaru

EPCG je uradila projekat za prevođenje gornjeg toka Zete u jezera Slano i Krupac, čemu su se usprotivili mještani koji žive u naseljima uz korito te rijeke. Elaborat o procjeni utucaja na životnu sredinu investitora vraćen je na doradu. Analize vode Zete urađene su na institutu u Minhenu prije skoro četiri decenije i pokazale su da je najkvalitetnija u Crnoj Gori, a sadašnjim planovima, umjesto zaštite, namjerava se njeno kroćenje zarad proizvodnje struje. Ministarstvo ekonomije planira i da u skorijem periodu dozvoli zainteresovanim investitorima gradnju mini-hidrocentrala na još dva vodotoka u Nikšiću, a ekolozi apeluju da se te procedure, zbog trenutnog stanja, hitno obustave. Perović smatra da je prvo potrebno uraditi procjenu eko-sistemskih usluga rijeka, pa tek onda odabrati na koji način te potencijale valorizovati.
Karadžić ističe da će, ukoliko dođe do realizacije projekta prevođenja Zete, to proizvesti negativne uticaje na životnu sredinu i živi svijet te rijeke.
– To tvrdim, jer je planirano da će nizvodno od izgrađene brane Zeta biti smanjenog protoka na 1,3 kubika u sekundi i to 300 dana u godini. Ta količina nije dovoljna za normalno funkcionisanje eko-sistema rijeke – istakao je Karadžić.