Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (ALZPSPI) ostao je pri stavu iz 2015. godine da se članovima Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija ne daju potpuni lični podaci koje je Uprava policije prikupila shodno svojim ovlašćenjima, a koji se odnose na slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija. Oni su dali preporuku da se prilikom dostavljanja podataka Komisiji lični podaci markiraju kako ne bi bili čitljivi dok traje postupak izviđaja, kao i radnje koje mu prethode, a da im se omogući pristup samo podacima „koji se nakon podizanja optužnice sprovode kao dokazi na glavnom pretresu i ukoliko pretres nije zatvoren za javnost u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti”.
Tako mišljenje je dato nakon zahtjeva Vlade, ali je generalnoj sekretarki Nataši Pešić Savjet apostrofirao da njihov stav nije obavezujući.
Da se Komisiji ne trebaju dostavljati potpuni podaci odlučili su predsjednik Savjeta Muhamed Đokaj i član Aleksa Ivanović, dok je Radenko Lacmanović bio protiv.
Lacmanović kaže da je Savjet Agencije 2015. donio isti stav na zahtjev Uprave policije, koja je taj dokument koristila, da ne dostavlja podatke Komisiji.
– Većina u Savjetu je ostala pri mišljenju da podatke potrebne za rad Komisiji, koja prati istrage u vezi sa ubistvima i napadima na novinare i imovinu medija, ne treba dostaviti zbog zaštite ličnih podataka. Kako 2015. godine, tako i ovoga puta bio sam na stanovištu da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti u ovom slučaju nije smetnja za dostavljanje potrebnih informacija predmetnoj Komisiji. Zaštita ličnih podataka nije apsolutno pravo, već funkcionalno i ne može biti u konkretnom slučaju izgovor za nepostupanje državnih organa koji bi morali pružiti punu saradnju Komisiji koja, očigledno, mora da odradi posao koji su, moguće, propustili da završe neki od nadležnih državnih organa – kazao je Lacmanović.
On je naveo da članovi Komisije nijesu samo novinari, pa da se na njih odnose posebno mjere zaštite ličnih podataka.
– Za ove ljude važi zakonska obaveza čuvanja tajne do koje su došli vršeći poslove članova Komisije. Neće biti da je članovima Komisije koji su prošli sve bezbjednosne provjere omogućen pristup podacima označenim najvećim stepenom tajnosti, a onemogućen onim koji se odnose na lične podatke. Primjetno je da državni organi, a na šta je ukazao i ministar Zoran Pažin, prilikom obrazlaganja preporuke upućene Agenciji, postupaju na različite načine. To se, prije svega, odnosi na tužilaštvo koje dostavlja Komisiji potrebne informacije i Upravu policije koja se, pod izgovorom mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka, oglušuje na zahtjeve Komisije – istakao je Lacmanović za naše novine.
On kaže da se nada da mu, valjda, predstavnici izvršne vlasti neće zamjeriti, kao u više slučajeva do sada, što se njegovo mišljenje ovog puta poklapa sa stavom Vlade koja je očigledno željela promjenu odluke većine u Savjetu Agencije.
– Posebno je problematično to što se u ponovljenom stavu Agencije ističe da je Komisiji moguće dostaviti potrebne podatke u slučajevima gdje je podignuta optužnica i pretres bio javan. Svjedoci smo da u velikom broju slučajeva nema ni optužnica, a još manje pretresa i to koji su javni, pa se postavlja pitanje šta onda treba dostaviti Komisiji – kazao je Lacmanović.
On ukazuje i na kontradiktornost u stavu kolega iz Savjeta Agencije, koji u istom dopisu navode da podaci koji se dostavljaju Komisiji, izuzev u slučajevima gdje su podignute optužnice i pretresi vođeni javno, moraju biti markirani tako da ne budu čitljivi, a u isto vrijeme se traži od tog tijela da se prema ličnim podacima do kojih dođe ili koji nastanu kao materijali u njenom radu postupa u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
– Postavlja se logično pitanje – kojih podataka ako su oni prethodno markirani i nečitljivi – ističe Lacmanović.
M.S.


Ne postoji politička volja

Predsjednik Komisije za istrage napada na novinare Nikola Marković ocijenio je da je odluka Savjeta ALZPSPI novi dokaz da ne postoji politička volja da se riješe napadi na novinare.
– To govori i da ne postoji koordinacija među državnim institucijama jer nam tužilaštvo dostavlja podatke, a Uprava policije ne. Ovo je politička odluka u cilju sakrivanja lica koja zataškavaju istrage. Odluka Savjeta govori ili da je Vlada dala formalnu preporuku da nam se da pristup podacima ili da Vlada nema autoriteta – ocijenio je Marković.


Kompromituju instituciju

Lacmanoviću je posebno problematično to što se u dopisu Agencije upućenom Vladi apostrofira da njihovo mišljenje nije obavezujuće.
– Na taj način svjesno ili ne, kolege namjerno ili slučajno pozivaju posredno podnosioca predloga za preispitivanje mišljenja Agencije da po istome ne postupi. Tačno je da mišljenja Agencije nijesu obavezujuća, ali predstavljaju smjernice kojih bi trebalo da se drže nadležni organi prilikom donošenja odluka koje se odnose na zaštitu ličnih podataka. Smatram da nije afirmativno odgovarati podnosiocima zahtjeva za davanje mišljenja tako što će se dostavljati tumačenje zakona i obavještavati da stav Agencije nije obavezujući u takvim situacijama, vjerujem da bi bilo manje kompromitujuće za Agenciju da ne odgovori i ne zauzme stav nego da podsjeća da njeno mišljenje nije obavezujujće – kazao je Lacmanović.