Kina je najavila listu američkih proizvoda, vrijednu 3 milijarde dolara, koji su na meti moguće odmazde u tarifnom sporu s predsjednikom Donaldom Trampom i pripremila se za veću bitku povodom pitanja tehnologija, a finansijska tržišta su uzdrmana usled straha od poremećaja u globalnoj trgovini.
Kinesko Ministarstvo trgovine saopštilo je da bi veće carine na američku svinjetinu, jabuke, čelične cijevi i drugu robu nadoknadile kineske gubitke koje će nanijeti Trampovo podizanje tarifa na uvoz čelika i aluminijuma.
Peking je pozvao Vašington na pregovore kako bi se nagodili, ne postavljajući nikakav rok.
Tramp je prije dva dana pokrenuo trgovinske mjere protiv Kine, uz obrazloženje da je deficit SAD u trgovini sa Kinom „van kontrole“ i da iznosi 504 milijarde dolara, optuživši istovremeno Peking za krađu intelektualne svojine.
Kinesko ministarstvo je prekjuče kritikovalo odluku Trampa o povećanju carina na kinesku robu vrijednu do 60 milijardi dolara, zbog politike Pekinga vezane za tehnologiju. Tada nije bio dat nikakav nagovještaj o mogućem odgovoru na odluku SAD, ali je Ministarstvo inostranih poslova saopštilo da će Peking „preduzeti sve neophodne mjere“ da zaštiti interese zemlje.
Finansijska tržišta su prije dva dana pala usled zabrinutost zbog narastanja tenzija koje bi mogle da poremete globalno najobimnije bilateralne trgovinske odnose ili da dovedu do toga da i druge zemlje podignu uvozne barijere.
Američke berze su pale. U Aziji, glavni indeks Tokijske berze se stropoštao za nevjerovatnih 4,6 odsto, dok je kompozitni indeks Šangajske berze potonuo za 4,5 procenata.
Dolar je oslabio na 104,85 jena jer su se investitori okrenuli ulaganju u japansku valutu, koja se smatra „sigurnim utočištem“ od rizika.
Kineski odgovor, kako ocjenjuje AP, izgleda ima za cilj da pojača unutrašnji pritisak na Trampa u SAD, ukazujući jasno na to koji bi izvoznici, uključujući i poljoprivredne regione koji su glasali za njega 2016. godine, mogli da trpe štetu.
Ministarstvo trgovine je navelo da je jučerašnja lista vezana za Trampove tarife na čelik i aluminijum, a kompanije već razmatraju posledice od potencijalnih poremećaja do kojih bi mogao da dovede krupniji problem koji se odnosi na optužbe da Kinezi kradu američku intelektualnu svojinu ili prisiljavaju kompanije iz SAD da im predaju tehnologiju.
Na listi se ne nalaze mlazni avioni, soja ili drugi proizvodi koji po vrijednosti imaju najveći udio u američkom izvozu u Kinu, a za koje je Američka privredna komora u Pekingu rekla da mogu biti mete. To Pekingu ostavlja mogućnost za preduzimanje drastičnijih koraka, zaključuje AP.
Donald Tramp je počeo borbu protiv „ekonomske agresije Kine“. Protiv kineske robe će biti uvedene carine, na šta će Peking uvesti recipročne mjere. Bijela kuća je već izdala saopštenje o uvođenju carina na uvoz gvožđa i aluminijuma. Eksperti smatraju da Rusija može da ima koristi od američko-kineske razmjene „ljubaznosti“.
Taj deficit se procjenjuje na između 375 i 504 milijarde dolara.
– Kako god da se pogleda to je najveći deficit za bilo koju zemlju svijeta, naglasio je on. Ukupan prošlogodišnji trgovinski deficit SAD prelazi 800 milijardi dolara.
Zbog krađe intelektualne svojine u vrijednosti od stotinu milijardi dolara Tramp je odlučio da primijeni član 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine koja omogućava da se uvedu zabranjene carine. Pod njima će se naći kineska roba u vrijednosti između 50 i 60 milijardi dolara. Konačni spisak robe će biti objavljen u narednih 15 dana. Osim toga, protiv Kine će biti pripremljena i tužba u STO.
Predsjednik SAD je naložio i ministru finansija Stivenu Mnučinu da izradi investiciona ograničenja za kineske kompanije u narednih 60 dana radi zaštite američkih tehnologija.
Podsjetimo, Tramp je ranije već uveo carine u visini od 10 i 25 odsto na uvoz aluminijuma i gvožđa, napravivši izuzetak samo za Kanadu, Australiju i Meksiko. EU je obećala uzvratne mjere za široki spektar proizvoda iz SAD i počela je aktivnije da pregovora sa Amerikancima.
Američka administracija insistira da akcije koje preduzima nisu trgovinski rat, pa čak ni protekcionizam. Stiven Mnučin je na nedavnoj pres konferenciji u Buenos Ajresu u okviru G 20 izjavio da američke vlasti „jednostavno žele ravnopravne uslove“, kao one koje imaju strane kompanije u SAD.
– Kina će se boriti do kraja u trgovinskom ratu sa SAD, koristeći sve neophodne mjere“, saopštila je Ambasada Kine u Vašingtonu.
Saopštenje je objavljeno nakon što je američki predsjednik Donald Tramp tražio da se odmah smanji trgovinski deficit sa Kinom u iznosu od 100 milijardi dolara.
Ambasada Kine u SAD je saopštila da Peking ne želi trgovinski rat, ali da od njega neće odustati ako do toga dođe. Takođe je optužila SAD da „ignorišu razumne glasove i zanemaruju uzajamno korisnu prirodu odnosa između Kine i SAD i konsenzus koji su dvije zemlje postigle konstruktivno upravljajući razlikama kroz konsultacije“.
– Ako bi SAD započele trgovinski rat, Kina bi se borila do kraja braneći svoje legitimne interese svim neophodnim mjerama“, piše u saopštenju. Kina se snažno suprotstavlja onome što je opisala kao „tipičnu jednostranu akciju trgovinskog protekcionizma“, koju je preduzela Trampova administracija, a u saopštenju se zaključuje da će američka akcija „direktno napraviti štetu interesima američkih potrošača, kompanija i finansijskih tržišta“.
List „Volstrit džurnal“ je ranije, pozivajući se na izvore, objavio da kineske uzvratne mjere mogu da se odnose na izvoz američkih poljoprivrednih proizvoda.
Ministar trgovine Kine Džun Šan je rekao da će „svaki trgovinski rat donijeti nesreću cijelom svijetu“.
Prema njegovim riječima, Kina ne želi trgovinski rat niti ga inicira. On je dodao da se Peking zakleo da će zaštititi svoja „zakonita prava i interese“, čak i ako to dovede do trgovinskog rata sa SAD.
Premijer Kine Li Kećang je bio uzdržaniji. On je izrazio nadu da će Peking i Vašington uspjeti da izbjegnu trgovinski konflikt. On je čak dodao da Kina planira da nastavi otvaranje svog tržišta za inostrane kompanije.


Amerika podnijela tužbu

Sjedinjene Američke Države su podnijele tužbu protiv Kine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), u okviru paketa trgovinskih mjera koje je prekjuče najavio predsjednik Donald Tramp zbog navodne kineske krađe američke intelektualne svojine.
Na meti memoranduma o trgovinskim tarifama, koji je potpisao Tramp, naći će se kineska roba u vrijednosti do 60 milijardi dolara, ali tek nakon 30-dnevnog konsultativnog perioda koji će početi kada lista bude objavljena, izvještava agencija Rojters.
Tužba pred STO je uglavnom očekivana, budući da uvođenje tarifa prema američkom zakonu zahtijeva istovremeno pokretanje sudskog postupka pred globalnom trgovinskom organizacijom.
Kina, koja odbacuje Trampove tvrdnje, najavljuje da je spremna za uzvratne mjere protiv američkog uvoza.
U saopštenju Kancelarije američkog trgovinskog predstavnika se navodi da Kina krši pravila STO osporavajući stranim vlasnicima patenta, među kojima su i firme iz SAD, osnovna patentna prava tako što ne sprečava kineska preduzeća da koriste tehnologiju nakon isteka ugovora o davanju licence na patent.
Dalje se dodaje da Kina krši pravila STO i uvođenjem obaveznih ugovornih uslova koji su diskriminišući i nepovoljniji za uvoz strane tehnologije.
Takve mjere onemogućavaju strane vlasnike tehnologija da ugovore o licencama i druge ugovore koji su vezani za tehnologije sklapaju na bazi tržišnih uslova, piše u saopštenju američke kancelarije.
Kineski ambasador u STO izjavio je za Rojters da je Kina spremna za ovaj potez SAD i da će ga osporiti u STO.
Američke tarife usmjerene na kineske politike o intelektualnoj svojini dolaze nakon druge dvije velike Trampove odluke vezane za trgovinu – uvođenju carina na uvoz solarnih panela iz cijelog svijeta, kao i carina na uvoz čelika i aluminijuma.